Hrvatsko geografsko društvo pokrovitelj je nesvakidašnjeg avanturističkog pothvata u kojem će Toni Lugarov, Hrvoje Jakolić i Blaž Oštrek obići cijelu kopnenu granicu Hrvatske i odvoziti oko 2230 km. Cilj projekta je promocija cikloturizma kao zdravog i ekološki održivog oblika turizma te hrvatskih granica kao mjesta susreta i suživota. Pratite ovu avanturu na Geografiji.hr!
Dana 17.11. napustio nas je prof. dr. sc. Mladen Friganović, vodeći hrvatski znanstvenik na području demogeografije. Preminuo je u Zagrebu u 88. godini, ostavivši za sobom 159 knjiga, udžbenika, izvornih znanstvenih radova i stručnih radova. Povodom smrti prof. Friganovića objavljujemo sjećanja dr. sc. S. Šterca, njegovog bliskog suradnika i prijatelja.
Naši srednjoškolci vraćaju se iz Rusije sa svjetske geografske olimpijade s tri medalje i izvrsnim 6. mjestom ukupno.
Generalna skupština OUN-a dezignirala je 2015. godinu Međunarodnom godinom tla s ciljem podizanja svijesti o važnosti brige o tlu za zdrav život ljudskog društva, ali i za čitav ekosustav. Donosimo vam osvrt na hrvatske europske inicijative za održivo korištenje, očuvanje i zaštitu tala.
Krš prekriva gotovo polovicu kopnene površine Hrvatske i na njemu nastaju plitka, slabo razvijena i slabo do srednje plodna tla koja su unatoč tome zbog svoje rijetke prostorne distribucije izrazito važan resurs tog prostora. O pretpostavkama za razvoj krških tala i njihovom ekološkom i agrarnom vrednovanju pišu dr. sc. Matko Bogunović i dr. sc. Aleksandra Bensa.
Koji su načini borbe protiv financijske krize u austrijskim općinama i može li spajanje općina pridonijeti razvoju i preokretanju negativnih trendova pročitajte u članku austrijskog geografa Waltera Zsilincsara.
Postoji li alternativa komercijalnoj poljoprivredi? Možemo li kontrolirati kakvu hranu jedemo i koliko ju plaćamo, a pritom i brinuti za okoliš? Odgovor se krije u članku Ivana Sarjanovića.
Može li marginalnost pridonijeti gospodarskom razvoju otoka? Na ovo pitanje odgovor su potražila dva novozelandska geografa iz Wellingtona.
U suvremenom svijetu voda postaje sve značajniji resurs. Dinamičan razvitak društva i sve veći pritisci na prirodni okoliš, a samim time i na vodu, postaju jedno od ključnih pitanja održivog razvoja.
Suočeno s činjenicom konačnosti danas najznačajnijih izvora energije, čovječanstvo je u potrazi za novim izvorima, onima koji bi trajno riješili problem opskrbe. Dokle su ta nastojanja došla, koje su značajke i mogućnosti pojedinih obnovljivih izvora energije pročitajte ovdje i u slijedećem nastavku ove teme.