početna / članci / Milijarda ljudi živi u slamovima

Prema posljednjem izvješću UN-HABITAT-a gotovo milijarda ljudi u svijetu, odnosno šestina svjetskog stanovništva, živi u slamovima – najsiromašnijim gradskim četvrtima.

 

Geografski časopisi

---

odaberi Geografski horizont Acta Geographica Croatica Geoadria Hrvatski geografski glasnik Geographical papers Besplatni online časopisi

---

Znanost.com
Geografskih horizont 1/2010

Proces urbanizacije globalni je fenomen. Početkom 21. stoljeća udio gradskog u ukupnom svjetskom stanovništvu iznosi gotovo 50%. Razlike u obilježjima urbanizacije između razvijenih i nerazvijenih država svijeta velike su. Jedno od glavnih obilježja gradova u nerazvijenim državama svijeta jest povećanje broja stanovnika u najsiromašnijim gradskim četvrtima, tzv. slamovima i njihovo prostorno širenje.

Prema posljednjem izvješću UN-HABITAT-a gotovo milijarda ljudi u svijetu, odnosno šestina svjetskog stanovništva, živi u slamovima. Najveći udio stanovništva u slamovima ima Subsaharska Afrika (71,9%), zatim slijede Južna Azija (58%), Istočna Azija (36,4%), Zapadna Azija (33,1%), Latinska Amerika (31,9%), Sjeverna Afrika (28,2%), a najmanji je u razvijenim zemljama svijeta: Europa, Angloamerika, Australija i Oceanija (6,4%). Iako je udio u afričkim gradovima najveći, azijski gradovi okupljaju oko 60% svjetskog stanovništva u slamovima.

Predstavnici UN-HABITAT-a koji su izradili izvješće, ističu da je rapidan porast slamova i njihovog stanovništva sramota za čitav svijet. Izvješće je izrađeno na temelju analize 37 gradova u svijetu. Rezultati pokazuju da početkom 21. stoljeća oko 1/3 svjetskog gradskog stanovništva živi u slamovima, najvećim dijelom u slabije razvijenim zemljama svijeta. Eksplozivan rast slamova kontinuiran je proces od sredine 20. stoljeća, a posljednja dva  desetljeća bio je najintenzivniji. Potaknut je prvenstveno jakim useljavanjem siromašnog stanovništva (proces je nazvan urbanizacija siromaštva) iz ruralnih područja. Godišnje stope imigracije u pojedinim razdobljima veće su i do četiri puta od stopa prirodnog priraštaja.

Intenzivna urbanizacija u slabije razvijenom dijelu svijeta dovela je i do pojave novog tipa gradova, tzv. megagradova. Riječ je o velikim gradskim aglomeracijama s više od osam milijuna stanovnika i gustoćom naseljenosti većom od 2000 stanovnika po četvornom kilometru. Udio stanovništva u slamovima megagradova kreće od 32% u Manili, 40% u Ciudad de Mexicu do čak 50% u Calcutti. Megagradovi se osim velikog broja stanovnika i guste naseljenosti ističu se i drugim socijalnim, ekološkim i ekonomskim problemima, koji lokalnim vlastima dodatno otežavaju rješavanje problema i sanaciju najsiromašnijih gradskih četvrti.                             

Ne dođe li do radikalnih promjena, UN-HABITAT predviđa da će se za 30 godina broj stanovnika u slamovima širom svijeta udvostručiti, te da će do 2030. godine u njima živjeti oko dvije milijarde, a do 2050. tri milijarde tj. oko 50% svjetskog stanovništva u gradovima.

Bez konkretnih planova i akcija na lokalnoj i globalnoj razini broj stanovnika u slamovima i dalje će predstavljati najgori oblik gradskog siromaštva i nejednakosti, te će biti kočnica razvoja. No, kako ističe glavni tajnik UN-a Kofi Annan u predgovoru izvješća, svijet posjeduje znanja, vještine i ostale resurse kojima bi stanovnicima slamova mogao i morao omogućiti život u miru, dostojanstvu i prosperitetu.

Vedran Prelogović