Hrvatska geografija u međunarodnoj suradnji

1. ožujka 2004. |
Pogledajte sve članke na karti

   Razvoj svake znanosti u velikoj mjeri ovisi i o stupnju njezine uključenosti u međunarodnu suradnju. To ne vrijedi samo za znanosti koje su svojim sadržajem svojina čitava svijeta ( npr. matematike, fizike, kemije ) već naročito  za znanosti čije je sadržaj  određen regionalno ( tipičan primjer geografija, geologija a donekle i  povijest )  Sigurno je da su regionalni geografski sadržaji pojedinih područja najbolje  poznati odgovarajućoj struci iz uže sredine. No teorijski pristup i metodologija istraživanja te regionalne problematike moraju biti dio svjetskih znanstvenih spoznaja.

    Zagreb je npr., geografski shvaćen , jedinstven sadržaj, određen brojem lokalnih prirodnih obilježja ali i lokalnih i širih  društvenih zbivanja  Njega najbolje poznaju,  a  i najbolje ga mogu proučiti , znanosti kojima su njegova prirodna obilježja i društveni razvoj najbolje  poznata.  No u proučavanju njegove geografske problematike trebamo se koristiti teorijama i metodologijom koje se primijenjuju u istraživanju i drugih gradova u svijetu, odnosno gradova iz drugih regionalnih sredina.

   Do spoznaja tih metoda istraživanja može se , međutim , doći samo međunarodnom suradnjom. Ta se suradnja  vrši razmjenom znanstvene literature ili, još bolje, neposrednim vezama i kontaktima znanstvenika istih  i srodnih struka iz različitih sredina. Ti se kontakti najbolje ostvaruju razmjenom mišljenja na različitim znanstvenim skupovima, naročito onima na kojima se raspravlja o specifičnoj problematici, problematici bliskoj sudionicima takvih skupova  Može se slobodno reći da znanstveni stupanj, odnosno znanstveni ugled neke struke ovisi upravo o međunarodnoj suradnji.

   Smatram stoga korisnim da se prilikom 12o- godišnjeg jubileja  djelovanja hrvatske geografije sagleda njezina uključenost u međunarodnu suradnju, i to danas ali i kroz njen razvoj. Razdoblje od 12o godina je dugo razdoblje, razdoblje  bogato promjenama u sadržaju ali i u mogućnostima i u načinu djelovanja struke. U tom su se razdoblju mijenjali oblici i intenzitet međunarodne suradnje. Nažalost, o toj suradnji nemamo sustavno vođenih podataka,  pa ni objavljenih skupnih pregleda .

   Sigurno je da je hrvatska geografija u međunarodnoj suradnji sudjelovala od početka njezina postojanja. odnosno od osnivanja geografskih visokoškolskih ustanova krajem 19.st. No za tu  suradnju od osnivanja takvih institucija do osnivanja Geografskog zavoda na Prirodoslovno matematičkom fakultetu Sveučilišta Zagreb sredinom 2o.stoljeća nemamo nikakvih podataka. Vjerojatno se ona sastojala od rijetkih individualnih veza naših i inozemnih geografa. Podaci o takvim eventualnim individualnim vezama mogli bi se  pronaći u dokumentaciji nekadašnjih matičnih ustanova pojedinih naših geografa, najviše na Filozofskom fakultetu Sveučilišta Zagreb u čijem sastavu je  geografija bila sve do osnivanja Geografskog zavoda PMFa. Nažalost,  skupnih i preglednih podataka o međunarodnoj suradnji nema ni od osnivanja Geografskog zavoda. No za to se razdoblje podaci o međunarodnoj suradnji  ipak mogu posredno rekonstruirati, i to iz pojedinačnih podataka različitih spisa te na osnovu objavljenih radova s različitih znanstvenih skupova, naročito kolokvija i simpozija međunarodnog značaja. Treba osim toga reći da se u ovom razdoblju međunarodna suradnja nije odvijala samo preko geografskih ustanova, dakle institucionalno,  već i individualnim vezama pojedinih naših geografa, a o tim vezama  ima još manje  podataka.

   Stoga smo, da bi ovaj izvještaj bio što korektniji, o dosadašnjoj međunarodnoj suradnji, naročito pojedinaca, pismeno  zatražili informacije direktno od nositelja te suradnje. Do sada je odziv bio samo djelomičan. U tom svijetlu treba vrednovati i sadržaj ovog  pregleda

  Osnove međunarodne suradnje

  Geografski zavod PMFa Sveučilišta u Zagrebu  je  započeo rad sa samo dva sveučilišna profesora, dr.Ivo Rubićem i Dr. Josipom Roglićem. No obojica  su na Zavod došla s određenim iskustvom  međunarodne suradnje, naročito prof. J.Roglić. On je već u predratnim godinama bio na specijalizaciji u Francuskoj i Njemačkoj a  u inozemstvu je imao i objavljenih znanstvenih  radova i to iz problematike krša koja je privlačila interes znanstvenika i izvan zemlje. Nakon 2.svjetskog rata  rukovodio je radovima Komisije za razgraničenje pri Vladi Republike Hrvatske a sudjelovao je i kao ekspert u Jugoslavenskoj delegaciji na mirovnoj konferenciji u Parizu. Dobio je niz priznanja iz inozemstva. Bio je član Njemačke akademije prirodnih znanosti Leopoldina, počasni doktor Sveučilišta u Dijonu te počasni član nekoliko inozemnih geografskih društava i član međunarodne  redakcije časopisa Geoforum.

  Kao što se na primjeru  prof.J.Roglića  vidi, naša je struka imala bitnu ulogu u poslijeratnom rješavanju naših prostora u vezi s problemima njihova etničkog sastava i određivanja granica.  Obavljajući tu ulogu prof.J.Roglić  je  stekao osobna poznanstva i  priznanja ali i priznanje struci.  Navedene međunarodne veze i poznanstva  prof.J.Roglića bile su osnova na kojima je započela i međunarodna suradnja hrvatske geografije nakon drugog svjetskog rata, odnosno od osnivanja Geografskog zavoda na PMF u Sveučilišta u Zagrebu. Suradnja na toj osnovi je u početku bila intenzivnija s geografima Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Njemačke i SAD a  naknadno se , uključivanjem u nju i mlađih suradnika Geografskog zavoda, proširila i na neke druge zemlje.

  Suradnja s geografima Ujedinjenog Kraljevstva

  Neposredno nakon završetka Drugog svjetskog rata u Zagrebu su  kraće vrijeme boravili profesori A.E.O. Moodie iz Londona, H.Wilkinson iz Liverpoola i A.A..Mill er iz Readinga. Nakon kraćeg boravka u Zagrebu i ekskurzija po Hrvatskoj napustili su Zagreb ali su njihovi  boravc u Zagrebu  doveli do širenja i jačanja suradnje naših geografa s geografima U.K

   .Brzo nakon spomenutog boravka u Zagrebu Moodie se vratio u Hrvatsku s grupom geografa ( « Field Group  «) i oko tri tjedna  istraživao Vinodol i okolicu.  Interpretator te grupe na terenu je bio I.Crkvenčić  Iz tog su boravka rezultirala dva znanstvena rada koautora I.Crkvenčića i B.Johnstona ( Christchurch, Novi Zeland ) , objavljena u poznatim svjetskim geografskim časopisima Geographical Review , 1954 ( Changing Peasant Agriculture in Northwestern Hrvatsko primorje, Croatia, Yugoslavia  ) i Economic Geography,  1957 ( Examples of Changing Peasant Agriculture in Croatia, Yugoslavia ) Prof. Wilkinson je osigurao 14- dnevni studijski boravak I Crkvenčića i 6-mjesečnu specijalizaciju T.Šegoti, oba boravka u njegovom Institutu u Liverpoolu

  Na povratku iz Liverpoola I.Crkvenčić je posjetio Geography Department , University College-a, London kojeg je vodio H.C.Darby, poznati britanski historijski geograf ( specijalizacija : rekonstrukcija agrarnog pejsaža). Ponuđen mu je dulji studijski boravak u tom Institutu, što je vrlo brzo i ostvareno. I.Crkvenčić je, naime, na preporuku spomenute geografske ustanove,  dobio jednogodišnju stipendiju Britanskog savjeta za  kulturne veze ( British Council ) koju je  školske godine 1956/57 i koristio.  Iz tog su njegova boravka i istovremenog istraživanja  u Arhivu Ministarstva vanjskih poslova ( Public Records Office ) te Britanskom muzeju  rezultirala  dva njegova znanstvena rada, objavljena u našim časopisima. Jedan od tih radova je Emigracija naših ljudi u Novi Zeland  u drugoj polovici 19.st., objavljen u povijesnom dodatku Kalendara Matice hrvatskih iseljenika 1958.g. To je jedan od prvih radova o našoj prekomorskoj emigraciji uopće. Drugi njegov  rad  pod naslovom Britanska konzularna služba na našoj obali i izvoz drveta preko Rijeke objavljen je u Jadranskom zborniku 1958.g. Radeći u Britanskom muzeju prikupio je i snimio povijesne mape na kojima su prikazani dijelovi Hrvatske. Taj materijal u obliku filmova predao je na pohranu Fotolaboratoriju Geografskog zavoda PMFa Sveučilišta u Zagrebu. Navodno su ti filmovi posuđeni na privremenu upotrebu Mirku Markoviću..

   Suradnja s britanskim geografima se nastavila i kasnije, sada i na osnovi uspostavljenih novih kontakata i poznanstava mlađih suradnika Geografskog zavoda.  Kod nas je dulje vrijeme  boravilo nekoliko britanskih geografa ali je jača suradnja nastala boravkom F.W.Cartera i F.E.Hamiltona, oba iz Londona..

  F.W Carter .je napisao znatan broj geografskih radova  a među njima nekoliko o našim krajevima Godine 1969. F.W.Carter je objavio članak Balkan export through Dubrovnik, 1972.g. knjigu  Dubrovnik ( Ragusa )- A Classic City State, a 1977.g. opsežan rad pod naslovom An Historical Geography of the Balkans. U tom je radu objavljen i prilog V.Rogića The Changing Urban Pattern in Yugoslavia. Godine 199o. F.W.Carter je objavio rad Development and the environment: a case study of Hvar island a 1996.g. knjigu The changing shape of the Balkans. Godine 1999. u koautorstvu s D.Turnuckom je objavio dvije sveske knjige The States of eastern Europe. U drugom svesku te knjige objavljen je prilog Croatia,  koautora M.Vreska i D.Turnocka. Svoj rad o Hrvatskoj završio je 2oo2 g. obranom doktorata pod naslovom Razvoj naselja i stanovništva otoka Hvara do 19oo.g.

  F.E.Hamilton je u  ekoliko navrata  dulje vrijeme boravio  u našem Zavodu, ali i u drugim institucijama  Jugoslavije.  Najdulje je kod nas boravio školske godine 1959/6o a  prikupljao je  podatke o gospodarstvu i politici zemlje  na osnovu kojih je napisao opsežnu knjigu pod naslovom Yugoslavia- patterns of economic activity , objavljenu 1968.g.. Godine 1966.g. u našu zemlju je doveo i ekskurziju britanskih geografa . Zahvaljujući Hamiltonovoj pomoći u Londonu je kasnije  na kraćim studijskim boravcima bio M.Vresk, član Geografskog zavoda.

  Posustjelu suradnju s geografima Ujedinjenog  Kraljevstva obnovio je  1994.g. M.Klemenčić i to između uredništva Atlasa Europe pri Leksikografskom zavodu M.Krleža i Jedinice za međunarodne granice ( International Boundaries Researche Unit, IBRU ) u sastavu Sveučilišta Durhamu u Škotskoj Rade na zajedničkom projektu ALIS ( Academic Links and Interchange Schemme ) kojeg   sufinanciraju Britanski savjet za kulturne veze ( British Council ) i naše Ministarstvo znanosti  i tehnologije. Suradnja se sastoji od redovite godišnje razmjene suradnika – partnera ( mr.Mladen Klemenčić i Duško Topalović s naše strane te Clive Schofield, Martin Pratt i Gerald Blake s britanske strane ) i zajedničkom radu na pojedinim temama te  objavljivanju postignutih rezultata.

  Do sada su na osnovu te suradnje objavljeni slijedeći radovi : M.Klemenčić Territorial proposals for the settlement of the war in Bosnia- Hercegovina, objavljen u Zborniku Boundary and Territory Briefings. M.Klemenčić The Effects of War on Water and Energy Resources in Croatia and Bosnia, objavljen u prije spomenutom Zborniku. U časopisu Jane,s Intelligence Review, 1955. objavljen je rad koautora C.Schofielda i M.Klemenčića o strateškom položaju Hrvatske nakon « Oluje «.  Neki su radovi prihvaćeni za tisak  ili su u tisku.

   Navedeni su samo oni  primjeri međunarodne suradnje s geografima Ujedinjenog Kraljevstva koji su rezultirali objavljivanjem radova. U međuvremenu je, međutim, bilo i drugih obostranih posjeta. Tako je u našem Zavodu dulje vrijeme na studijskom boravku bila gđica Louise Lathy s namjerom da s geografskog aspekta prouči problematiku rudarstva Hrvatske.  Naši geografi  su povremeno bili pozivani na određene znanstvene skupove u Ujedinjenom Kraljevstvu

  Suradnja s geografima Njemačke

  Suradnja s geografima Njemačke započela je našom ekskurzijom u tu zemlju 1953.g., i to suradnji
s Geografskim institutom Tehničke visoke škole ( danas Tehnički univerzitet ) koji je vodio W.Hartke, poznati njemački socijalni geograf. Rečeno nam je  da smo prva studentska ekskurzija geografa koja je nakon drugog svjetskog rata iz inozemstva došla u Njemačku. Taj naš posjet je kod njemačkih kolega izazvao određen pozitivni psihološki efekt koji je bio dobra podloga za daljnju suradnju . Nekoliko godina nakon naše ekskurzije u Njemačku prof. W.Hartke je sa svojim studentima došao u našu zemlju. Stručni interpretator i pratilac te ekskurzije je bio I.Crkvenčić

  Iz navedene razmjene terenskih nastava razvila se vrlo uska suradnja između mlađih suradnika prof. J.Roglića i prof.W.Hartkea, posebno između  K.Rupperta i I. Crkvenčića. Prvi je vodio našu ekskurziju po Njemačkoj a drugi njemačku ekskurziju po našoj zemlji .Tijekom njemačke ekskurzije po našoj zemlji prof.W.Hartke je I.Crkvenčiću ponudio dulji studijski boravak u njegovom Institutu. Do realizacije je došlo školske godine 1962/63. kad je I.Crkvenčić u tom  Institutu proveo 14 mjeseci kao stipendista Zaklade Alexander von Humboldt. Specijalizaciju je koristio za upoznavanje načela socijalne geografije  kao i novije geografske literature, poglavito na njemačkom jeziku . Boravak I.Crkvenčića u Institutu prof. W.Hartkea stvorio je osnovu daljnje suradnje i uključivanje u nju i drugih članova Geografskog zavoda PMFa Sveučilišta Zagreb.  Na njegovu preporuku u tom je Institutu nešto kasnije dvije godine proveo I.Baučić, također proučavajući načela socijalne geografije i noviju geografsku literaturu. I.Baučić je već dosta jaku suradnju još i produbio i to dogovorom s prof. W.Hartkeom o mogućnosti  zajedničkog rada na proučavanju naših radnika na privremenom radu u Njemačkoj.

  Osnivanjem Instituta za geografiju Sveučilišta u Zagrebu kao naše nove geografske znanstveno- istraživačke ustanove 1967.g. kod nas je, naime,  započeo program proučavanja problematike vezane s radom naših radnika na privremenom radu u inozemstvu.   Obzirom da je najveći broj radnika iz Hrvatske otišao na rad u Njemačku to smo  u istraživanju te problematike u toj zemlji počeli surađivati sa spomenutim institutom prof. W.Hartkea. Dogovoreni oblik suradnje potpisali su direktori obih Instituta, prof.W.Hartke u ime njemačkog  a I.Crkvenčić u ime našeg Instituta. Dogovoreno je da njemački institut izradi karte i osigura sudjelovanje njegovih studenata na prikupljanju potrebnih podataka u njemačkom Veleposlanstvu u Beogradu i  Generalnom konzulatu u Zagrebu, što je i učinjeno . Stručno vođenje samog istraživanja povjereno je našem Institutu.

   Rezultati istraživanja su objavljeni u časopisu  Migracije radnika, posebnoj seriji publikacija Instituta za geografiju Sveučilišta u Zagrebu , i to u četiri knjige ( 197o, 1971,1972 i 1973.g. ) Taj istraživački rad u okviru Instituta za geografiju Sveučilišta u Zagrebu vodio je I.Baučić , pročelnik Centra za istraživanje migracije, kao dijela Instituta.

  I.Baučić je na toj problematici radio vrlo intenzivno pa je i sam bio pozivan na različite skupove u inozemstvu na kojima je održavao predavanja. Iz te suradnje proizašlo j nekoliko njegovih  znnstvenih radova  Ukinućem Instituta za geografiju Sveučilišta u Zagrebu I.Baučić se  sa Centrom za istraživanje  migracija ( do tada dijelom spomenutog Instituta ) spojio s Zavodom za migracije i narodnosti u jedinstvenu instituciju interdisciplinarnog značaja. U toj je instituciji nastavljen rad na istraživanju migracija naših radnika. O tom radu izvještaj može dati samo dr.I.Baučić

  Rad na problematici naših radnika na privremenom radu u inozemstvu postupno se proširio i na druge zemlje a on je bio povjeren nekim suradnicima Geografskog odsjeka. Tako je M.Friganović u  razdoblju listopad-prosinac 197o.g. tu problematiku  istraživao u Francuskoj i dio rezultata objavio u svom prilogu u časopisu Migracija radnika,knj.3., 1970.  Problematiku naših radnika u Švicarskoj proučavala  je šest mjeseci 197o. i 1971.g. P.Novosel, i to kao stipendista OECD-a ., a u Švedskoj u dva kraća boravka 1971. i 1972. g Z. Pepeonik. Z.Pepeonik je rezultate svog istraživanja obradio u obliku doktorske disertacije

  Nešto kasnije je ojačala naša suradnja s Ekonomsko- geografskim institutom Sveučilišta Munchen, poticana i provođena suradnjom I.Crkvenčića ,direktora Instituta za geografiju Sveučilišta u Zagrebu i K.Rupperta,  direktora spomenutog njemačkog instituta.. Suradnja se provodila međusobnim posjetima s predavanjima a naročito izvođenjem  zajedničkih simpozija.. Ukupno je održano 8 simpozija od kojih dva u Hrvatskoj a 6 u Njemačkoj. U Hrvatskoj su spomenuta dva simpozija održana u hotelu Šmidhen kod Samobora i u Koprivnici i Varaždinu a u Njemačkoj u mjestu Tutzing na obali Titisee-a. Na simpozijima je redovno  sudjelovao određen broj članova Geografskog odsjeka i, redovno, svi članovi spomenutog njemačkog instituta, a katkad i sudionici iz drugih zemalja. Na simpozijima se raspravljalo o socijalno-geografskim problemima zemalja predavača. Svi sudionici simpozija  bili su dužni održati predavanje. Troškove boravka gostiju plaćao je organizator simpozija. Predavanja sa svih simpozija su objavljena i to onih održanih u Hrvatskoj u našem časopisu Geographical Papers a održanih u Njemačkoj u njihovim časopisima Studien zur Sozial- und Wirtshaftsgeographie i Berichte zur Regionalforschen.

   Osim navedenih oblika suradnje s Munchenom održavali smo i suradnju i s nekim drugim njemačkim geografima i geografskim ustanovama, naročito Wurzburgu i Mainzu. Suradnju s prvim je održavao J.Riđanović koji je u tom institutu proveo godinu dana specijalizacije i to kao stipendista Zaklade A.von Humboldt. Suradnja s Mainzom  održavana u sklopu prijateljstva gradova Zagreba i Mainza. U toj je suradnji  s predavanjima sudjelovalo više naših suradnika ali je  najviše bio angažiran M.Vresk .koji je u gegrafskom časopisu  tog instituta ( Mainzer Geographische Studien  ) objavio i  jedan rad ( Die Tendenz zur Verstadterung und die regionale Bevelkerungsverteilung in Kroatien ).

    Osim navedene suradnje naročito su intenzivne  bile terenske nastave, odnosno ekskurzije., katkad u obliku razmjene ili samostalno ali uvijek uz vodstvo domaćina. Njemačke ekskurzije su našu zemlju posjećivale gotovo svake godine a po neke godine i više njih .Ekskurzije su dolazile iz više njemačkih geografskih institucija, ali  su veze u toj suradnji bile najintenzivnije s Flensburgom,  Mainzom, Heidelbergom, Giessenom, Erlangenom  , Regensburgom i Gottingenom.

   Kao što se iz navedena pregleda vidi našu suradnju s geografima Njemačke, posebno s Munchenom, vodio je I.Crkvenčić. Stoga je 1969.g., u povodu proslave 25 godišnjice Geografskog društva Munchen, proglašen za počasnog člana tog Društva. Zbog istih razloga izabran je 1977.g. za dopisnog člana uglednog  Društva za istraživanje jugoistočne Europe ( Sudosteuropa Gesellschaft ), do prije dvije godine  kao jedini iz Hrvatske.,

  Kao član spomenutog Društva dobivao je pozive na brojne međunarodne skupove koje je navedeno Društvo svake godine organiziralo u različitim gradovima Njemačke. Sudjelovao  je  na nekoliko takvih skupova a ovdje navodim samo one na kojima je  posljednjih godina sudjelovao s referatima  a koji su  u jednom od nekoliko člasopisa tog Društva i objavljeni : 1994.  Leipzig  ( Aktuelle Tendenzen und Probleme des Wandels des landlichen Raumes in Kroastien, Sudosteuropa  Aktuell, 1994 ), Munchen 1994  ( Etnische Zusammensetzung der Unprofor  Mandatsgebiete, u Sudosteuropa Mitteilungen, 1994 ),  1997 Potsdam  ( Auswanderung und demographische Prozesse in Kroatien, Sudosteuropa Studien, 1997 ).

  Kao znak određene pažnje za prošlu međusobnu suradnju, prof .F.Schaffer , bivši đak prof.Rupperta , organizirao je 1996.g. u Augsburgu međunarodni simpozij pod nazivom Slovenija, Hrvatska i BiH na kojem je sudjerlovalo oko 3oo sudionika , uglavnom domaćih ali i predstavnici  triju spomenutih naroda  bivše Jugoslavije. S hrvatske strane predavanje su održali .I.Crkvenčić i D.Feletar. Sva su predavanja objavljena  u geografskom časopisu sveučilišta  Augsburg  Angewandte  Sozialgeographie 37, 1997.

  U okviru navedene uske suradnje s geografima Njemačke treba spomenuti i boravak K.Kargera koji je kod nas istraživao područje Zapadne Slavonije  na osnovu čega je o razvoju naselja tog kraja napisao svoju doktorsku disertaciju Jednu školsku godinu je na Geografskom institutu Tehničke visoke škole u Munchenu  kao stipendist Zaklade A.von Humboldt boravio i M. Marković, i to na preporuku akademika B.Gušića. Školske godine 2ooo/2oo1  i 2oo1/2oo2 kod nas je , kao stipendist DAAD boravio i  J.K.Weber koji je  na osnovu prikupljenih podataka napisao doktorsku disertaciju o Hrvatskoj.  Školske godine 2oo2/2oo3 u Geografskom odsjeku  PMFa ,na osnovi međudržavnog ugovora između njemačke organizacije DAAD i našeg Ministarstva znanosti i tehnologije , kao  nastavnik radi  njemački geograf Reinhard Henkel.

   Umirovljenjem I. Crkvenčića ( 1992.) smrću W.Hartkea ( 1995 ) i umirovljenjem K.Rupperta ( 1996 )  naša navedena intenzivna suradnja s geografima Munchena je gotovo prestala. Pokušaji prenošenja te suradnje na mlađe geografe Hrvatske i Njemačke nisu uspjeli.

 Suradnja s geografima  Mađarske

  I suradnja s geografima Mađarske započela je kolegijalnim odnosima prof.J.Roglića i M.Peczya. direktora Geografskog instituta Mađarske akademije nauke. Suradnju je proširio I.Crkvenčić koji je 6 godina bio predsjednik odbora za međunarodne odnose Sveučilišta u Zagrebu. U toj je funkciji uspostavio suradnju matematičara Mađarske i Hrvatske a predložio je i suradnju geografa Mađarske i Hrvatske. Tako inciranu suradnju kasnije je proširio i produbio A.Bognar, naročito u obliku redovitih  kolokvija, organiziranih Geografskim odsjekom Sveučilišta u Zagrebu i Geografskim institutom Eotvas Lorand Sveučilišta u Budimpešti Do sada je održano ll kolokvija od kojih šest  kod nas a pet u Mađarskoj. Predavanja s prva četiri kolokvija su objavljena  i to ona održana kod nas u Geographical Papersu a  održana  u Mađarskoj u njihovim časopisima.

  Osim navedene suradnje koju vodi A.Bognar neko vrijeme je postojala dosta uska suradnja između Instituta za geografiju Sveučilišta u Zagrebu i Geografskog instituta Mađarske akademije nauka, i to u okviru Podkomisije za iskorišćivanje zemljišta istočno-europskih zemalja . Suradnju su vodili I.Crkvenčić i G. Enyedi, zamjenik direktora spomenutog  mađarskog instituta., oba kao stalni članovi spomenute Podkomisij MGU Suradnja se obavljala međusobnim posjetima s predavanjima ali naročito sudjelovanjem u istraživanju pojedinih područja u Mađarskoj i Hrvatskoj ( « Case Studies « ) Ta je suradnja prestala završetkom rada spomenute Podkomisije, o kojoj će biti govora nešto kasnije.

  Osim navedene institucionalne suradnje , odvijala se i individualna međusobna suradnja hrvatskih i mađarskih geografa, najčešće u obliku kraćih posjeta s predavanjima. No bilo je i studijskih boravaka mađarskih geografa kod nas  ( dulje vrijeme M .Popović  a 3 mjeseca 2oo3.g. A. Dobos  ) a i posjeta naših geografa na nekoliko simpozija u Mađarskoj  ( I.Crkvenčić. M.Friganović ).Posebno treba ukazati na vrlo intenzivnu suradnju A.Bognara koja  je rezultirala izradom  etničkih karata panonskog dijela Hrvatske, knjigom o otoku Susku i knjigom o Mađarima u Hrvatskoj Neki od navedenih radova izrađeni su u koautorstvu s mađarskim geografima. Intenzivna suradnja urodila je i izborom A.Bognara za člana Mađarske akademije nauka.

  Suradnja s francuskim geografima

   Ranije stručne veze prof. Roglića s geografima Francuske bile su osnova i za našu međunarodnu suradnju s geografima te zemlje. Tu su suradnju kasnije proširili mlađi članovi Geografskog odjela posebno V.Rogić pa onda i M.Friganović S francuske strane u toj je suradnji najviše sudjelovao A.Blanc ; on je zapravo bio središnja osoba te naše suradnje.

  A. Blanc je u Zagrebu boravio nekoliko godina prikupljajući materijal za svoju doktorsku disertaciju Croatie Occidentale koja je značila značajan doprinos upoznavanju naše zemlje i za inozemne stručnjake. Prostor Zapadne Hrvatske bogat je, naime,  geografskim sadržajem naročito interesantnim  zapadnoeuropskim  znanstvenim krugovima. Poznavao je i hrvatski jezik pa je u referalnim inozernnim časopisima  pisao recenzije o našim radovima.

  S francuskim geografima je od nas najintenzivnije surađivao V.Rogić koji je već 1953.g. bio na kraćoj specijalizaciji u Poitiersu , a šk.god.  1957/58 na postdoktoralnoj specijalizaciji u Strasnbourgu. Dosta intenzivna suradnja rezultirala je i pozivom da bude gost profesor na Sveučilištu X Pariz,što je on šk.g. 1978 / 79. i realizirao.Naknadno je stalno bio u kontaktu s francuskim geografima..

  U okviru  suradnje Geografskog odsjeka PMFa Sveučilišta u Zagrebu  i Sveučilišta Caen  obavljena je šk.god.  1957 / 58 razmjena ekskurzija koju je u našoj zemlji vodio M.Friganović. Na osnovi uspostavljenih kontakata M..Friganović je  kasnije dobio stipendiju francuske Vlade pa je šk.god 1962/63 bio na specijalizaciji  na Sveučilištu Pariz. Tu je radio na problemima stanovništva,  što je odredilo i njegovu užu specijalizaciju.

  U okviru suradnje Instituta za geografiju Sveučilišta u Zagrebu i OECD a M.Friganović je u razdoblju listopad- prosinac  šk.god. 197o/71 boravio u Parizu radeći na problematici naših radnika u Francuskoj. Dio rezultata je objavio u svom prilogu Radnici iz Jugoslavije na radu u Francuskoj.. Povremeno je suradnju s francuskim geografima koristio  i M. Sić.

   Školske godine 1993/94  A.Mrđen je kao stipendist Ministarstva vanjskih poslova Francuske boravila u Parizu radi izrade svog diplomskog rada a 2ooo. g. je na Visokoj školi društvenih znanosti u Parizu i doktorirala .

 Suradnja s geografima SAD a

  Stvarna i stalna suradnja s tom zemljom  je započela  boravkom J.Roglića u  SAD u, naročito nakon upoznavanja Ch.Harrisa, profesora u Chicagu. Naknadnno su se u tu suradnju s američke strane  uključili P.Poulsen iz Oregona, G.Hoffman iz Austina , Texas, i  J.Fisher iz Baltimora  Česti boravci G.Hofmana  kod nas rezultirali su opsežnom  monografijom Yugoslavia a J .Fishera njegovom doktorskom disertacijom Yugoslavia- multinational State. Jedino boravak P.Poulsena nije urodio nikakvim  konkretnim radom ali zato vrlo čestim međusobnim posjetima.

  S naše strane u toj su razmjeni najviše sudjelovali V.Rogić, Z.Pepeonik ,I.Crkvenčić i M.Friganović V.Rogić je šk.godine 1965 /66 bio na specijalizaciji na Sveučilištu Chicago a  tom je prilikom posjetio i niz drugih geografskih ustanova SAD a. I. Crkvenčić je SAD posjetio nekoliko  puta , sudjelujući na  različitim simpozijima   ili kraćim studijskim boravcima. Na osnovu opsežne suradnje I.Crkvenčić je bio pozvan je da  šk.god. 1972 /73 bude  i gost profesor na Kent State University, Ohio. . Zahvaljujući  stipendiji  Zaklade Z.Baloković Z.Pepeonik je šk.god. 1969/7o boravio na Harward School of Architecture ( planiranje gradova ). Najtiješniju vezu je Z.Pepeonik održavao s P.Poulsenom iz Sveučilišta Portland. Na poziv te institucije Z.Pepeonik je kao gost profesor  U SAD u predavao nekoliko puta, i to između 1979. i 1997.g., ukupno 3 godine i 8 mjeseci. Z.Pepeonik je imao i druge kontakte u SAD u. M.Friganović je u ljetnom semestru  šk.god. 1976/77.g. bio gost profesor na Sveučilištu Lincoln, Nebraska, a 199o/91. je u okviru jugoslavensko- američke interdisciplinarne suradnje s predavanjem sudjelovao na seminaru Vojvodina kao multietnička regija, održanom na sveučilištu UCLA , Kalifornija. Osim navedenih  članova Geografskog odsjeka kao gost profesor godinu dana je na Sveučilištu Minessota predavao S.Žuljić, tada na radu u Urbanističkom institutu R Hrvatske. Godine 1979.  tri mjeseca je  u SAD  boravila V.Mikačić i to kao Fulbrightov stipendist u Immigration Researche Center, Minneapolis

  Dosta jaka suradnja s američkim geografima  pomogla nam je osigurati dvije jednogodišnje stipendije za naše bolje studente, koristili su ih Zoran Roca i Mila .Zlatić. Danas je Roca direktor Geografskog instituta Sveučilišta Lisabon a Lazić  radi u struci u Belgiji  Suradnja nam je pomogla i u dobivanju stipendije za Veru Pavlaković Koči, našu  bivšu asistenticu. Ona je na Kent State University završila doktorski studij a danas je programski direktor Instituta za ekonomski razvoj prigraničnih područja na Sveučilištu Arizona Spremna je da posustalu hrvatsko- američku suradnju geografa oživiti. Čeka odziv s naše strane.

Suradnja hrvatskih geografa s geografima drugih zemalja

   Institut za geografiju Sveučilišta u Zagrebu je imao vrlo intenzivnu suradnju s Geografskim institutom Sveučilišta u Moskvi  Osim dosta brojnih međusobnih posjeta i održavanja predavanja surađivalo se u razmjeni terenskih nastava. Ovaj oblik suradnje s Moskvom smatram vrlo korisnom Održano je desetak takvih razmjena ekskurzija. U njima je s ruske strane sudjelovalo  8- 1o nastavnika i suradnika spomenutog ruskog Instituta a s naše strane isto toliko studenata s dva  nastavnika- voditelja Troškove boravka unutar zemlje snosio je domaćin a putne troškove gost. Na taj su način naši bolji sudenti  ( 3.i 4. godine ) ali i nastavnici upoznali velik dio europskog dijela  SSSR-a u koje pristup u drugim uvjetima  i nije bio tako slobodan.

  Geografski zavod  PMFa je imao dosta  intenzivnu suradnju  s geografima i nekih drugih zemalja.  Osim s Rusijom Zavod je dosta surađivao i s geografima Ukrajine, posebno  iz  Sveučilišta i Akademije nauka iz Kijeva. Vršila se razmjena nastavnika a u Geografskom zavodu PMF a u Zagrebu  godinu dana je na studijskom boravku kod nas  proveo I. Pistun iz Sveučilišta Kijev Sa Sveučilištem Lund u Švedskoj  Zavod je razmjenivao   posjete i terensku nastavu.  Nositelj te suradnje sa švedske strane bio je prof. T. Hagerstrand,  tada jedan od poznatijih geografa Europe.  Iz Švedske je određeno razdolje kod nas boravila E.Skjeld istražujući socijalnu problematiku Žumberka, kao temu svog doktorskog rada. Kao stipendist norveške Vlade I.Crkvenčić je 6 tjedana  1959.g. sudjelovao u Međiunarodnoj ljetnoj školi Sveučilišta Oslo  u kojoj je slušao predavanja iz kolegija Povijest Norveške i Društvena geografija Norveške. Nakon položenih ispita dobio je potvrdu o uspjehu ( Certificate of Achivment  ). Bilo je i nekoliko međusobnih posjeta nastavnika ali i razmjena terenske nastave s geografima Čehoslovačke. Danas  tu suradnju sa Sveučilištem Ostrava  održava D.Feletar. Česti su bili i međusobni posjedi s predavanjima  s geografima Poljske, posebno Krakova i Lodza. I tu suradnju danas obavlja D.Feletar . Intenzivna je bila i suradnja s geografima Austrije, posebno s prof. H.Bobekom iz Beča. U novije vrijeme s austrijskim  geografima surađuje T.Jelić koji je izradio doktorsku disertaciju o Gradišću i gradišćanskim Hrvatima u toj zemlji. S talijanskim geografima veze su bile relativno slabije. No 197o. kao stipendist talijanske vlade   na studijskom boravku u Rimu i nekim drugim tralijanskim gradovima  proveo je 8 mjeseci A.Kalođera. Osim sa SAD, veze s geografima   prekomorskih zemalj bile su slabije. No u  Australiji je  198o.g.   kao stipendista ( doktorska stipendija ) australijske vlade 9 mjeseci boravila V.Mikačić  i to na Departmentu of Geography ,Australian National University
.

Suradnja s Međunarodnom geografskom unijom ( MGU )

  Hrvatska je članica MGU, krovne geografske organizacije u svijetu. Suradnja s tom organizcijom odvija se na dvije razine. Jedna je sudjelovanje predstavnika  Hrvatskog geografskog društva, nositelja članstva u MGU,  a ponekad i drugih naših geografa ,na međunarodnim kongresima ( u pravilu svake četvrte godine ), odnosno na Međunarodnim regionalnim konferencijama ( svake  druge godine ). Na Međuregionalnoj konferenciji u Pragu 1994.g. sudjelovali su I.Crkvenčić, Z.Pepeonik i M.Klemenčić, svi s referatima koji su objavljeni u CD ROMI s te konferencije. Druga razina je članstvo i aktivno sudjelovanje u Komisijama MGU, imenovanih za različite geografske probleme u trajanju do 8 godina. Neke od Komisija su samo na papiru ali su neke vrlo  aktivne. Članstvo i aktivno sudjelovanje u takvim Komisijama smatram vrlo značajnim oblikom međunarodne suradnje Nekoliko članova Geografskog odsjeka su članovi takvih Komisija.

  M.Friganović je bio član Komisije za istraživanje povijesti geografske misli i član Komisije za proučavanje stanovništva. Z.Pepeonik je bio član Komisije za turizam. .L.Šakaja je aktivni  član Komisije Kulturni pristup u geografiji  a Borna Furst-Bjeliš  aktivni je  član  Komisije Povijest geografske misli Poznata mi je vrlo aktivno članstvo A.Bognara u Komisiji  za kvartarnu geomorfologiju kao i vrlo aktivno sudjelovanje I.Crkvenčića u Komisiji za iskorišćivanje zemljišta i njene Podkomisije za iskorišćivanje zemljišta istočno-europskih zemalja

Osim u navedenim Komisijama MGU-a neki članovi Geografskog odsjeka su i aktivni članovi nekih drugih međunarodnih organizacija. Tako je B.Furst Bjeliš aktivni član Europskog društva za povijest okoliša i koordinator potprojekta Mletački katastri u Dalmaciji u okviru Međunarodnog istraživačkog projekta Triples Confinium. Vanjski suradnik tog projekta je i D.Pejnović

   Obe  spomenute organizacije MGU, tj Komisiju i Podkomisiju za iskoričavanje zemljišta , kojih je aktivni član bio I Crkvenčić, vodio je J.Kostrovicki, predstojnik Agrarno-geografskog odsjeka Poljske akademije nauka.  Komisija je u razdoblju postojanja od 8 godina održala niz radnih sastanaka u  različitim gradovima Europe, SAD a i Kanade .Na tim se konferencijama raspravljalo na osnovi podnesenih reeferata koji su imali za cilj doprinositi stvaranju svjetske tipologije poljoprivrede Takva je tipologija i načinjena i ušla u sadržaj opće ekonomske geografije. I.Crkvenčić, u koautorstvu sa V.Klemenčičem iz Ljubljane,  podnijeli su zasjednički referat na konferenciji u Veroni 197o.g. Taj  referat pod naslovom Sozio- geographical Factors in Agricultural Typology objavljen je u Zborniku s te konferencije.  Komisija je 1977.g. održala i simpozij u Finskoj, u gradu Ouulu, na kojoj je I.Crkvenčić podnio referat The Problem od Rural Development in Yugoslavia . Taj je referat objavljen u časopisu Nordia 12,No 1, 1978..

  Osobito je intenzivan  bio rad  Podkomisije za iskoriščivanje zemljišta za istočno-europske zemlje koju su sačinjavali predstavnici svih istočnoeuropskih zemalja,  a mađu njima V.Klemenčič iz Slovenije i I.Crkvenčić iz Hrvatske. Podkomisija je organizirala niz terenskih izlazaka  i istraživanja ( Case Studies ) u pojedinim zemljama istočne Europe a organizirala je i tri konferencije ( u Varšavi 1962., Budimpešti 1964. i Mariboru 1969.g. ) na kojima  su iznijeti rezultati rada u razdoblju od prethodne konferencije. Na sve tri konferencije  I.Crkvenčić i V.Klemenčić iznijeli su  referate koji su i  objavljeni

   Prva konferencija je održana u Varšavi 1962.g.. Na njoj su sudjelovali geografi predstavnici svih zemalja istočne Europe, među njima i članovi već spomenute Podkomisije. Na konferenciji je I.Crkvenčić podnio referat Land Use Mapping under Yugoslav Conditions. Referat je objavljen u časopisu Geographical  Studies 31, 1962.

   Druga konferencija je održana 1964.g. u Budimpešti. Na toj su konferenciji kao koautori I.Crkvenčić i V.Klemenčič podnijeli referat The Mapping of Land Utilization in Yugoslavia. Referat je objavljen u Zborniku radova te konferencije Land Utilization in Eastern Europe, Budimpešta 1967.

    Treća konferencija je održana u Mariboru 1969.g.. Na njoj je sudjelovalo  32 geografa, među njima geografi iz svih istočno-europskih zemalja te neki geografi iz drugih jugoslavenskih  geografskih središta. Uvodni referat podnijeli su koautori I.Crkvenčić i V.Klemenčič pod naslovom Agrarian Geographical Work in Yugoslavia since the Conference in Budapest 1964. Referati s te konferencije objavljeni su u časopisu Geographica Slovenica 4,Ljubljana 1975.g.

   U dijelu spomenutog referata kjoji se odnosio na rad u Hrvatskoj rečeno je da je istraživački rad u Hrvatskoj nakon 1964.g. intenziviran ,  zahvaljujući poglavito osnivanju nove geografske istraživačke ustanove Instituta za geografiju Sveučilišta u Zagrebu. Osnivanjem tog Instituta okupljeni su istraživački kadrovi iz čitave Republike a povećana su i novčana sredstva za istraživanje. Funkcionalna povezanost Instituta s Geografskim odjelom PMFa  Sveučilišta u Zagrebu omogućila je i suradnju studenata koji su sudjelovali u istraživanju nekoliko « Case Studies».

   Istraživanja  pojedinih područja ( Case Studies ) obavljena su u  nekoliko područja primorskog dijela Hrvatske  ( Vinodolu, Kaštelanskom primorju, Togirskoj Zagori i Omiškom primorju ) i kontinetskog dijela Hrvatske ( okolica Vinkovaca , Varaždina  i Novske).

   U području Vinodola istraživanje je obavljao G.Bauer, student W.Hartkea iz Munchena. Istraživanje je obavljeno pod mentorstvom I.Crkvenčića a rezultiralo je izradom doktorske disertacije  Sozialgeographische Untersuchungen zur Entwicklung der nordwestlichen Hrvatsko Primorje unter dem Einfluss der Fremdenverkehr und Industrialisierung. Rad je objavljen u K.N.A.G. Geografisk Tijdschrift III, 196o.

   Istraživanja u Kaštelanskom primorju i Trogirskoj Zagori provođena su u okviru terenske nastave studenata Geografskog odjela PMFa Sveučilišta u Zagrebu uz sudjelovanje studenata  geografije iz Ljubljane te grupe   geografa iz Poljske. Poljski sudionici su se koncentrirali na istraživanje tipologije poljoprivrede kao primjera tipologije poljoprivreda  dijela obalnog područja Sredozemlja Taj se rad odvijao u okviru Podkomisije za iskorišćivanje zemljišta istočno-europskih zemalja.

   U Omiškom primorju istražena je katastarska općina Jesenice i to u grupi hrvatskih i poljskih geografa, suradnika J.Kostrovickog. Dijelu istraživanja sudjelovala je i grupa njemačkih studenata geografije Poljaci su boravili u okviru međudržavne kulturne i znanstvene suradnje Poljske i Jugoslavije. Rezultati istraživanja objavljeni su u koautorstvu I.Baučića, WE Biegajla i I.Crkvenčića pod naslovom Socijalno geografska istraživanja sela Jesenice. Rad je objavljen u Geografskom glasniku 28, Zagreb….

  Navedeno istraživanje u Omiškom primorju proširio je I.Baučić na šire područje našeg primorja i o tome referirao na Prvom međunarodnom simpoziju iz socijalne geografije,održanom u Omišu 1969.g. i to pod naslovom Metode istraživanja transformacije obalnog područja Hrvatske na primjerima iz srednje Dalmacije.

  I istraživanja u navedenim kontinentskim primjerima Case Studies provodila  su se u okviru terenskih nastava studenata Geografskog odjela PMFa  Sveučilišta u Zagrebu  uz sudjelovanje studenata geografije iz Ljubljane. U okolici Vinkovaca istraživana je katastarska općina naselja Vođinci. Dio rezultata tog istraživanja koristio je M. Vresk za svoj diplomski rad a dio tog materijala je objavio  pod naslovom Vođinci- prilog proučavanju socijalno-geografskih promjena kolonizacijskih naselja istočne Hrvatske, Geografski glasnik 31, 1969. U okolici Varaždina istraživana   su područja katastarskih općina naselja Vidovec i Druškovec. Dio materijala s tog istraživanja M.Vresk je koristio za svoj poslijediplomski rad  a dio je i objavio u članku Tendencije suvremene evolucije prenaseljenog agrarnog kraja, Geografski glasnik 3o, Zagreb 1968. Istraživanja u okolici Novske obavljena su u područjima katastarskih općina naselja Koštutarica, Grabovec i Subocki Grad . Dio rezultata tih istraživanja koristio je za svoj poslijediplomski rad Stanko Breber.

  Kao «Case Studies I.Crkvenčić je istraživao socijalnu strukturu naselja Rudež u predgrađu Zagreba. Istraživao je socijalnu strukturu  tog naselja kao posljedicu doseljavanja stanovništva iz agrarnih područja Hrvatske ,zahvaćenih procesom deagrarizacije. Rad je objavljenu Munchner Sozial- und Wirtschaftsgeographie 4, Munchen 1968.g. kao prilog navedenom časopis, posvećenom 6o-godišnjici W.Hartkea.

  U dijelu spomenutog referata s treće konferencije  u Mariboru, a koji se odnosio na agrarno-geografska istraživanja u čitavoj Jugoslaviji ,rečeno je da je osnovan savezni projekt Degrarizacija i karta iskorištavanja zemljišta SFRJ koja bi trebala biti gotovo do kraja 197o.g. U radu na tom projektu trebali su sudjelovati  Institut za geografiju Sveučilišta u Zagrebu, Geografski institut u Ljubljani i Geografski institut « Jovan Cvijić « iz Beograda. Prva dva spomenuta instituta su za taj rad na projektu dobila i dodatna novčana sredstva. Zbog pasivnog odnosa  spomenutog Instituta iz Beograda naveden projekt je završen ali nekompletan. Završni elaborat je napisao  M.  Medved iz Ljubljane.

Intenzivna međunarodna suradnja na izradi tipologije poljoprivreede, ali  i šire agrarno-geografske problematike, dovela je i do pojačanog rada na toj problematici  i u našoj zemlji. U vezi s tom problematikom održano je nekolikoi domaćih skupova s jakom participacijom inozemnih kolega. Navodim slijedeće takve manifestacije.

  Prvi jugoslavenski simpozij o agrarnoj geografiji, odžan u Mariboru 1964.g. Referati su tog simpozija objavljeni su u Zborniku radova s tog simpozija, u Ljubljani 1967.  Sudjelovali su  predstavnici svih geografskih institucija Jugoslavije a znatan je bio i broj stranaca Osnova široke i žive diskusije bio je.zajednički  referat  I.Crkvenčića  i V.Klemenčia pod naslovom Razvoj i rezultati agrarne geografije u Jugoslaviji te posebni referat I.Crkvenčića pod naslovom  Naučno-istraživački rad agrarne geografije u svjetlu suvremene socijalne geografije. Mislim da je spomenuti skup bio najozbiljniji stručni sastanak geografa Jugoslavije ikad održan. Kroz referate i diskusiju  su došle do izražaja znatne razlike u gledanju na geografiju između suvremenijih pogleda hrvatskih i slovenskih geografa i tradicionalnijih pogleda  geografa iz drugih  geografskih  središta Jugoslavije

  Prvi međunarodni simpozij o socijalnoj geografiji, održan u Omišu 1969.g., posvećen 3oo godišnjici Sveučilišta u Zagrebu. Referati su objavljeni u  našem novom geografskom časopisu The Geographical Papers. Na tom su skupu sudjelovali neki  tada najpoznatiji europski geografi ( Bobek iz  Beča, Hartke i Ruppert iz Munchena, de Vries Reilingh iz Amsterdama, gospođa Dobrovolska iz Krakova i još  neki drugi iz drugih zemalja). To je bio jedini znanstven skup organiziran u čast 3oo-godišnjice Sveučilišta u Zagrebu !

  Suradnja s drugim međunarodnim organizacijama

  Osim članstva i aktivne suradnje  u ranije navedenim Komisijama i Podkomisijama MGU-a  neki naši geografi su bili ili su još uvijek  voditelji ili aktivni članovi  nekih drugih međunarodnih organizacija. Tako je B.Furst-Bjeliš aktivni član Europskog društva za povijest okoliša i koordinator projekta  Mletački katastar u Dalmaciji u okviru Međunarodnog projekta Triples Confinium. Vanjski suradnik tog projekta je D.Pejnović. Z.Klarić je voditelj sadržajem vrlo opsežnog i vrlo aktivnog  Međunarodnog projekta Development of Mediterranean tourism harmonized with the Environment, koji se izvodi u okviru U.N.. Geografski odsjek PMFa  Sveučilišta u Zagrebu je suradnik u međunarodnom projektu Improving the Knowledge Base for sustainable Management of Recreational Resources Taj se projekt izvodi u suradnji nekoliko istočno-europskih zemalja i Švicarske.

 Geografski odsjek PMF-a Sveučilišta u Zagrebu je potpisnik slijedećih ugovora o međunarodnoj suradnji: Ugovor s Geografskim odsjekom Eotvos Lorand  Sveučilišta u Budimpešti, Ugovor s Geografskim institutom mađarske akademije znanosti ( MTA – putem HAZU ), Međufakultetski ugovor o suradnji između Filozofskog fakulteta u Ljubljani i PMF- a Zagreb, Ugovor o suradnji između Faculty of Geosciences- Ruhr University Bochum i PMF-a Zagreb a u područjima disciplina geologija, geografija i geofizika te Ugovor između Pedagoške fakultete Univerze u Mariboru ( Oddelek za geografijo) i PMF-a ( Geografski odsjek ).

  Treba naglasiti da su mnogi naši geografi članovi još nekih drugih  inozemnih stručnih organizacija s kojima povremeno surađuju, referatima ili samo posjetima određenih znanstvenih ili stručnih manifestacija. No to je uglavnom izvaninstitucionalna suradnja, odnosno individualna suradnja, koja je vrlo opsežna pa ne može biti predmet ovog sadržaja.

Međunarodni simpoziji Geografskog odsjeka ,održani od 1992.g.

Međunarodni simpozij Geomorfologija i more i znanstveni skup  Geomorfološke komisije Karpatsko- balkanskih zemalja IGU, Mali Lošinj 1992
Međunarodni znanstveni skup Prometni sustav, ekonomsko-socijalni razvoj i organizacija prostora, Zagreb 1992
Međunarodni znanstveni skup Hrvatska- nova europska država, Zagreb-Čakovec, 1993.
Međuodjelski geografski seminar ( hrvatsko -slovenski), Pazin   2oo2.,
Međunarodni znanstveni skup Problemi regionalnog razvoja Hrvatske i susjednih zemalja, Zagreb 2002.

  U ovom pregledu navedena je samo ona međunarodna suradnja između geografskih ustanova, tj. geografskih instituta ili geografskih društava., i to ona koja je  rezultirala  stručnim usavršavanjem ili objavljivanjem radova. Osim te suradnje  ,većina naših geografa  imala je i individualne veze  s inozemnim geografskim institucijama i pojedincima. Ta individualna suradnja je opsežna pa ne može biti dio ovog pregleda.

   Naglašavam da je ovaj rad napisan uglavnom na  osnovi vlastita saznanja i informacija koje su mi neki geografi dostavili kao odgovor na pismenu zamolbu, dostavljenu im preko Ureda Geografskog odsjeka PMFa. Većina na tu zamolbu nije odgovorila.