Uz Dan planeta Zemlje 2008.

 
Mladen Maradin 22.04.2008.
Dan planeta Zemlje posvećen ja očuvanju planete na kojoj živimo, Premda je danas svijest o zaštiti okoliša na puno većoj razini nego prije nekoliko desetljeća, čovjek još uvijek ima negativan utjecaj na planet na kojem živi, Paradigma održivog razvoja danas često posustaje pred zahtjevima za sve bržim razvojem, Većina razvijenih zemalja danas nastoji brinuti o okolišu i smanjiti nepovoljno djelovanje na njega, premda metode koje pritom koriste imaju ponekad i negativne posljedice.
 


 
 
 

Geografski časopisi



 

Znanost.com

Geografski horizont 2/2011

Dan planeta Zemlje prvi puta je obilježen 22. travnja 1970. godine u Sjedinjenim Američkim Državama. Ideja za održavanje prosvjeda koji su sličili tadašnjim antiratnim prosvjedima u SAD-u, došla je od senatora Gaylorda Nelsona, koji je htio upozoriti na onečišćenje Zemlje od strane čovjeka i podići javnu svijest o tom problemu. Na prvim demonstracijama sudjelovalo je više od 20 milijuna ljudi, a uključene su bile udruge koje su se bavile zaštitom okoliša, nevladine organizacije, škole, sveučilišta i druge organizacije.

Vrlo brzo, s porastom svijesti o utjecaju čovjeka na planet, obilježavanje Dana planeta Zemlje širilo se i u druge države. Dan planeta Zemlje ponovo je dobio na značenju 1990. godine kada je 200 milijuna ljudi u 141 državi sudjelovalo u njegovom obilježavanju. Razne udruge za zaštitu okoliša taj su dan iskoristile kako bi privukle pažnju na lokalne i regionalne probleme okoliša, tj. njegova onečišćenja. Širenje obilježavanja Dana planeta Zemlje dovelo je problematiku zaštite okoliša na svjetsku političku pozornicu te je kasnije imalo veliki utjecaj na održavanje Konferencije Ujedinjenih naroda o zaštiti životne sredine i razvoju u Rio de Janeiru 1992. godine na kojoj je usvojena paradigma održivog razvoja. Na toj je Konferenciji sudjelovao veliki broj predstavnika vlada, ali i nevladinih organizacija.

Godine 2000. organizacija Earth Day Network (ww2.earthday.net) počela je koordinirati aktivnosti povezane s obilježavanjem Dana planeta Zemlje u raznim dijelovima Svijeta. Danas ta organizacija povezuje oko 17000 udruga i organizacija u 171 državi svijeta, u čijim aktivnostima sudjeluje oko 500 milijuna ljudi godišnje. Na njihovim se stranicama mogu pronaći brojne aktivnosti vezane za obilježavanje Dana planete Zemlje u mnogim državama Svijeta, pa i u Hrvatskoj (sl .1.).


Sl. 1. Obilježavanje Dana planeta Zemlje u Hrvatskoj
(izvor: http://www.proplus.hr/images/reference/500/plakat_dpz_03.jpg)


U Hrvatskoj se Dan planeta Zemlja organizirano obilježava od 1990. godine. Nevladina udruga Društvo za unapređenje kvalitete življenja koordiniralo je aktivnosti od 1991. do 1996. Od 1995. godine u organizaciji se ističe Zelena akcija, kao i ostale udruge za zaštitu okoliša, nevladine organizacije, obrazovne ustanove i druge organizacije. Podršku pruža i Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva kroz promicanje ponašanja koje ne šteti okolišu, kao i kroz financiranje projekata koji se tiču zaštite okoliša.

Tema ovogodišnjeg Dana planete Zemlje predložen od Earth Day Network-a glasi Sačuvajmo klimu (A call for climate). Naziv teme dolazi od akcije kojoj je cilj pozvati predstavnike zakonodavne vlasti koji bi trebali donositi zakone koji bi smanjili štetan utjecaj čovjeka na atmosferu. Osim toga svaka udruga može odrediti vlastitu temu koja se tiče zaštite okoliša. Zelena akcija ove godine obilježava Dan planeta Zemlje kroz niz aktivnosti vezanih uz pitanje otpada u Republici Hrvatskoj sa naglaskom na Grad Zagreb.

Na svjetskoj razini velika se važnost pridaje onečišćenju atmosfere i problemima koji iz toga proizlaze. Razlog je tomu činjenica da onečišćenje atmosfere pogađa sve zemlje bez obzira na to koliki je udio pojedine zemlje u onečišćenju. Štoviše, često su posljedice najizraženije u zemljama u razvoju koje imaju mali udio u onečišćenju. Dva su važna dokumenta vezana za zaštitu atmosfere na svjetskoj razini. Montrealskim protokolom, koji je stupio na snagu 1989. godine zabranjena je upotreba tvari koje oštećuju ozonski sloj. Već nakon nekoliko godina ukupna emisija plinova koji uništavaju ozon bitno se smanjila. Smanjenje upotrebe tvari koje uništavaju ozon bilo je relativno lako provesti, budući da su oni lako zamjenjivi i nemaju veliko značenje za ukupno gospodarstvo. Puno je veći problem smanjenje emisije stakleničkih plinova čiji porast uzrokuje porast temperature na površini Zemlje.

Drugim važnim dokumentom, Kyotskim protokolom, koji je potpisan 1997. godine, nastojalo se regulirati pitanje emisije stekleničkih plinova (sl. 2.). Države potpisnice obvezale su se da će do 2012. godine smanjiti do 2012. godine smanjiti emisije štetnih plinova na 5,2% ispod razine emisije 1990. godine. Svakoj državi određene su različite kvote smanjenja, što ovisi o stupnju njezinog ekonomskog razvoja. Za Kinu, Indiju i ostale zemlje u razvoju nisu predviđena nikakva ograničenja emisije. Kako će se provoditi smanjenje emisije stakleničkih plinova upitno je, jer je u međuvremenu većina potpisnica povećala emisiju stakleničkih plinova. Vlada SAD-a, države koja ima najveći udio u emisiji stakleničkih plinova, odbija ratificirati Kyotsko protokol jer ga smatra prijetnjom svojemu razvoju. Uz to Kina, čija će emisija stakleničkih plinova uskoro nadmašiti onu SAD-a nije obuhvaćeni Kyotskim protokolom.

Sl. 2. Emisija ugljikovog dioksida od 1000. do 2000. godine (izvor: IPCC)

Kako se bliži razdoblje u kojem je određeno smanjenje emisije stakleničkih plinova, počinje se pregovarati o režimu smanjenja stakleničkih plinova u razdoblju od 2012. do 2020. godine. Premda pravi pregovori još nisu počeli izvješća o klimatskim promjena dovode do brojnih polemika, ali i ukazuju na veliku odgovornost čovjeka za suvremene klimatske promjene. Na sjednici Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime održane 2007. godine u Bonnu stručne radne skupine koje su radile u okviru Međunarodnog tijela za klimatske promjene proučavale su porast koncentracije emisija stakleničkih plinova u atmosferi što je utjecalo na promjenu srednje temperature na kopnu i u oceanima do dubine od 3000 m (sl. 3.), te s tim u vezi i smanjenje ledenjaka i ledenog pokrova na polovima. Utvrđeno je da je čovjekov utjecaj presudan za navedene promjene sa 90% vjerojatnosti.

Sl. 3. Promjene temperature pri površini Zemlje od 1976. do 2000. godine (Izvor: IPCC)

Problem pri budućem smanjenju emisije stakleničkih plinova u tzv. post-Kyotskom razdoblju predstavlja činjenica da se SAD i dalje ne žele aktivno uključiti u programe smanjenja emisije stakleničkih plinova. Osim toga neke se zemlje u razvoju također ne žele uključiti u programe smanjivanja emisija. Argument tih zemalja je da bi se na taj način onemogućio njihov razvoj, dok su razvijene zemlje uvelike odgovorne za sadašnje stanje, a njihov razvoj u prošlosti za posljedicu ima promjene klime koje se danas događaju.

Zemlje Europske Unije prednjače po programima smanjenja stakleničkih plinova. Politika koju zemlje Europske Unije provode, a koja se naziva «3x20» odnosi se na smanjenje emisije stakleničkih plinova do 2020. godine za 20% u odnosu na 1990. godinu; povećanje udjela obnovljivih izvora energije na 20%; povećanje energetske efikasnosti za 20%, te udio biogoriva u prometu za 10% do 2020. godine. Upotreba biogoriva kao zamjena za goriva na bazi nafte, dovela je do poskupljenja cijena prehrambenih proizvoda i problema u prehrani stanovništva nekih zemalja. Naime, većini je poljoprivrednika u zemljama u razvoju isplativije uzgajati kulture za proizvodnju biodizela, nego za prehranu stanovništva, što dovodi do povećanja cijene hrane,  a to najviše pogađa stanovništvo najsiromašnijih zemalja. Osim toga u zemljama u razvoju krče se velike površine šuma kako bi se stvorile dodatne površine za uzgoj kultura za proizvodnju biogoriva.

Ovo je samo jedan primjer koji pokazuje težinu problema pri smanjivanju emisije stakleničkih plinova. Većina znanstvenika smatra da je nakon maksimuma emisije stakleničkih plinova između 2010. i 2015. godine, nužno smanjenje emisije kako prosječna temperatura ne bi porasla više od 2-2,4 °C do 2050. Nije potrebno reći da je to vrlo veliki porast u kratkom razdoblju.

Smisao Dana planeta Zemlje je, osim da upozori svjetsku javnost na probleme okoliša i pokrene političke elite na djelovanje, i da kod svakog pojedinca usadi svijest o očuvanju okoliša te promiče one načine ponašanja ljudi koji neće štetiti okolišu te stvarati naviku takvog ponašanja. U tom smislu velika je odgojna uloga obrazovnog sustava koji mora promicati takve načine ponašanja. Recikliranje otpada (papira, stakla, smeća, plastike…), pravilno odlaganje otpada štetnog po okoliš (baterije, razni električni uređaji…), štednja energije, racionalno korištenje vode u kućanstvu i niz drugih mjera primjer je kako i mi možemo pridonijeti očuvanju okoliša i sačuvati ga za generacije koje dolaze.


(izvor: http://www.xoospace.com/myspace/graphics/21388.jpg)

 

Literatura i izvori:

Lukić, A, 2008, Geografski učinci proizvodnje i potrošnje biogoriva, Geografski Horizont, Vol 54., br. 1

Henson, R, 2008, The Rough Guide to Climate Change, Rough Guides Ltd, London

Dan planeta Zemlje – Sačuvajmo klimu!,
http://www.ezadar.hr/clanak/dan-planeta-zemlje-sacuvajmo-klimu

Earth Day, MSN Encarta,
http://encarta.msn.com/encyclopedia_761571735/earth_day.html

Earth Day Network (EDN), http://ww2.earthday.net/

European Environment Agency, http://www.eea.europa.eu/

Intergovernmental Panel on Climate Change, IPCC,
http://www.ipcc.ch/index.htm

Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva,
http://www.mzopu.hr/default.aspx?id=5295

Svjetski Dan planeta Zemlje u Kanadi,
http://www.earthday.ca/pub/index.php

Zelena akcija, http://www.zelena-akcija.hr/

22. travanj – Dan planete Zemlje,
http://www.corner.hr/mix/znanost.asp?id=793

 

 
 
povratak na vrh PDF pošalji članak mailom isprintaj članak stalna adresa članka obavijest o novim člancima RSS
Geografija.hr

Regionalno

Teme

Prijava u sustav

HR / INT