Najgeo maturalac: Dubrovnik – Korčula – Mljet – Split

19. kolovoza 2005. |
Pogledajte sve članke na karti

1. dan

Napokon je došao i taj dan. Krenuli smo u nedjelju navečer oko 23 sata. Ujutro oko 11 sati stigli smo u Dubrovnik.
Dubrovnik, grad i republika istog imena na jugu Hrvatske, sjaji poput dragulja stoljećima svojom neutrnutom autonomijom, politikom i diplomacijom, trgovinom, pomorstvom, a najviše odlično očuvanom kulturom.
Dubrovnik su osnovale izbjeglice iz Epidaura nakon što su taj grad razorili Avari i Slaveni. Porazom Venecije od ugarsko-hrvatskoga kralja Ludovika 1358. g. počinje novi zamah grada. Novom ,,vladaru” plaća danak i pruža pomoć u pomorskim stvarima te postaje slobodna gradska republika.
Razvoj prekooceanskog brodarstva u 16. i 17. stoljeću slabi ekonomsku snagu Dubrovnika, a snažan potres i požar razaraju grad 1667. g. Udari su bili strašni, no Dubrovnik se uspio oporaviti.

Republika propada upadom Napoleonovih trupa u ove krajeve početkom 19. st. izgubivši formalnu samostalnost 31. siječnja 1808. i pripavši na Bečkom kongresu 1815. Austriji.
U Dubrovniku smo vidjeli dom Marina Držića, poznatog komediografa nazvanog ,,Vidra” čije je najpoznatije djelo ,,Dundo Maroje”.


Sl.1. Pred domom Marina Držića čitali smo ,,Dunda Maroja” (snimio M. Biruš)

Hodali smo po zidinama s kojih se vidio prekrasan prizor mirnog mora. Gradnja zidina otpočela je već u 9. st. Glavni zid, širok 1.5 do 6 metara, utvrđen je s petnaest kula. Među njima se ističu polukružna kula Sv. Ivana koja štiti luku i kula Minčeta.

Tvrđava Lovrijenac diže se na 46 metara visokoj hridi iznad mora. Pročelja starih dubrovačkih kuća stisnutih u uskim uličicama kriju mnoge zanimljive arhitektonske detalje.
Već od 13. st. Dubrovnik se izgrađuje po jasno utvrđenom i osmišljenom urbanističkom planu. U gradskom zvoniku stajala su nekada dva brončana kipa u prirodnoj veličini koji su udarcima o zvono otkucavali sate.

Nakon dugog razgledavanja otišli smo na trajekt koji nas je odveo na Korčulu. Kad smo stigli, ostavili smo stvari u bungalovima i krenuli na večeru.
Slijedeći dan smo se samo kupali i sunčali, a navečer smo otišli u disko da malo se zabaviti. Tamo nam je bilo super jer smo sami birali glazbu.


2. dan

Drugog dana kupali smo se u Lumbardi na otoku Korčuli.


3. dan

Treći dan smo proveli na Mljetu. Otok Mljet prava je riznica mediteranske
vegetacije. Na tom otoku, NP ,,Mljet” prostire se na površini od 31 km2 i ujedno je najzeleniji kutak europskog Sredozemlja sa prostranim šumama hrasta crnike i alepskog bora.

Na Mljetu se nalaze dva spomenika kulture velike vrijednosti. Kompleks benediktinskog samostana iz dvanaestog stoljeća na otočiću Sv. Marije u Velikom jezeru i ostaci antičke palače u selu Polače. Otišli smo brodom do otoka Sv. Marije.

U parku se nalaze mnoge životinjske vrste koje tamo slobodno žive. U parku nema zmija otrovnica zato jer su otrovale i ubile mnogo ljudi. Stanovnici su se pobrinuli za njih tako što su doveli mungose koji su istrijebili zmije otrovnice, a na kraju se i sami razmnožili zato jer na otoku nisu imali prirodnog neprijatelja. Nakon razgledavanja otišli smo na kupanje te poslije kupanja na ručak.

4. dan

Četvrti dan bili smo u centru grada Korčule. Tamo smo vidjeli kuću Marka Pola i crkvu Sv. Marka. Dan je bio jako vruć i svi smo bili umorni kad smo se vratili u bungalove.

5. dan

Posljednji dan maturalca iz Lumbarde na Korčuli krenuli smo prema Splitu. Usputno smo se zaustavili u Radmanovim mlinicama u kanjonu Cetine. Tamo smo ručali i zabavljali se u obližnjem parkiću.
Split je najveći grad u Dalmaciji i značajno privredno, lučko i kulturno središte regije. Specifična atmosfera ovoga grada u kojemu se srednjovjekovni ambijenti tihih uličica i renesansnih trgova stapaju s ritmom života modernog velegrada, daju Splitu posebnu draž. Splitska obala omeđena je dijelovima zidova Dioklecijanove palače i Katedralom uz koju se diže prozračni romaničko-gotički zvonik.

Danas je palača jedan od najljepših i najbolje sačuvanih spomenika kasnog rimskog graditeljstva u svijetu. Nekadašnji izgled sačuvali su Vestibul, Jupiterov hram, Dioklecijanov mauzolej (pretvoren u katedralu Sv Dujma), Peristil, zidovi i četvora vrata: Mjedena, Srebrna, Zlatna i Željezna.


Sl.2. Peristil (snimila I. Kovačić)


Sl.3. Skulptura Sv. Ivana Krstitelja u Jupiterovom hramu, rad Ivana Meštrovića  (snimila I. Kovačić)

Pošto smo prošlu noć svi probdjeli, u busu je bilo donekle mirno jer je većina učenika spavala. Stigavši u Split, odmah smo se uputili prema Dioklecijanovoj palači. U njoj smo vidjeli malu, ali prelijepu katedralu posvećenu Svetom Duji. Također smo vidjeli glavna vrata koja su služila za ulazak u palaču. Zanimljivo je za zidine palače da u njima danas žive ljudi iako su ona pod zaštitom UNESCO-a. Ispred vrata nalazi se ogromni spomenik Grguru Ninskom koji nam se posebno dopao.

U nastavku puta prema Sesvetama išli smo novom autocestom i vidjeli smo novonapravljeni most ,,Krka”.


Sl.4. Most Krka na novoj autocesti (snimio M. Biruš)

Zadnje trenutke koje smo zajedno proveli u busu, željeli smo što bolje iskoristiti kako bi nam taj maturalac ostao u što boljem sjećanju. Nešto prije ponoći ugledali smo svjetla nama najdražeg grada. Svi smo stigli kući sretni i zadovoljni.

Literatura:

Rakovac, M. (1987.): Hrvatska. Motovun.

Ivana Kovačić
Daria Bužić
Marija Buvač
Stipan Prtenjača

7. razred

II. osnovna škola Luka, Sesvete