Geografska ogrlica

1. srpnja 2004. |

Ispiti dobrim dijelom reflektiraju kvalitetu nastavnog procesa, pedagoške i stručne osobine nastavnika te, možda najvažnije, stupanj znanja i sposobnosti učenika i studenata (ispitanika) iz odgovarajućeg predmeta (kolegija). Jednom dijelu studenata ispitni rezultati predstavljaju radosne trenutke koji ih nadahnjuju prema novim postignućima u školovanju, dijelu studenata i nastavnika ispitna iskustva ukazuju na eventualne propuste i pogreške dok nekima, nažalost, uvjetuju trenutke i stanja nezadovoljstva, žalosti i srdžbe. Nesretni mogu biti i studenti i nastavnici, a krivica može biti ili nastavnikova, ili studentova, ili nastavnikova i studentova. Čini se kako je pokatkad situacija kristalno jasna, i to onda kada ispitanik izvali “biser”, krivi odgovor kojega se često ne može opravdati nesvjesnim, odnosno nenamjernim propustima i pogrešakama, formulama poput lapsus linguae, lapsus calami ili sl.

“Biserje”, a pokadšto i čitave “ogrlice”, nerijetko su svjedočanstvo elementarnog neznanja, ne samo o građi odgovarajućeg predmeta već i onoga što se široko može nazvati općim znanjem. Gotovo svi pod pojmom “opće znanje” podrazumijevaju osnovne spoznaje o prostoru i vremenu, općim kulturnim, tehničkim i sportskim dostignućima, a koji čine tek nužan izbor iz ogromnoga znanja cjelokupnoga čovječanstva. Geografska znanja, koja omogućuju razumijevanje prostora i vremena u kojem se živi i djeluje, čine možda ponajvažniju sastavnicu općeg znanja svakog pojedinca. Naravno, nije stvar samo općeg (ne)znanja većeg ili manjeg broja činjenica već i (ne)mogućnosti logičnoga razmišljanja, povezivanja, zaključivanja, a da se i ne govori o kreativnoj razini znanja i sposobnosti.

Kada općeg znanja nema svi kreću u potragu za krivcem. Sveučilišni nastavnik počesto okrivljuje za neznanje svojeg studenta srednjoškolskog nastavnika koji ga je trebao “bolje podučiti”, dok srednjoškolski nastavnik na sličan način okrivljuje svojega osnovnoškolskog kolegu. Učitelj predmetne nastave čudit će se radu učitelja razredne nastave, a promatrač sa strane vratit će klupko na sveučilište gdje se obrazuju (ne)kvalitetni nastavnici svih gore navedenih razina školovanja. Sve navedeno vrijedi ako se pretpostavi kako su nastavnici isključivi krivci elementarnog neznanja i neposjedovanja odgovarajućih sposobnosti ispitanika (bez obzira na situaciju u kojoj je ispitivan, u školi, na fakultetu ili na poslu, na ulici i sl.). U nekim je slučajevima doista tako. Gotovo svatko poznaje nastavnika čija nastava blago govoreći nije primjerene kvalitete. To ne znači da su takvi nastavnici brojni već više upućuje na zaključak kako je društvo izrazito senzibilizirano i kritički usmjereno prema osobama kojima se povjerava odgoj i obrazovanje djece i mladeži, graditelja budućnosti čovječanstva. Poseban i jako izražen problem čini nedostatna materijalna oprema škola i fakulteta što, dakako, umanjuje kakvoću nastavnog procesa.

Neznanje je međutim, rezultat sinergije brojnih činitelja, ponajprije, manjih intelektualnih sposobnosti i/ili slabo razvijenih radnih navika učenika, loše nastave i loših nastavnika, ali i destrukcije obiteljskog ozračja u kojemu se, uz ostalo, mladi pripremaju za preuzimanje odgovornih položaja u društvu.

Iako se o ovoj problematici u Hrvatskoj mnogo raspravlja stječe se dojam kako se ne poduzimaju konkretni koraci. Koristeći se spoznajom o preobimnim nastavnim sadržajima, kojima su opterećeni učenici svih razina školovanja, pokušavaju se sastaviti katalozi znanja. U praksi se međutim, nailazi na dvije suprotnosti. S jedne strane udžbenici obiluju mnoštvom brojčanih podataka, pojmova, imena i sl. iz čega slijede i veliki zahtjevi nastavnika prema učenicima, posebno u slučajevima kada nastavnik ne dozira autonomno širinu i dubinu potrebnih znanja i sposobnosti koje učenici trebaju savladati. S druge strane, ocjene, koje bi trebale biti mjerila znanja (naime, nastavnikova prosudba trebala bi biti objektivna procjena učenikovih postignuća), su u prosjeku izrazito visoke. Postavlja se pitanje je li gradivo preteško ili su nastavnici, pod različitim utjecajima, ublažili kriterije ocjenjivanja (sjetimo se Protagore: Čovjek je mjera svih stvari…). Povremeni tragični događaji u razdobljima zaključivanja ocjena, kojih smo nažalost i ovih dana svjedoci, kada na relaciji nastavnik – učenik/student često dolazi do neugodnih i neprimjerenih situacija, još dublje senzibiliziraju javnost, uglavnom izrazito kritizerski usmjerenu prema nastavnicima i školama, odnosno fakultetima. Odgovor je nastavnika najčešće popuštanje, na štetu digniteta svoje osobe, ali i same struke koju u nastavnom procesu na svojevrstan način zastupa.

Globus – stari simbol geografskih znanja

Što je međutim, nastavnik mogao odlučiti u sljedećim situacijama?

27. 09. 2001. Hidrogeografija (dalje HIDR)
Nastavnik (dalje N; općenito pita o Indijskom oceanu, a u jednom trenutku, kada studentica griješi prilikom nabrajanja pripadajućih rubnih mora, unutrašnjih mora i zaljeva, kaže): Nije Benguelski nego Bengalski zaljev.
Student/ica (dalje S): Da.
N: Znate li po čemu je Bengalski zaljev dobio ime?
S: Da, po bengalskom tigru.

19. 02. 2002. HIDR
N (postavlja pitanje o salinitetu, a nakon nejasnih objašnjenja studentice postavlja potpitanje): Koji je salinitet Mrtvoga mora?
S: 270 promila.
N: Što to znači?
S: Pa… u 1 litri jezerske vode ima 27 kg soli.
N: To nije moguće, jeste li se možda zabunili?
S: Ne znam.

05. 06. 2002. Kartografija (dalje K)
N: Navedite vrste globusa!
S: Fizički, tematski, nacionalni,…

30. 09. 2002. K
N: Što su izogone?
S: Izogone su linije koje povezuju sve točke istog izgona.

30. 09. 2002. K
N: Po kojem načelu se bojom prikazuju dijelovi mora različite dubine?
S: Dublji dijelovi mora prikazuju se debljom bojom.

30. 09. 2002. K
N: Koje zračenje registriraju pasivni senzori prilikom daljinskih istraživanja prostora?
S: Pozitivno i negativno zračenje ljudi.

24. 04. 2003. K
N: Kako se nazivaju linije koje spajaju sve točke istih vrijednosti dubina mora?
S: Izogone.

N (pokazuje prstom na oznake struja morskih mijena na pomorskoj karti): Što se prikazuje ovim kartografskim znakovima?
S: Smjer plovidbe. Strelica pokazuje smjer plovidbe, a broj uz strelicu dozvoljenu brzinu plovidbe.

24. 04. 2003. K
N (priča o Sansonu, Cassiniju, De L’Isleu): Koji je francuski vladar krajem 17. st. poticao razvoj astronomije, geografije i kartografije?
S: Karlo Veliki.

10. 09. 2003. KLIM
N: Objasnite raspodjelu tlaka zraka nad Atlantikom!
S: …Na Atlantiku veliko značenje ima južnopacifički maksimum.
N: Koji je utjecaj Azorskog maksimuma na klimu Europe?
S: Azorski maksimum općenito djeluje na opće prilike u atmosferi.

11. 09. 2003. KLIM
N: Koje je značenje ozona za život na Zemlji?
S: …štetno djelovanje imaju crne rupe u ozonu…

11. 09. 2003. KLIM
N: Među primjesama u atmosferi naveli ste i pepeo. Što je pepeo?
S: Pepeo je ono što ostane od dima.

11. 09. 2003. KLIM
N: Kako se naziva propuštanje Sunčevog zračenja kroz atmosferu?
S: Transmitencija.

11. 09. 2003. KLIM
N: Navedite glacijale i interglacijale koji su se izmijenjivali tijekom pleistocena u alpskom području.
S: Danubij, gis, …

29. 09. 2003. K
N: Na čemu su Eskimi ucrtavali svoje karte ribolovnih područja?
S: Urezivali su ih u led.

28. 11. 2003. K
N: U kojoj točki se dodiruju projekcijska ploha i referentni elipsoid kod polarne perspektivne projekcije?
S: Točka dodira je meridijan.
N: Kako? Što je meridijan?
S: Meridijani i paralele su pravokutne linije, ne, oni su kvadratići.

05. 02. 2004. K
N: Koja je najstarija sačuvana karta svijeta?
S: Najstarija sačuvana karta svijeta je karta Babilona.

N: Koji je temeljni pricip Lehmanove metode prikazivanja reljefa?
S: Što tamnije to crnije.

05. 02. 2004. K
N: Baerov zakon tumači  jednu od prirodnih pojava koja potvrđuje djelovanje Coriolisove sile. Objasnite mi to na primjeru Nila!
S: Hmm…Pa Nil teče uzvodno.

26. 02. 2004. K
N: Rekli ste da je ortodroma dio velikog kruga. Što je to veliki krug?
S: To je onaj krug koji ima 360°.

26. 02. 2004. K
N: Pojednostavljeno objasnite kako se konstruira Mercatorova projekcija!
S: …kroz ekvator se provlače paralele.

29. 04. 2004. K
S: Glavne su Mjesečeve mijene mlađak, uštap, prva i posljednja četvrt.
N: Niste ih poredali po pravilnom redoslijedu. Počnimo od mlađaka. Što je mlađak?
S: Mlađak?! Mlađak je mlađak.

20. 05. 2004. Pomorska geografija (dalje PG)
N: Na ušću koje rijeke je smještena najveća njemačka luka Hamburg.
S: Hamburg je smješten na rijeci Roli.

20. 05. 2004. PG
N: Na ušću koje rijeke je smještena najveća njemačka luka Hamburg.
S: Hamburg je smješten na rijeci Rhoni.

20. 05. 2004. PG
N: Koja je najveća kontejnerska luka u Južnoafričkoj Republici?
S: Singapur.

20. 05. 2004. PG
N: Koja je najveća japanska luka?
S: Shangai.

20. 05. 2004. PG
N: Koja je najstarija ruska luka?
S: Wolkpetersk.

20. 05. 2004. PG
N: Koja je najstarija ruska luka?
S: Kijev.

04. 06. 2004. PG
N: Navedite sve hrvatske primorske županije!
S: …Zadarsko-bilogorska…
N: Zašto bilogorska?!
S: Pa sve imaju neki dodatak.

04. 06. 2004. PG
N: Koja je najstarija ruska luka? (Arhangelsk, Bijelo more)
S: Najstarija ruska luka je Sankt Peterburg, a smješten je na obali rijeke Volge.

18. 06. 2004. PG
N: Navedite tri glavne luke uz donji tok i ušće rijeke Seine!
S: Le Havre i Marseilles.

18. 06. 2004. PG
N: Koje su tri velike luke smještene neposredno uz Sueski kanal?
S: Suez, Port Said i Karachi.

18. 06. 2004. PG
N: U kojoj se županiji nalazi otok Korčula?
S: U Zadarskoj.

19. 06. 2004. PG
N: Ukratko objasnite osnovne pomorsko-geografske značajke Kanade!
S: Glavni grad Kanade je Chicago…
N: Čekajte. Zabunili ste se. Koji je glavni grad Kanade?
S: A nije Chicago? Aha. Kako sam to mogao faliti. Glavni grad Kanade je Toronto.
N (pogledom upozorava kako je to netočan odgovor)
S: Montreal.

19. 06. 2004. PG
N: Koje su države bile najveće portugalske kolonije?
S: Najveća je portugalska kolonija bila Rusija.
i za kraj…

19. 06. 2004. PG
N: Koje su ruske luke na Baltičkom moru?
S: Najveća ruska luka na Baltiku je Sankt Peterburg, a osnovao ju je Sveti Petar.

03. 07. 2004. PG
N: Koja je najveća brazilska rijeka?
S: Panama.
N (začuđeni pogled)
S: Ne, mora biti neki Rio.

03. 07. 2004. PG
N: Navedite najvažnije kanadske luke!
S:…Chicago… (isti S. kao 18. 06. 2004.)

03. 07. 2004. PG
N: Kojim je kanalom povezan sustav luke New York s Velikim američkim jezerima?
S: Panamskim kanalom.

03. 07. 2004. PG
N: Ukratko objasnite razvoj i suvremeno značenje zadarske luke!
S: Zadarska luka se ističe po izvozu ječma…

03. 07. 2004.
N: U kojoj se županiji nalazi otok Silba?
S1: U Dubrovačko-neretvanskoj.
S2: U Šibensko-kninskoj
S3: U Primorsko-goranskoj.

03. 07. 2004.
N: Preko koje se luke odvija najveći dio tranzitnoga pomorskog prometa za Austriju?
S: Preko luke Trst u Sloveniji.

03. 07. 2004.
N: Ukratko objasnite razvoj i suvremeno značenje luke Ploče!
S (počinje odgovarati, priča o Neretvi i na karti pokazuje Rt Ploče kod Rogoznice)
N: Pa nije Vam tu luka Ploče. Da se niste zabunili?
S (začuđeno): Ne. Pa ovdje lijepo piše Ploče.

 05. 07. 2004. PG
N: Na kojem je moru smještena najstarija ruska luka Arhangelsk?
S: Na Ruandskom moru.

05. 07. 2004. PG
N: Kako se naziva lučko-industrijski kompleks u Zadru?
S: Dračevac.

Možda bi navedeni primjeri, koje sam osobno zabilježio tijekom proteklih godina, mogli potaknuti odgovorne na dodatno promišljanje o stanju u našem visokom školstvu i o mogućim smjernicama za njegovo poboljšanje.

Josip Faričić