Naslovna Hrvatska Koliki je indeks razvedenosti obalne crte Hrvatske?

Koliki je indeks razvedenosti obalne crte Hrvatske?

Josip Faričić

Hrvatska je primorska (nažalost, u potpunosti ne i pomorska) zemlja s, obzirom na veličinu državnog teritorija, vrlo dugom obalom.

Obala je značajan prirodni resurs različitih gospodarskih aktivnosti te atraktivan prostor za stanovanje i odmor. Preko obale putem mora odvija se komunikacija različitih zemalja, gospodarskih sustava, ali i kultura još od prapovijesti. Duž obale posebno se prostorno-funkcionalnim značenjem izdvajaju primorski gradovi-luke, koji čine žarišta komunikacije u kojima se fokusiraju različite gravitacijske silnice od kopna prema obali i obrnuto.

Sama obalna crta čini neposrednu granicu kopna, mora i atmosfere. Vrlo je promjenjiva, i to ponajprije zbog gibanja mora, odnosno svakodnevne periodične izmjene razine mora tijekom plime i oseke te neperiodičnih promjena razine mora uzrokovane promjenama tlaka zraka, zbog djelovanja valova te zbog djelovanja morskih struja. Isto tako, obalna se crta dugoročno mijenja radi međudjelovanja različitih klimatoloških, oceanoloških, geoloških i geomorfoloških procesa (glacioeustazija, tektonika i dr.). Intenzitet izmjene ovisi o brojnim fizičkogeografskim čimbenicima (geološka struktura, petrografski sastav, različiti fizičkogeografski procesi i dr.), a posebno i o različitim aktivnostima čovjeka (stanogradnja, pomorski promet, ribarstvo, industrija i dr.). Zbog navedenoga, obala je ekološki izrazito osjetljiv prostor, kojemu u novije vrijeme prijeti sve veća saturacija i onečišćenost, a s time i trajno devastiranje.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA
Sl. 1. Detalj obalne crte otoka Rave u zadarskom arhipelagu

Kako bi se smisleno i planski mogao odvijati prostorni razvoj obalnih područja Hrvatske potrebno je poznavati temeljna geografska obilježja obale. Uz ostalo, važno je pitanje kolika je stvarna duljina obalne crte. Pitanje je može li se uopće govoriti o “stvarnoj” duljini obalne crte ili samo o duljini obalne crte prikazane na karti određenog mjerila. Često se ističu i podatci o indeksu razvedenosti obalne crte iako oni, objektivno govoreći, sami za sebe ne znače ništa. U gotovo svim udžbenicima geografije, od osnovnoškolske do visokoškolske razine obrazovanja, navodi se kako je indeks razvdeneosti obalne crte Hrvatske 11,0 (ili 11,1). Postavljam dva pitanja: a) je li to uopće točan podatak? i b) što uopće znači taj podatak?

Pokušajmo film prevrtjeti unatrag. Podatak da je indeks razvedenosti obalne crte Hrvatske jednak 11,1 znači da je hrvatska obala zapravo 11,1 put duža od zračne udaljenosti dviju krajnjih točaka hrvatske obale. Odakle podatak o indeksu razvedenosti obalne crte? U školama se uči kako se indeks razvedenosti računa tako što se podijeli vrijednost stvarne duljine obalne crte s vrijednošću zračne duljine krajnjih točaka obalne crte. Najčešće se navodi podatak da je zračna udaljenost krajnje NW i krajnje SE točke 526 km (prema Riđanović, 2002: 188-192.), a da je stvarna duljina obalne crte 5790,1 km (1777,7 km duga je obala kopna, a 4012,4 km duga je obala otoka). Podatci za stvarnu duljinu obalne crte preuzimani su iz publikacije Razvedenost obale i otoka Jugoslavije, koju je izdao Hidrografski institut JRM u Splitu 1955. U toj su publikaciji podatci dobrim dijelom preuzeti iz djela Die Kustenentwicklung der Oesterreichisch-ungarischen Monarchie, koje je u Puli 1911. objavio A. Sobietczky. U Statističkom ljetopisu Republike Hrvatske (1998) navodi se podatak kako je duljina obalne crte kopna 1777,3 km, a duljina obalne crte otoka 4058,0 km (ukupno 5835,3 km).

Kada se podjeli vrijednost ukupne duljine obalne crte kopna i otoka (5835,3 km) s vrijednošću zračne udaljenosti krajnjih točaka obale (526 km) dobije se podatak kako je indeks razvedenosti 11,1.

Prvo, za krajnje točke između kojih se mjeri ta zračna udaljenost najčešće se (krivo) uzimaju Rt Savudrija na NW i Rt Oštro na SE. Krajnje točke obale zapravo nisu ti rtovi već točka razgraničenja između Slovenije i Hrvatske na ušću rijeke Dragonje, od koje se proteže obala duljine 6,4 km u pravcu SE-NW do Rta Savudrija te Rt Sv. Nedjelje, točka razgraničenja između Srbije i Crne Gore te Hrvatske, od kojega se proteže obalna crta duljine 5,5 km u (generalnom) pravcu N-S prema Rtu Oštro.

Drugo, različita je metodologija računanja indeksa razvedenosti obalne crte kopna i otoka. Za računanje indeksa razvedenosti obalne crte kopna doista se koristi prije navedena metoda. Iz toga bi slijedilo kako je indeks razvedenosti (Ir) obalne crte kopna Hrvatske Ir = 1777,3 km : 526 km = 3,378 (zaokruženo 3,4). Međutim, za određivanje indeksa razvedenosti obalne crte otoka koristi se druga metoda. Potrebno je podijeliti vrijednost duljine obalne crte otoka (otočića, grebena) s vrijednošću duljine opsega kruga čija je površina jednaka površini otoka.

Primjerice, površina otoka Paga prema najnovijim podatcima iznosi 284,181 km2, dok duljina obalne crte iznosi 302,47 km (otok Pag ima najveću duljinu obalne crte među svim hrvatskim otocima). Račun bi bio sljedeći: PPag = PKrug; PKrug = r2  p; r = drugi korijen od (284,181 km: p); r  = 9,51 km; O = 2 r p; O = 2 x 9,51 km x p = 59,753 km, iz čega proistječe kako je I= 302,47 km : 59,753 km = 5,06 (zaokruženo 5). To znači da je obalna crta otoka Paga 5 puta dulja od opsega kruga čija je površina jednaka površini dotičnoga otoka.


Sl. 2. Usporedni prikaz otoka Paga i kruga čija je površina jednaka površini otoka Paga 
(kartografski predložak: Zemljopisni atlas Republike Hrvatske, LZ Miroslav Krleža, Zagreb, 1993.)

Kako je moguće izračunati ukupnu razvedenost obalne crte Hrvatske? Je li moguće jednostavno izračunati indeks razvedenosti obalne crte svih otoka te dobivenu vrijednost pridružiti podatku indeksa razvedenosti obalne crte kopna? Problem postaje sve zamršeniji. Naime, je li mi uopće znamo koliko Hrvatska ima otoka, otočića i grebena (hridi; poseban je problem definiranja pojmova greben i hrid)? Taj je podatak bitan jer iz njega proistječe podatak o površini otoka i duljini obalne crte otoka. Donedavno se reproducirao podatak kako Hrvatska ima1185 otoka (Razvedenost obale i otoka Jugoslavije, 1955), prof. emeritus N. Stražičić (1997) smatra da ih ima 1151, dok u novije vrijeme znanstveni tim Hidrografskog instituta u Splitu iznosi podatak o1246 otoka, otočića i hridi (Duplančić-Leder i dr., 2000). Prof. Emilio Biagini sa Sveučilišta u Scagliariju na Sardiniji ističe kako možda uopće nije moguće izračunati duljinu obalne crte te broj otoka, otočića i grebena (hridi) jer se postavlja pitanje preciznosti mjerenja i mjerila karte s koje se mjeri, ali i kriterija. Je li bi se svaki ostjenjak, kojih ima na tisuće uz obalu naših otoka i kopna, mogao smatrati malim grebenom, odnosno hridi?

Vratimo se “poznatim” podatcima. Ako se prihvate podatci T. Duplančić-Leder i suradnika kako Hrvatska ima 1246 otoka, otočića i hridi s ukupnom površinom od 3259,57 km2 i ukupnom duljinom obalne crte od 4398,44 km možda bi se i mogao izračunati indeks razvedenosti obalne crte otoka. Možda?! Nije moguće jednostavno primjeniti obrazac računanja indeksa razvedenosti obalne crte pojedinog otoka na sumarne podatke za 1246 otoka jer u tom slučaju navedeni podatci nisu upotrebljivi. Ispalo bi kako je indeks razvedenosti obalne crte otoka čak 21,732. PKrug = r2 p; r = drugi korijen od (3259,57 km2 : p); r = 32,211 km; O = 2 r p; ; O = 2 x 32,211 km x p = 202,388 km, iz čega proizlazi kako je I= 4398,44 km : 202,388 km = 21,732 (zaokruženo 21,7). Taj podatak nije točan jer metodološki nije točno zbrojiti površinu svih otoka, otočića i hridi te takvom fiktivnom sumarnom otoku pridodati duljinu obalne crte, čija je vrijednost jednaka zbroju vrijednosti duljina obalne crte svih otoka, otočića i hridi. Zašto? To se može objasniti na mnogo jednostavnijem primjeru, i to na primjeru tri kruga različitih površina i različitih opsega. Neka krug A ima polumjer 5 km, krug B polumjer 4 km i krug C polumjer 2 km. Iz toga proistječe kako krug A ima (zaokruženo) površinu 78,54 km2 i opseg 31,41 km, krug B ima površinu 50,26 km2 i opseg 25,13 km, a krug C ima površinu 12,56 km2 i opseg 12,56 km. Krug D nastao zbrajanjem površina kruga A, B i C (141,36 km2) nema opseg jednak zbroju opsega krugova A, B i C (69,1 km) već je opseg kruga D jednak 42,09 km. Dakle, nije moguće utvrditi indeks razvedenosti niti za skupinu otoka, čak ni za onu koja ima dva otoka!

Što se može zaključiti? Koliko god bila opravdana nastojanja egzaktnog dokumentiranja činjenice kako Hrvatska ima vrlo dugu i razvedenu obalu, navođenje netočnih podataka tim nastojanjima ne može pridonijeti. Indeks razvedenosti obalne crte hrvatske obale nije 11,1, već je znatno manji. Indeks razvedenosti obalne crte kopna je 3,4, a najveći indeks razvedenosti među otocima ima otok Pag i njegova je vrijednost5. Iz udžbenika bi bilo najbolje izbaciti podatak o indeksu razvedenosti ili dati podatak za indeks razvedenosti obale kopna te podatak o najvećem indeksu razvedenosti među otocima. Ako se baš želi utvrditi razvedenost obale, onda bi, prema savjetu prof. M. Lapainea, trebalo pronaći i predložiti jedinstveni pristup za određivanje razvedenosti bilo kakvog oblika obalne crte. Znakovito je kako se u sveobuhvatnim djelima Coasts – Form, process and evolution C. D. Woodroffa, u knjizi Coastal Evolution grupe autora, objema u izdanju Cambridge University Pressa (Cambridge 2003), te u knjizi Coastal Systems S. K. Hasletta, koju je objavio Routledge (London, 2003.) razvedenost obale ne spominje niti jednom riječju.

LITERATURA I IZVORI
  1. Duplančić-Leder, T., Ujević, M., Čala, M., i Viđak, I., 2000: Categorization and Number of Islands in the republic of Croatia, Periodicum biologorum, Suppl. 1, 281-284
  2. Haslett, S. K., 2003: Coastal Systems, Routledge, London
  3. Razvedenost obale i otoka Jugoslavije, Hidrografski institut JRM, Split, 1955.
  4. Riđanović, J., 2002: Geografija mora, Meridijani, Samobor
  5. Statistički ljetopis Republike Hrvatske, Zagreb, 1988.
  6. Stražičić, N., 1997: Prilog poznavanju ukupnmog broja hrvatskih jadranskih otoka i broja naseljenih otoka među njima, Pomorski zbornik 35, 219-240
  7. Woodroff, C. D., 2002: Coasts – Form, process and evolution, Cambridge University Press, Cambridge

Povezane objave

GEOGRAFIJA.HR
Obrazovni portal Hrvatskog geografskog društva i
Geografskog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

©2023 Geografija.hr. Sva prava pridržana.

Skip to content