Geografija.hr

Pozdrav iz...: analiza zastupljenosti mjesta na razglednicama Istre

Ivan Zupanc
17.01.2006.
Kratak osvrt na ponudu turističkih razglednica u unutrašnjosti istarskog poluotoka.

Tijekom protekle turističke sezone, u srpnju i kolovozu 2005. obišli smo sva naselja u unutrašnjoj Istri koja imaju poštanski ured (ukupno 42) te kupili sve razglednice koje se u njima prodaju. Kako bi obuhvat bio potpun, usput smo nabavili i ostale razglednice koje se prodaju ili dijele u turističkim uredima (Buzet, Brtonigla, Kršan, Pazin); galerijama (Grožnjan, Motovun, Hum, Labin), kioscima (Brtonigla, Gračišće, Nova Vas kod Poreča, Pazin, Raša, Labin, Vodnjan), knjižarama (Labin, Pazin), župnim crkvama (Motovun, Vodnjan, ), suvenirnicama (Vodnjan). Isto tako terenski obilazak izvršen je i u naseljima koja nemaju poštanski ured, ali smo pretpostavili da bi mogli imati i «svoju razglednicu». To su naselja: Hum, Istarske toplice. Razglednice Draguća kupili smo u Cerovlju, a Sovinjaka u Humu. Iz analize su izostavljene razglednice na kojima su motivi mjesta izvan naselja u kojima se prodaju: npr. u Humu se prodaju reprodukcije starih razglednica Pazina, Buzeta, Motovuna...U Motovunu možete naći razglednice Pule, Novigrada, Poreča, Pazina, Buja, Momjana, Draguća, Livada, Istarskih toplica i Berma s crkvom Sv. Marije na Škrilinah (kojih npr. u Bermu nema) ili pak «morske motive» iz Mošćeničke drage?! Ukupno četrdeset toposa predstavljeno je na motivima razglednica (izuzete su planinarske razglednice, npr. Žbevnice na Ćićariji).

Razglednica je proizvod «od nekoga» i kao takva je prošla određen proces nastanka (ideja, realizacija, izbor motiva, teksta, dizajna itd.) te se iz nje može iščitati identifikacija s mjestom/motivom kroz njegovo predstavljanje. Čak i u slučaju da je nastala izvan mjesta (naručitelju ima nažalost često ne znamo jer su podaci na poleđini šturi), vjerodostojnost prikaza osigurana je na dva načina. Odbacili bi je: ili lokalno stanovništvo (njihovi predstavnici kroz TZ i/ili općinu) ili tržište (turisti). Na stranu primjeri u kojima je na dvojnoj razglednici Oprtalj-Livade umjesto Oprtlja na fotografiji iz zraka Vižinada ili na razglednici Gračišća s tri fotografija na onoj najvećoj Grožnjan.


Sl.1. Gračišće tj. Grožnjan (na razglednici Gračišća lijevo) i Oprtalj, pardon Vižinada

Kvantitativna analiza otkrila je da se snaga turističkog mjesta odražava i u ponudi razglednica: od 187 razglednica, Motovun ih ima čak 26. Slijede Labin sa 19 (ovaj podatak treba uzeti s rezervom jer je bilo u moru razglednica (motivi Rabca su česti) i prodajnih mjesta bilo teško razaznati jesu li to sve; Bale sa 16, Vodnjan sa 11,  Grožnjan sa 9, Buzet i Pazin 8 (reprodukcije starih razglednica nismo analizirali), Hum i Buje 7 itd. Osim naseljenih mjesta kao najčešćih motiva, tu su još i ruine Dvigrada (prodaje se u obližnjem Kanfanaru, ali i Svetom Lovreču pa i u Vižinadi) i kaštela Pietrapelosa te Sveta Foška (prodaje se u Vodnjanu i Balama).

U rubnim dijelovima poluotoka motivi na razglednicama nude susret «zelene» i «plave» Istre. Dvigrad se prezentira s Limskim kanalom; Labin je u prirodnoj simbiozi s Rapcem dok su Bale u priobalju «s pogledom na more». Povezivanje u okviru unutrašnje Istre predstavlja «koalicija» Raše, Labina i Plomina; Huma i Roča (doista, povezuje ih Aleja glagoljaša); te Oprtlja i Livada.


Sl.2. Dvojni motivi: Labin-Rabac i Bale "s pogledom na more"


Sl.3. Dvigrad i Limski kanal te četiri motiva s Labinštine

Toponimi na razglednicama Istre

Na razglednicama na kojima nalazimo geografsku kartu Istre s upisanim toponimima (10 uzoraka) ukupno se spominje 34 toponima. Uglavnom naselja, no i Brijuni (kao nacionalni park), Limski kanal ili Lim (zaštićeni krajolik) i Duga uvala. Jedanaest najbrojnijih toponima su neizostavni jer se pojavljuju na svih deset razglednica. To su Brijuni, Medulin, Novigrad, Opatija, Pazin, Poreč, Pula, Rabac, Rovinj, Umag, Vrsar. Zahvaljujući svom geografskom položaju i administrativnom središtu Istarske županije Pazin se može nositi sa zastupljenošću priobalnih naselja. Iz unutrašnje Istre zastupljeniji su još Buje (6), Buzet (5) i Motovun (4).

Za analizu razglednica s fotografijama mjesta korišteno je ukupno 29 razglednica (27 + 2 tzv. harmonika razglednice čiji je sadržaj fotografija na dijelu koji se razvlači tretiran također kao posebna razglednica). Na tri razglednice fotografije ne prate i nazivi mjesta tako da je bilo moguće samo na jednoj «otkriti» o kojim se mjestima radi jer su naselja snimljena iz aviona pa im nije uskraćena prepoznatljivost dok se na drugima nije u cijelosti moglo odrediti o kojim mjestima se radi jer su prikazani detalji pa su izbačene iz analize. Ukupno se javlja 33 fotografija mjesta s njihovim nazivima, uglavnom naselja i prirodne znamenitosti: Brijuni, Crveni otok, Limski kanal, Mirna, Porer (otočić sa svjetionikom), Rt Kamenjak, Tunel Učka. Zanimljivo, najveći turističko središte - Poreč najzastupljenije je i na motivima razglednica. Javlja se u 25 slučajeva (jasno, npr. na razglednici «The sweet small towns: Istra» nije ga se niti moglo naći ili na dvije razglednice «Istra u srcu...» na kojima su akropolska naselja). S privilegijom predstavljanja Istre slijede: Novigrad, Pula, Rovinj i Umag (svi 24) te Vrsar (23) i Opatija (21). Kod ovakvog tipa razglednice još je znatnija razlika u zastupljenosti mjesta unutrašnje i priobalne Istre. Primjerice najzastupljenije mjesto unutrašnje Istre - Motovun javlja se na svega 7 razglednica, a slijede Pazin sa 5 i Labin sa 4.

No kada su u pitanju «autohtoni» motivi Istre tada se «u pomoć» zove unutrašnjost poluotoka. Kažun se tako javlja uz motive Huma i Roča; na razglednici Livada i Oprtlja ili uz Umag tj. tamo gdje ga turisti ni u pratnji arheologa ne mogu naći. Jedan drugi primjer prikazuje kuću kao primjer tradicijske graditeljske baštine. Isti motiv «štanca» se na razglednici Umaga, Rapca i Savudrija. Istu je kuću i slikarski zabilježio Ivan Ivić 1997. U međuvremenu ožbukana, kuća je izgubila prepoznatljivost (neću reći da je «deistrizirana»), a u stvarnosti se nalazi na gornjoj Bujštini u općini Oprtalj.


Sl.4. Posuđen motiv autohtone kuće iz unutrašnjosti poluotoka


Sl.5. Kuća u Peršićima (općina Oprtalj) autora Ivana Ivića Gologorčana, 1997. (Istarska danica 1998.)


Sl.6. Današnji izgled "popularne" kuće (snimio Ivan Zupanc, ljeto 2005.)

Sve veće uključivanje unutrašnje Istre u turističku ponudu čitavog poluotoka (prije svega ruralni turizam) još se ne odražava i na turističkoj ponudi razglednica koje predstavljaju poluotok u cjelini. I inače tromo tržište razglednica još čeka sljubljivanje «zelene» i «plave» Istre kao što se to, osim na novom logotipu, desilo i u gastronomskoj ponudi istarskog stola gdje se poslužuje list s tartufima itd., itd., itd.

Ivan Zupanc

Ključne riječi: turistički marketing, turizam