Hrvati na Novom Zelandu

 
Anica Čuka 19.02.2004.
Hrvati na Novom Zelandu čine postotno malen udio u ukupnom stanovništvu te države i malen udio u ukupnom broju hrvatskih emigranata, no budući da se radi o jednom od najudaljenijih odredišta naših iseljenika, zanimljivi su rezultati statističke analize koji nam ukazuju na položaj Hrvata u suvremenom novozelandskom društvu.
 


 
 
 

Geografski časopisi



 

Znanost.com

Geografski horizont 2/2011
 
 

Svi članci u temi

 
 

Komentari

Želite li komentirati članak? Kliknite ovdje i prijavite se.

Prema popisu stanovnika izvršenom 2001. godine na Novom Zelandu živi ukupno 2502 Hrvata. Prilikom izjašnjavanja etničke pripadnosti, stanovnici Novog Zelanda mogli su se izjasniti i kao pripadnici nekoliko različitih etničkih skupina, a zanimljiv je podatak od 297 osoba koje su se izjasnile kao Dalmatinci. Postoji mogućnost da su se istovremeno izjasnili i kao Hrvati što znači da ovaj broj ne možemo pridodati ukupnom broju Hrvata jer je možda tu već uključen. Najveći dio Hrvata koncentriran je na Sjevernom otoku Novog Zelanda na područjima najvećeg grada Aucklanda i glavnog grada Wellingtona.     

Prema navedenim podacima Hrvati čine svega 0,07 % ukupnog stanovništva Novog Zelanda. Detaljna analiza različitih struktura tamošnje hrvatske populacije može nas dovesti i do osnovnih razloga emigracije, te razdoblja u kojima je ona bila najizraženija, ali i do trenutnog položaja naših iseljenika u odnosu na pripadnike ostalih etničkih grupacija u suvremenom društvu Novog Zelanda. Hrvati su kao etnička grupa prvi put izdvojeni na posljednjem popisu provedenom 2001. godine dok su još na prethodnom, izvršenom 1996. godine (u Australiji i na Novom Zelandu popisi stanovnika vrše se svakih pet godina) bili svrstani u skupinu Južni Slaveni ili Jugoslaveni. Unatoč tome, među rezultatima popisa 2001. godine mogu se pronaći i usporedbe broja stanovnika pojedinih etničkih grupa različitih popisnih godina, pa tako i ukupan broj od 3897 Hrvata koji su 1996. godine živjeli na Novom Zelandu. U međupopisnom razdoblju između 1996. i 2001. godine ukupan broj Hrvata opao je za 36 %.  

Analizirajući podatke o vremenu dolaska Hrvata na Novi Zeland može se zaključiti da je jedan od osnovnih razloga imigracije na ovo područje nepovoljna politička i gospodarska situacija 1990-ih godina koja je rezultat Domovinskog rata. No, svakako treba spomenuti da Hrvati nisu odlazili na Novi Zeland samo posljednjih 10-ak godina, jer je ovo područje bilo jedna od destinacija naših emigranata mnogo ranije. Iseljavanje iz Hrvatske u prekomorske zemlje intenzivirano je u drugoj polovici 19. stoljeća, a najznačajnija destinacija bila je Sjeverna Amerika, točnije SAD. S otkrićem zlata u Australiji 1850-ih, te razvojem poljoprivrede, posebice ovčarstva, Australija je također dobila na značenju kao poželjna destinacija europskih emigranata, a ubrzo je naseljavan i Novi Zeland.
 

Od ukupnog broja Hrvata popisanih na Novom Zelandu 2001. godine čak 2280 (91,0%) ih je rođeno u Hrvatskoj dok je preostalih 222 (9%) rođeno izvan matične domovine (većinom na Novom Zelandu i u Australiji). Od 2280 Hrvata, njih 687 (30,1%) stiglo je na Novi Zeland u razdoblju između 1992. i 1997. godine, 270 (11,8%) ih je imigriralo između 1962. i 1967., a 252 (11%) ih tamo živi više od 53 godine. Iz ovih podataka jasno je da je Novi Zeland zbog gospodarskog razvoja, političke stabilnosti, ali i povoljnih prirodno-geografskih uvjeta privukao određen broj Hrvata koji su uslijed ratnih zbivanja 1990-ih tamo pronašli svoj novi dom. Ipak, podaci pokazuju i smanjenje interesa za Novi Zeland kasnih 1990-ih što se može objasniti stabilizacijom ovdašnjih uvjeta života.

Smanjenje broja novozelandskih Hrvata u razdoblju između 1996. i 2001. godine odrazilo se na dobnu strukturu koja je nepovoljnija od one ukupnog stanovništva Novog Zelanda. Tako je udio mladog hrvatskog stanovništva za samo pet godina opao sa 13% na 7,8% (državni prosjek je 25,8%), dok se istovremeno udio starog povećao sa 18,9 % na 23,5% (državni prosjek je 11,1%).


Ekonomska struktura pokazuje da su se Hrvati dobro snašli u novozelandskom društvu. Čak 66,5% zaposlenih radi u tercijarnim djelatnostima, 29,8% u sekundarnim, dok ih je samo 3,7% u primarnim. Ukupan državni prosjek nešto je povoljniji što se tiče tercijarnih djelatnosti u kojima je zaposleno 70,5% ukupnog stanovništva, a čak 8,7% ih je zaposleno u primarnim djelatnostima. Stopa nezaposlenosti Hrvata je malo iznad državnog prosjeka.

Jedan od aktualnih hrvatskih problema je smanjenje broja stanovnika uvjetovano smanjenim natalitetom i pojačanom emigracijom. Kao jedno od rješenja često se navodi i mogućnost povratka hrvatskih iseljenika, no još uvijek nepovoljna gospodarska situacija neće privući ljude koji su se sada već navikli na bolji život koji im matična zemlja ne može pružiti. Govoreći o Novom Zelandu, očito je da i tamo broj Hrvata drastično opada. Također je velik udio onih koji su se izjasnili kao Hrvati, a rođeni su u Hrvatskoj u odnosu na one Hrvate na Novom Zelandu koji nisu rođeni u Hrvatskoj. Nekoliko je potencijalnih uzroka: smanjenje nataliteta, emigracija s Novog Zelanda u Australiju i ostale razvijene zemlje, ali i smanjenje i gubitak hrvatske nacionalne svijesti kod mlađih generacija rođenih izvan Hrvatske.

 
 
povratak na vrh PDF pošalji članak mailom isprintaj članak stalna adresa članka obavijest o novim člancima RSS
Geografija.hr

Regionalno

Teme

Prijava u sustav

HR / INT