Lički krumpir kao robna marka s geografskim porijeklom

 
Marijan Biruš 03.03.2006.
Iako je pojam kvalitete, ličkoga krumpira danas gotovo da i nema na hrvatskome tržištu; Izvrsne klimatske prilike, sastav tla, očuvan okoliš te dobrim dijelom zadržan tradicionalni način proizvodnje jedinstveni su uvjeti za uzgoj ovog hrvatskog gastronomskog bisera; Poljoprivredna zadruga Lovinac pokrenula je ambiciozni projekt o njegovoj zaštiti; Vraća li se lički krumpir na velika vrata na domaće i inozemno tržište? O njegovome uzgoju, o tržišnom plasmanu, o utjecaju na prostor, ali i o gospodarskoj situaciji u Lici općenito razgovaramo s dipl ing agronomije Nikolom Vidakovićem, upraviteljem PZ Lovinac koja je pokretač projekta o zaštiti ličkoga krumpira kao robne marke (brenda) s geografskim porijeklom.
 


 
 
 

Geografski časopisi



 

Znanost.com

Geografski horizont 2/2011

Što je lički krumpir?

1. Koja je najveća prehrambena vrijednost krumpira?

Krumpir je po svojoj zastupljenosti u prehrani drugi po važnosti izvor energije, iza žitarica.
Prehrambena vrijednost krumpira je gotovo nezamjenjiva. Sa 100-tinjak kalorija po krumpiru i praktički bez imalo masnoće, on može biti temelj svakog zdravog obroka. Krumpir je jedan  od najboljih izvora C vitamina (26 mg u jednom prosječnom krumpiru) i vitamina B  kompleksa (posebno vitamina B6).
Odličan je izvor vlakana (4,1 g po krumpiru), koji uravnotežuju probavu. Sadrži kalcij, željezo, jod, kalij i sumpor, koji neutraliziraju kiselost, sprečavaju bolesti štitne žlijezde, čir želuca i slabokrvnost.
Ima nekih zabluda o krumpiru: na primjer da deblja. Mogu reći samo da krumpir ima upola manje kalorija nego kruh i manje od 60% nego tjestenina. No, tu je izuzetak pommes fritess, kojega svi najviše vole!


2. Ima li krumpir ljekovita svojstva?

Protiv žgaravice i žestokog bola u želucu potrebno je naribati krumpir i ocjedititi. Sok treba razrijediti vodom: na jednu malu žlicu soka idu četiri velike žlice vode, od toga dvije tople. Piti prije i poslije jela.


3. Odakle je krumpir kao biljka?

Ja volim reći, a dobrim dijelom i jest tako: krumpir je, kao biljka, porijeklom iz Anda, iz područja Perua, područja kraj jezera Titicaca. To je jedna visoravan na velikoj nadmorskoj visini. To je pradomovina krumpira. Tamo su ga uzgajale Inke i odatle se on osvajanjem od strane Španjolaca 1570-tih prenio u Europu na dvor španjolskoga kralja Filipa II.


4. Što je lički krumpir: posebna sorta krumpira, bilo koja sorta krumpira, ali koja je uzgojena u Lici ili nešto treće?

Lički krumpir nije bilo koja sorta uzgojena u Lici. Za njega se koriste sorte koje su same po sebi kvalitetnije: imaju veći postotak suhe tvari – minerala, vitamina, a uzgojem u Lici taj je udio još za 20-tak posto viši nego da se te iste, kvalitetnije sorte uzgajaju negdje drugdje. Upravo je to činjenica na kojoj mi zasnivamo zaštitu ličkog krumpira kao proizvoda s geografskim porijeklom.
Da biste u takvoj kategoriji zaštitili neki proizvod, vi morate dokazati da je on poseban u odnosu na isti proizvod iz nekog drugog područja. U njoj su, na primjer, zaštićeni šampanjac, parma sir, parma pršut – za kojega ste vjerojatno čuli, onda konjak... Znate li da se šampanjac ne možete proizvesti nigdje drugdje, nego u Francuskoj, u pokrajini Champagne, svi ostali proizvode pjenušac. I tako ima mnogo proizvoda.
Nažalost, u Hrvatskoj ima svega nekoliko proizvoda koji imaju zaštitu te kategorije. To je slavonski domaći kulen, ili kulin, kako Slavonci kažu, paški sir, istarski pršut te jedno maslinovo ulje iz Istre. Lički krumpir bi trebao biti peti zaštićeni proizvod u toj kategoriji. Ja mislim da ćemo to postići ove godine.
Ta zaštita ima reciprocitet u preko osamdeset zemalja svijeta: sve zemlje Europske unije su potpisale taj sporazum i još brojne druge. Znači, ako lički krumpir zaštitite u Hrvatskoj, on će biti zaštićen u svim zemljama Europske unije te određenim brojem ostalih zemalja svijeta, koje su potpisale Madridsku povelju.


5. Zašto je to lički krumpir? Po čemu se on razlikuje od ostalih?

Prije svega se razlikuje, što sam već spomenuo, po svojoj kvaliteti – po većem postotku suhe tvari, znači minerala i vitamina. Tu je ključna razlika ličkog krumpira u odnosu na krumpir uzgojen na nekim drugim područjima.


6. Mnogi će u Hrvatskoj reći: Lički krumpir je nekada bio poseban. Danas se on ne razlikuje od ostalih. Je li to istina i, ako jest, zašto?

Pa recimo da je to jedna mala zabluda. I danas je lički krumpir daleko kvalitetniji od ostalog krumpira koji se može naći na tržištu. Ali upravo zbog svoje vrijednosti, zbog poznatog imena, može se reći da je to svojevrsni brend, iako neiskorišten.
Njegovim se imenom manipuliralo. U posljednjih petnaestak godina neovlaštenim  korištenjem njegova imena od strane preprodavača krumpira lošije kvalitete, uvelike se naškodilo ličkom krumpiru. Zato postoji zabluda poput te da se on promijenio u odnosu na prije.
Kako bismo i dalje spriječili manipulaciju ličkim krumpirom, na štetu kupaca i stvarnih proizvođača, pokrenuli smo postupak njegove zaštite kao proizvoda s geografskim porijeklom. Na taj način želimo ponovno pokrenuti dohodovnu proizvodnju ličkog krumpira te vratiti taj visokovrijedni proizvod na tržište.


7. Ali, često ćemo čuti da ni krumpir koji dobijemo od rođaka ili prijatelja iz Like, više nije ono što je nekad bio...

Sigurno postoje razlike između krumpira iz Like pije pola stoljeća i sada, ali prije svega, riječ je o sortimentu koji se koristio prije 40-ak godina i koji se koristi danas pa neki nostalgični kupci lički krumpir vežu uz boju pokožice ili konzistentnost mesa, koju je imao lički krumpir prije. Međutim prava je istina da je krumpir proizveden u Lici, bez obzira o kojoj se sorti radilo, kvalitetniji, odnosno ima veći postotoak suhe tvari, minerala i vitamina u odnosu na krumpir proizveden u drugim uzgojnim područjima.
Na temelju te činjenice Poljoprivredna zadruga Lovinac je pokrenula projekt Razvoj robne marke (brand) lički krumpir kao proizvoda s geografskim porijeklom , kojega je cilj zaštita ličkog krumpira kao proizvoda s geografskim porijeklom te ponovno pokretanje dohodovne proizvodnje ličkog krumpira.


8. Kakav krumpir mi jedemo? Koji još krumpir danas postoji na hrvatskom tržištu?

Na hrvatskom tržištu postoji nekoliko sorata krumpira. Mogu reći da su najviše zastupljene visokoprinosne sorte, upravo zbog toga da bi se što više povećao prinos krumpira, a samim time i profit proizvođača. No, te su visokoprinosne sorte, upravo zato što im je visoki prinos, glavna karakteristika, manje kvalitetne. Tako ste mogli čuti da je krumpir voden, da se od njega ne mogu napraviti dobar pire, knedli itd.. Osobito se u glavnim uzgojnim područjima u Hrvatskoj, a to su Međimurje i okolica Varaždina, uzgajaju visokoprinosne sorte poput Kondora Fabule koje, koje imaju jako mali postotak suhe tvari, oko 17 %.


9. A u Lici nije tako?

U Lici su se zadržale ,,stare'' sorte, poput Desireea, koji je zastupljen s preko 95 %. Ta sorta se kod nas uzgaja već 30-tak godina te je postala i sinonim za lički krumpir. Odlikuje se većim postotkom suhe tvari (oko 21%), koji je u uvjetima Like i znatno veći (oko 23%).


10. Koji to posebni uvjeti za uzgoj krumpira postoje u Lici?

To je prije svega klima koja je uvjetovana nadmorskom visinom, a ključni element su temperaturne razlike između noći i dana gdje se temperatura tijekom noći  poprilično spušta u odnosu na dnevnu temperaturu tako da se usporava vegetacija i na taj način krumpir skuplja više suhe tvari.
Sve to uvjetuje višu kvalitetu s jedne strane, a s druge strane usporava  njegov rast te mu je i prinos znatno niži.



Krumpir na brižini u Ličkome polju (Sveti Rok, općina Lovinac)


11. Ima li posebnosti pri uzgoju: načinu sadnje, obrade, vađenja, skladištenja?

Ima. Treba reći da uzgoj krumpira u Lici ima tradicionalnu dimenziju. Znači, da se u plodoredu i obradi tla i u gnojidbi koristi organsko gnojivo, stajski gnoj. Dakle, ta proizvodnja nije intenzivirana ni izbliza kao u nekim dijelovima Europe, gdje su površine veće, gdje se proizvodi samo s ciljem što većeg prinosa, odnosnio što većeg profita.
Proizvodnja je kod nas u Lici zadržala tu jednu tradicionalnu dimenziju koju ćemo mi u zaštiti definirati i staviti je kao uvjet za proizvodnju ličkog krumpira.


12. Može li se lički krumpir prepoznati po boji, obliku, veličini i sl.?

Mogu reći da ne. Samo po okusu!


13. Koja je povijest krumpira u Lici?

Pretpostavlja se da su krumpir u Liku donijeli graničari. Kako je u vrijeme Austro-ugarske taj prostor bio organiziran kao Vojna krajina, svi radnosposobni muškarci su ujedno bili i vojnici, po potrebi – nekad su bili vojnici, a kad se nije trebalo boriti, onda su bili seljaci. Tako je jedna satnija 1769. dobila sjeme krumpira i prvi put u Lici zasadila krumpir.
U Hrvatsku je on donesen nekoliko godina prije, u Gorski kotar, u Staru Sušicu.


Proizvodnja

14. Proizvodnja takvog ličkoga krumpira u Lici: da li već postoji i ako postoji, gdje?

Marija Terezija je dekratom odredila da se na svim područjima gdje žitarice slabije uspijevaju, uzgaja krumpir. To je bilo na brdsko-planinskim područjima kao što je Lika.
Tako da se krumpir u Lici uzgaja, može se reći, već 250 godina i on je prehranio mnoge generacije Ličana. Relativno lako se uzgaja i ima veliku hranjivu vrijednost.
U cijeloj Lici postoji proizvodnja krumpira. Većim dijelom je to proizvodnja za osobne potrebe. U Lici je krumpir kao u Indiji sveta krava! Sve se može desiti, ali ne smije se desiti da se ne posadi krumpir! Kao da ljudi smatraju da neće preživjeti  zimu ako ne zasade krumpir. To je tako ostalo u podsvjesti, kad je bila takva situacija, odnosno krumpir je značio egzistenciju.
Ratom i nekim promjenama koje su se desila na tržištu, organizirani plasman krumpira nije postojao četrnaest godina. Prošle godine PZ Lovinac je ponovno pokrenula organiziranu proizvodnju krumpira. Dakle, uz spomenutu zaštitu ličkog krumpira, radimo i organiziranu proizvodnju za tržište. Tako da lički krumpir možete već sada kupiti u Konzumu...
Većina proizvodnje se vrši u okolici Gospića, gdje su tradicionalno najveći proizvođači ličkog krumpira. Tamo je i prije rata postojala tržišno orijentirana proizvodnja, dok se u drugim djelovima Like više proizvodilo za vlastite potrebe.


15. Koliko bi se ličkoga krumpira u najpovoljnijim uvjetima moglo proizvesti u Lici?

To je malo teško pitanje, ali sigurno velike količine. Proizvodnja, koju smo organizirali prošle godine iznosila je 200-tinjak tona. Ove godine planiramo proizvodnju od 500 tona... Naša strategija je polagan povratak ličkog krumpira na tržište, uz pomno organiziran marketing i vraćanje povjerenja kupaca u lički krumpir, jer uvelike su ljudi u ovih proteklih petnaestak godina izvarani te više ne znaju što je lički krumpir niti vejruju da stvarno postoji.
Tako da je jedan od načih glavnih zadataka vraanje povjerenja kupaca.
Naš je plan kroz nekoliko godina razviti započeti projekt, a to bi značilo da proizvedemo 4 000 – 5 000 tona ličkog krumpira godišnje. Što je u principu malo, ako se gleda ukupna potrošnja krumpira u Hrvatskoj, nekih 1-2% potreba hrvatskog tržišta.U prosjeku se pojede 63 kg krumpira po stanovniku, a to bi bilo 270 000 000 kg.


16. Kako bi proizvodnja utjecala na sadašnje stanje poljoprivrede u Lici?

Pa svakako pozitivno. Jer ponavljam da je nažalost u posljednjih petnaest godina zbog utjecaja rata i zbog sveukupnih tržišnih promjena u sustavu, od nekontroliranog uvoza do vrlo loše poljoprivredne politike, organizirana tržišnoorijentirana poljoprivreda u Lici gotovo da ne postoji. Samo, nešto malo, stočarstvo.
Sad smo mi ponovno pokrenuli proizvodnju ličkog krumpira i mislim da bi u idućem razdoblju od idućih 4-5 godina krumpir mogao postati prepoznatljiv proizvod Like, nešto po čemu će svi Liku prepoznati. Da, kad kažete ,,Lika'',  prvo što vam padne na pamet, je lički krumpir.


17. Bi li on mogao postati i simbolom Hrvatske?

Svakako. Uz nekoliko drugih proizvoda koji su karakteristični samo za našu zemlju, svakako bi mogao postati i jednim od simbola Hrvatske. Međutim za takvo nešto potreban je niz osmišljenih marketinških aktivinosti.


18. Kako se uzgaja lički krumpir?

Lički krumpir se uzgaja korištenjem moderne mehanizacije jednim dijelom, a jednim dijelom i oslanjanjem na tradiciju. Jedna od bitnih stvari u proizvodnji krumpira u Lici je da u plodoredu, odnosno u gnojidbi tla primjenjujemo barem svake treće godine organsku gnojidbu, znači stajski gnoj, kako bismo poboljšali strukturu tla jer je poznato da se samo mineralnim gnojem ne može nadomjestiti ono što biljke koje uzgajamo, iznesu iz tla, odnosno osiromaše ga. Tako da je potrebno vršiti organsku gnojidbu, koja povećava sadržaj humusa u tlu koji pozitivno utječe na kvalitetu krumpira.


19. Postoje li mjesta najpogodnija za njegovo uzgajanje (krška polja, ponikve...)?

Pa eto, to su neka idealna mjesta za njegovo uzgajanje. Postoji još nekoliko lokaliteta u Lici, koji su malo bolja za uzgoj ličkog krumpira, osobito oa uzgoj sjemenskog krumpira. Na primjer Mazinsko polje kod Gračaca....Ali sva lička polja su idealna za krumpir.


20. Što su brižine?

Brižine su malena uzvišenja (brežuljci)  na kojima se tradicionalno uzgaja krumpir (zbog inklinacije terena i specifičnosti tla koji pogoduju krumpiru). A kako se u Lici koriste uglavnom uvećanice, ti se brežuljci nazivaju brižinama.


21. Zahtijeva li uzgoj ličkog krumpira mnogo radne snage?

Da. Upravo zbog tog tradicionalnog uzgoja potrebno je nešto više radne snage nego za konvencionlni uzgoj krumpira.


22. Ima li Lika sve što je potrebno za uzgoj ličkog krumpira u dovoljnoj količini (poljoprivrednike, strojeve, znanje...) ?

Mi se trudimo to postići. U ovom trenutku sigurno nedostaju neke stvari. Nedostaje edukacije, kvlitetnog suporta financijskih institucija poljoprivrednim proizvođačima, kako bi se mogla modernizirati mehanizacija.


23. Što nedostaje u educiranosti?

Evo recimo, što je bitno: ogrtanje krumpira modernim strojevima. Jer krumpir se uzgaja u humcima. Nakon sadnje on ostaje u njima, ali kišom se tlo slegne i smanji se mogući prostor gdje se krumpir uzgaja. Tim bi strojevima tijekom vegetacije trebalo nagrtati krumpir, dva do tri puta, kako bi se stvorio veći prostor i povoljniji uvjeti za rast krumpira.



Krumpir u okolici Gospića (Ličko polje)

24. Koliki je urod po hektaru?

25 – 30 tona. Nekad bude i manji, a za usporedbu mogu reći da u ovim drugim uzgojnim područjima prosjek je 45 tona po hektaru. To je jedan od glavnih razloga zašto je lički krumpir skuplji od ostalog.


25. Može li se još negdje u Hrvatskoj ili Europi uzgajati jednako kvalitetan krumpir? Zašto?

U Hrvatskoj teško, odnosno sigurno ne. Eventualno u nekim vrlo sličnim uzgojnim područjima u svijetu.


Na tržištu

26. Koja su tradicionalna lička jela od krumpira?

Pole. To je najpoznatije ličko jelo od krumpira. One se u Lici rade od velikih krumpira. Prerežu se veliki krumpiri na pola, posole, protrljaju polovice međusobno te zatim stave u pećnicu. Peku se 40 minuta na 200 ºc. Prava lička večera su pole i slanina s crvenim ili bijelim lukom. To je dobro protiv prehlade!
Međutim, nezamisliv je svaki lički ručak bez krumpira, on je glavni prilog, zato sam vam govorio o krumpiru kao o ličkoj ,,svetoj kravi''.
Najčešće se ipak koristi krumpir kuhan pod ljuskom, koji je glavni prilog uz lički lonac.


27. Poljoprivredna zadruga Lovinac ima projekt uzgoja ličkoga krumpira? Recite nam nešto o tome.

Imamo projekt zaštite ličkog krumpira kao proizvoda s geografskim porijeklom. Već sam spominjao da proteklih godina zbog nekih nereda koji su se desili na tržištu, rata, gdje je lički krumpir nestao s tržišta i zbog toga što ga je potisnuo nekvalitetniji, ali pritom jeftiniji krumpir, mi smo bili primorani pokrenuti projekt zaštite ličkog krumpira kao proizvoda s geografskim porijeklom, kojeg smo pokrenuli u suradnji s Agronomskim fakultetom i uz financijsku potporu Ministarstva poljoprivrede, šumskog i vodnog gospodarstva.
Na tom projektu rade i razni drugi stručnjaci iz poduzeća: HZPC  iz Rijeke, ekonomnski stručnjaci iz Centra za poduzetništvo Zagreb. Cilj toga projekta je zaštititi lički krumpir kao proizvod s geografskim porijeklom kako bismo ga vratili na tržište, etablirali, odnosno vratili kupcima povjerenje u naš proizvod. U tome se voimo činjenicom da postoji ogromni potencijal u imenu lički krumpir i, umjesto da ode u zaborav, mi ga vraćamo na tržište jer je tržišno orijentirana proizvodnja krumpira u Lici bila gotovo uništena.


28. Kako je nastala inicijativa o ličkom krumpiru kao brendu i tko ju je pokrenuo?

Ideja o ličkom krumpiru, kao brendu, postoji već nekoliko godino, odnosno od kada je proizvodnja krumpira u Lici drastično počela propadati , a razlog je bio što lički krumpir cjenovno nije bio konkurentan ostalom krumpiru, zato je prevladavalo mišljenje da treba stvoriti prepoznatljiv brend, kako bi se prevladao navedeni problem.
Međutim Udruga proizvođača ličkog  krumpira te ostale mjerodavne institucije nisu imale ljudskih i materijalnih resursa da odaberu najbolji put ka stvaranju brenda.
Kako sam kontaktirao s Udrugom te bio upoznat s navedenim problemom, odlučio sam da, 
kako bismo ocjenili opravdanost projekta te uvidjeli što stvarno lički krumpir razlikuje od ostalog krumpira, održimo stručni skup na temu Valorizacija i revitalizacija proizvodnje ličkog krumpir. Sudionici skupa bili su najeminentniji stručnjaci iz područja proizvodnje i prerade krumpira, stručnjaci za zaštitu proizvoda s geografskim porijeklom te predstavnici  Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva  (koje je bilo i  sponzor događanja) te Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva.
Jednoglasni zaključci stručnog skupa, bili su: postoji ogromni potencijal poznatog imena lički krumpir koji je potrebno, kako se ne bi izgubio (otišao u zaborav), zaštiti kao proizvod s geografskim porijeklom te ga adekvatnim marketinškim aktivnostima pozicionirati na tržištu.
Nakon toga mi smo se prihvatili posla: napisali projekt, prijavili ga na natječaj Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, dobili sredstva te počeli raditi i evo nas.
 


29. Što je brend?

Brend je ime pod kojim se nalazi prepoznatljiv proizvod ili više proizvoda na tržištu, koje   kupci prepoznaju po njihovoj kvaliteti, vizualnom identitetu, imenu. Npr. Coca Cola je  brend.


30. Je li brend isto što i robna marka ?

Robna marka je proizvod ili više proizvoda koji se prodaju pod nekim imenom, a cilj im je, jednog dana, postati brend.


31. Što je geografsko porijeklo?

Geografsko porijeklo znači da je proizvod proizveden u određenom području ili prerađen, skladišten ondje te ima drugačije kvalitativne karakteristike nego isti takav proizvod proizveden u drugim područjima.


32. Postoji li već potražnja za ličkim krumpirom?

Naravno, postoji.

33. Koje bi to bilo tržište: više domaće, inozemno, turističko...?

Pa mi ćemo se za početak orijentirati na domaće, kako bismo zadovoljili domaće potrebe, a vremenom ćemo sigurno lički krumpir širiti izvan granica Hrvatske.

34. Bi li lički krumpir mogao biti dio turističke ponude u Lici?

Svakako. Ja mislim da ponuda bilo kojeg kraja, a tako ni turistička ponuda Like ne može biti bez, za taj kraj, prepoznatljive gastronomske ponude. Tako mislimo da je turistička ponuda  Like, nezamisliva bez ličkog krumpira, ličke janjetine, ličkog sira škripavca i sličnih proizvoda.


35. Kako reagiraju lički poljoprivrednici na ideju ove proizvodnje?

Vrlo su zadovoljni, jedan dio je još uvijek skeptičan, jer su u proteklom razdoblju nekoliko puta prevareni pa sada iščekuju što će biti od cijele priče pa bi se i oni onda uključili. To je tipična seljačka filozofija, ali to je u redu jer mi za obim proizvodnje koju planiramo za ovu godinu, imamo dovoljno zainteresiranih proizvođača.


36. Kakva je reakcija Vlade, odnosno Ministarstva poljoprivrede?

Oni su prepoznali naš projekt te ga putem natječaja Marketinške aktivnosti financijski podržali. Tako da je od ideje i početka cijele priče prošlo svega nekoliko mjeseci. Da Ministarstvo poljoprivrede nije prepoznalo ovaj projekt, cijela priča bi možda još bila samo priča.


37. Što i koliko treba uložiti da bi proizvodnja ličkog krumpira kao brenda zaživjela?

Treba uložiti dosta truda, znanja i sredstava. Prije svega za kvalitetnu organizaciju same proizvodnje, kako bi osim kvalitete okusa, tržištu ponudili i vizualno lijep krumpir te na taj način zadovoljili sve strože norme koje nameće tržište.Također treba koristiti moderne marketinške vještine, znači treba uložiti znanje i tehnologiju, samim time i novac za  uzgoj krumpira, skladištenje, doradu, pakiranje...
Kako se lički krumpir kvalitetom razlikuje od ostaloga, treba  ga  i vizualno odvojiti od ostalog krumpira. Tako da, odmah kad uđete u trgovinu, prepoznajete: Ah, to je lički krumpir!


38. Koja bi bila korist od uzgoja: za poljoprivrednike?

Jedan bi dio poljoprivrednika mogao živjeti samo od te proizvodnje, a jednom dijelu bi to bila dodatna zarada.


39. Za Liku?

Bila bi ogromna, jer bi stvorila, u tome ruralnom području koji još uvijek trpi posljedice rata i depopulacije prisutne posljenjih pola stoljeća, dohodovnu,  održivu poljoprivrednu proizvodnju Također bi se stvorio proizvod koji bi mogao promovirati cijelu Liku, dakle, upotpuniti njezinu turističku ponudu.



40. Lički krumpir u Europskoj uniji.

Zaštita ličkog krumpira kao proizvoda s geografskim porijeklom osigurava njegov opstanak i svijetlu budućnost u Europskoj uniji.
U biti, veću šansu na tržištu ima  naš zaštićeni krumpir – jer je on poseban, on nema konkurenciju. I zato ja volim reći Mi ne uzgajamo krumpir, nego lički krumpir. On nema veze s drugima. Nezaštićeni krumpir bit će u izravnoj konkurenciji s krumpirom iz Europske unije, koji se jeftinije proizvodi, samim time i konkurentniji je. Takozvani obični krumpir proizveden u Hrvatskoj neće se razlikovati od onoga proizvedenog u nekoj drugoj državi EU-a. Ali ličkoga krumpira kao zaštićenoga proizvoda s geografskim porijeklom nema nigdje drugdje osim u Lici. I zato su to dvije sasvim odvojene kategorije, koje nisu konkurencija.


41. Koja bi bila njegova cijena?

Cijena bi varirala iz godine u godinu, ovisno o vremenskim uvjetima i samom prinosu, ali recimo bi u trgovini stajao 3 – 4 kune, odnosno 40- 50%, pa možda i više skuplji od drugog krumpira. Zašto bi bio skuplji? Zbog više kvalitete koju krumpir postiže u Lici, postiže i niži prinos, koji se mora negdje kompenzirati. I upravo zbog toga što se cjenovno lički krumpir nije mogao boriti s konkurencijom, proteklih godina je propadala njegova proizvodnja.


Gospodarstvo Like

42. Vi ste upravitelj Poljoprivredne zadruge Lovinac. Recite nam: što je poljoprivredna zadruga?

Poljoprivredna zadruga je dobrovoljno udruženje poljoprivrednika, koji su se udružili radi lakšeg postizanja određenog cilja, odnosno ciljeva. Recimo u našem konkretnom slučaju proizvođači krumpira su udruženi u  zadrugu kako bi lakše mogli izići na tržište, kako bismo mi bili most između njihove proizvodnje i tržišta. Jer pojedinačno oni teško mogu sami predstavljati nešto na tržištu. Npr. trgovački lanci ne žele razgovarati s nekim tko ima 10-15 tona krumpira, ali ako se pojavite s 200, 500 ili 2 000 tona, onda Vas oni uvažavaju kao ozbiljnog partnera.

43. Koje su najveće gospodarske mogućnosti Like?

Najveće gospodarske mogućnosti Like su u prepoznatljivoj poljoprivrednoj proizvodnji, znači prepoznatljivih prehrambenih proizvoda poput ličkog krumpira, ličke janjetine, ličkog sira škripavca i nekih drugih, na primjer, ljekovitog bilja, i raznim oblicima turizma. Dakle, kombinacija poljoprivrede i turizma. Jedno bez drugog teško može funkcionirati.


44. Koji su najveći problemi za razvoj poduzetništva u Lici danas?
Bankarski sektor, koji nije zainteresiran zs praćenje poduzetnika početnika, visoko porezno opterećenje, nedovoljno kvalificirane radne snage, siva ekonomija, nepovezanost poduzetnika itd.


45. Kako zamišljate poljoprivredu i gospodarstvo općenito u Lici za trideset godina?

Mislim da će glavna djelatnost biti poljoprivreda i turizam koji se međusobno isprepliću i nadopunjuju. Kvalitetne turističke ponude nema bez kvalitetnih prehrambenih proizvoda karakterističnih za određeno područje. Pretpostavljam da će se razviti i prerađivačka drvna industrija, jer za to postoji ogromni potencijal.


46. I za kraj zanima nas i ovo: deblja li lički krumpir manje od ostalih ?!

To je jedna zabluda i nepravda učinjena krumpiru: da su neke dijete koje su se pisale 1960-tih i 70-tih godina, bez razloga optužile kao namirnicu koja deblja. To nije točno. Već sam rekao da on ima upola manje kalorija nego kruh, čak 60-70% manje nego tjestetnina. Tako da su to zablude. Krumpir općenito je vrlo dijetetska namirnica. Krumpir pečen u masti je već druga priča.


47. Postoji li kolač od ličkoga krumpira?

Postoje pite, zatim postoje dobri knedli od ličkog krumpira i tako dalje. Međutim ja baš i nisam prava osoba za ta pitanja jer mi kulinarstvo nije jača strana!


48. Ali zato vidimo da ste prava osoba za pitanja o ličkome krumpiru!
Gospodine Vidaković, hvala Vam na razgovoru. Vašoj zadruzi i cijeloj Lici želimo puno uspjeha u uzgoju ličkoga krumpira!

Hvala lijepo! I ja vama želim puno sreće i ličkoga krumpira u životu!

 

 

Pripremile i razgovarale:

Ivana Hrastović
Monika Pavlić
Pamela Vidak
Tamara Zeba,
8. razred II. osnovne škole Luka, Sesvete
(Marijan Biruš, prof.)

Fotografije:
Bojana Markotić Krstinić
Boris Krstinić
Marijan Biruš



Kviz o ličkome krumpiru

 
 
povratak na vrh PDF pošalji članak mailom isprintaj članak stalna adresa članka obavijest o novim člancima RSS
Geografija.hr

Regionalno

Teme

Prijava u sustav

HR / INT