Nestanak centralnih funkcija iz ruralnih područja

26. rujna 2018. |

Slaba razvijenost i/ili nedostatak centralnih funkcija jedan je od osnovnih problema ruralnih područja Hrvatske. Martin Malović, student 2. godine preddiplomskog istraživačkog studija geografije u svom eseju otkriva suvremene trendove razvoja centralnih funkcija u Hrvatskoj, Europi i svijetu.Uvod
Pojam centralne funkcije obuhvaća sve djelatnosti, odnosno usluge koje, osim stanovnika matičnog naselja, koriste i stanovnici okolnih naselja. Velika većina djelatnosti koje se ubrajaju u centralne funkcije pripada tercijarnom i kvartarnom sektoru djelatnosti. Stupanj centraliteta naselja predstavlja stupanj razvijenosti uslužnih funkcija i ima veliko značenje u kvaliteti života i općoj razvijenosti nekog prostora (Lukić, 2012). Nijedno naselje nije izolirana zajednica stanovništva, već dio većeg regionalnog kompleksa (Žuljić, 1983).

Osnivačem teorije centralnih naselja smatra se Walter Christaller koji je razradio teoriju lokacije tercijarnih djelatnosti i centralnih naselja. Razmještaj centralnih naselja u prostoru povezao je s opskrbom stanovništva, glavnom funkcijom centralnih naselja. Smatrao je da raspored većih centara u prostoru treba omogućiti opskrbu što većeg broja manjih centara na što manjoj udaljenosti. Takav raspored moguće je ostvariti oblikom šesterokuta, tako da je veće naselje u središtu, a manja naselja u kutovima šesterokuta (Lukić, 2012). Glavne funkcije centralnih naselja, prema Christalleru su opskrba, promet i uprava (Vresk, 2002).

U hrvatskoj geografiji teorija centralnih naselja tek šezdesetih godina 20. stoljeća dobiva veći značaj. Razlozi za to su, prije svega niska stopa urbanizacije i visok udio poljoprivrednog stanovništva u prijašnjem razdoblju te nagla urbanizacija praćena razvojem sekundarnih i tercijarnih djelatnosti. Osamdesetih godina počinju se analizirati i centralna naselja nižeg reda, za što je osobito zaslužan profesor Malić (Lukić, 2012). U suvremenom razdoblju centralna naselja dijele se u sedam stupnjeva prema Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske: glavni grad, makroregionalno središte, veće regionalno središte, regionalno središte, manje regionalno središte, područno središte i lokalno središte (HZPR, 2014). Kako je već spomenuto ta naselja osiguravaju opskrbu, prometnu povezanost i upravne funkcije okolnom području. Međutim, u teoriji centralnih funkcija nedostaje još jedna važna funkcija; funkcija rada. Ona je u suvremenom razdoblju barem jednako važna kao i preostale tri funkcije.

Veliki problem s kojim se u proteklih pedesetak godina pa sve do danas suočavaju ruralna područja u Hrvatskoj, ali i ostalim razvijenim državama koje su završile demografsku tranziciju, jest nestanak centralnih funkcija iz ruralnih sredina koji je povezan s depopulacijom, odnosno intenzivnim migracijama selo-grad u drugoj polovici dvadesetog stoljeća. Padom broja stanovnika u selima i nestankom radnih mjesta, dolazi do zatvaranja trgovina, škola, ambulanti i ostalih usluga, zbog neisplativosti. To posebno pogađa naselja najnižeg stupnja centraliteta, lokalna središta. Time zaustavljanje negativnih populacijskih trendova postaje gotovo nemoguće, a intenzitet emigracije, posebno mladog stanovništva, iz ruralnih sredina još se pojačava.

Hrvatska

U razdoblju između 1961. i 2001. godine u čak 81,8% svih naselja u Hrvatskoj, odnosno 83,3% ruralnih naselja zabilježeno je smanjenje broja stanovnika (Lukić, 2012). Proces depopulacije ruralnih naselja bio je najviše izražen na prostorima Gorske Hrvatske, unutrašnjosti Dalmacije, manjim otocima te brežuljkastim krajevima Središnje Hrvatske; prostoru Psunja i Papuka u zapadnoj Slavoniji, prostoru Samoborsko-žumberačkog gorja, prostoru Banovine i Korduna. To su sve prostori udaljeni od većih urbanih cjelina, koje je najviše pogodila deruralizacija i deagrarizacija 1950.-ih i 1960.-ih godina. Uz to, Banovina i Kordun, zapadna Slavonija i dijelovi Like pretrpjeli su veliku demografsku i gospodarsku štetu za vrijeme Domovinskog rata. Te procese je pratio intenzivan nestanak centralnih funkcija iz tih krajeva. Problem za ruralna područja Hrvatske bila je i administrativna podjela u jugoslavenskom razdoblju. Naime, od 1963. do 1992. prostor Hrvatske bio je podijeljen na općine, čiji se broj u tom razdoblju kretao između 102 i 115, dakle bilo ih je znatno manje nego danas (Žuljić, 2001). Gotovo sva općinska sjedišta bila su urbana naselja. Vlasti su nastojale okupiti sve centralne funkcije u sjedištu općine. Također, većina sredstava iz općinskih proračuna redovito je odlazilo na ulaganja u središnje naselje općine, dok su ostala, pretežno ruralna naselja bila zapostavljena. Reformom lokalne samouprave iz 1992. godine stvoren je znatno veći broj gradova i općina u Hrvatskoj (Blagojević, 2012). Time se pokušalo decentralizirati državu i potaknuti razvoj ruralnih područja. Međutim, to do danas nije imalo velikog učinka budući da su sredstva malih, slabije razvijenih općina često jedva dostatna za održavanje administracije u općini i nedovoljna za pokretanje razvojnih procesa. Broj stanovnika u razdoblju nakon Domovinskog rata, između popisa 2001. i 2011. godine smanjio se za 3,4% u Hrvatskoj kao cjelini (DZS, 2002; DZS, 2012). Pad u ruralnim sredinama zasigurno je još i veći. Učenika u osnovnim školama školske godine 2000./2001. bilo je 407 tisuća, a 2014./2015. samo 322 tisuće (Eclectica, 2015). To je smanjenje od čak 21%. Naravno da takav negativan trend uzrokuje povećanje troškova države, pa se u javnosti često spominje zatvaranje škola s malim brojem učenika u ruralnim sredinama. Tako je 2013. Vlada predstavila plan zatvaranja područnih osnovnih škola s manje od 5 učenika.  Takvih škola u Hrvatskoj ima sedamdesetak (Nastavnici, 2014). Do 2016. već je zatvoreno 12 takvih škola (Večernji list, 2016). Zatvaranje škola potiče malobrojne mlade obitelji s djecom na iseljavanje iz udaljenih ruralnih naselja. Takva naselja na putu su da postanu mrtva naselja, naselja bez stanovnika. Broj naselja bez stanovnika u Hrvatskoj porastao  je sa 105 na 150 od 2001. do 2011. godine (DZS, 2002; DZS, 2012). Na početku 21. stoljeća, s razvojem velikih trgovačkih centara u gradovima, intenzivira se proces nestanka lokalnih trgovina i tržnica iz manjih naselja, a jeftinija uvozna hrana ugrožava opstanak hrvatskih poljoprivrednika. Zatvaranje trgovina zbog neisplativosti posebno je zabrinjavajuće na manjim otocima gdje opskrba stanovništva, nakon zatvaranja trgovina, ovisi o plovidbenom redu brodova i vremenskim prilikama. Gospodarska kriza 2008. uzrokovala je probleme i u zdravstvenom sustavu pa se zatvaraju ambulante i ljekarne s malim prometom. Negativne posljedice po ruralne krajeve ostavile su i porezne reforme 2010. i 2015. godine (Lider, 2015). Tim reformama smanjen je proračun jedinica lokalne samouprave što je opet najviše pogodilo siromašne ruralne općine koje su morale ukidati ili reducirati opseg usluga za građane.

Svijet

Proces depopulacije ruralnih sredina u Engleskoj započeo je znatno ranije nego u Hrvatskoj, već početkom 20. stoljeća, neposredno nakon druge industrijske revolucije i masovne selidbe selo-grad (Woods, 2005). Proces je nastavljen nakon Drugog svjetskog rata razvojem tercijarnih djelatnosti, prije svega prometa i trgovine što je uzrokovalo novi val deagrarizacije i deruralizacije. Tada počinje intenzivniji nestanak centralnih funkcija iz ruralnih područja. Država provodi ekonomsku racionalizaciju te dolazi do zatvaranja brojnih institucija u seoskim naseljima. Na početku 21. stoljeća razvoj velikih trgovačkih centara u okolici gradova uzrokuje novi nestanak funkcija iz seoskih naselja, posebice lokalnih trgovina i tržnica (Woods, 2005). Prema podacima iz 2000. godine većina seoskih župa u Engleskoj nema lokalnu trgovinu mješovitom robom. Tek nešto više od polovice župa ima poštanski ured i osnovnu školu. Manje od jedne petine župa ima ambulantu primarne zdravstvene zaštite (Woods, 2005). Sve prisutniji je i trend zatvaranja sakralnih objekata po selima zbog nedostatka vjernika (The Telegraph, 2015).

U Sjedinjenim Američkim Državama proces nestanka centralnih funkcija u ruralnim sredinama također je povezan s depopulacijom. Taj proces osobito je izražen u državama Srednjeg Zapada. Intenzivna emigracija iz seoskih područja započela je krajem 19. stoljeća uslijed jake industrijalizacije. Unatoč tome, broj stanovnika ruralnih područja i dalje je rastao zahvaljujući velikom prirodnom prirastu. Intenzivan proces nestanka centralnih funkcija iz sela javio se početkom 1930.-ih godina (Woods, 2005). Velika gospodarska kriza iz 1929. uzrokovala je racionalizaciju troškova države kroz smanjenje broja javnih ustanova gdje su opet najlošije prošla ruralna područja. Nakon Drugog svjetskog rata, s razvojem cestovne mreže i naglim povećanjem stope automobilizacije grade se supermarketi i trgovački centri uz važna cestovna čvorišta gdje su dostupni širokom krugu potrošača. To je prouzročilo nestanak trgovačkih funkcija iz središta manjih naselja (Woods, 2005). 1980.-ih godina započinje jači proces nestanka zdravstvenih i obrazovnih ustanova iz ruralnih krajeva. Tako je zbog ekonomske neisplativosti između 1980. i 1988. godine zatvoreno 2700 zdravstvenih ustanova u ruralnim područjima SAD-a (Fitchen, 1991). Prema procjenama iz 2003. godine 22 milijuna stanovnika ruralnih područja živjelo je u zonama koje nisu adekvatno pokrivene zdravstvenom zaštitom (Woods, 2005). Racionalizacija troškova u obrazovnom sustavu uzrok je zatvaranja 415 škola s premalim brojem učenika između 1986. i 1994. godine u ruralnim područjima SAD-a. Na početku 21. stoljeća više od 9000 škola ili 10% ukupnog broja škola u SAD-u ima manje od 100 učenika i prijeti im zatvaranje (Woods, 2005). Zatvaranje škola ne pogađa samo mlade obitelji s djecom, već i ostale slojeve stanovništva budući da su škole u ruralnim područjima često središte javnog života budući da se u njima često održavaju različite kulturne i druge manifestacije.

Proces nestanka centralnih funkcija iz ruralnih sredina u Francuskoj tijekom 20. stoljeća bio je slabijeg intenziteta nego u Engleskoj i Sjedinjenim Američkim Državama. Dva su glavna razloga za to. Francuzi znatno više cijene lokalnu domaću hranu nego Englezi. To je omogućilo opstanak lokalnih tržnica u središtima malih naselja, kao i ostalih zanimanja povezanih s hranom, kao što su mesari i pekari (Woods, 2005). Uz to, jedinice lokalne samouprave u Francuskoj imaju znatno veće ovlasti nego u Engleskoj. Nadležne su za osnovnoškolsko obrazovanje, socijalne usluge i policiju što omogućuje opstanak tih usluga u malim, ruralnim naseljima. Ruralne zajednice u Francuskoj u pravilu imaju znatno veći broj dostupnih usluga nego brojem stanovnika slične zajednice u Engleskoj (Woods, 2005). Ipak, nestanak centralnih funkcija opterećuje i francuska sela, osobito ona koje gube stanovništvo. Između 1988. i 1994. došlo je do zatvaranja škola u više od 1400 ruralnih općina Francuske. Zatvoreno je i 12% banaka u izoliranim ruralnim područjima (Woods, 2005). U 21. stoljeću sve veći problem postaje preusmjeravanje sredstava namijenjenih slabije razvijenim ruralnim područjima u razvoj rastućih predgrađa velikih gradova, tzv. banlieu-a zato što su ta predgrađa također većinom slabije razvijena od francuskog prosjeka. Prema izvješću francuskog parlamenta iz 2009., danas gotovo petina stanovnika francuskih ruralnih krajeva živi predaleko od zdravstvene ustanove. Zabrinjavajuća je i visoka prosječna starost liječnika u ruralnim područjima, budući da se mladi liječnici rijetko odlučuju na rad u ruralnim područjima (Reuters, 2013). Od 2000. do 2010. godine broj poljoprivrednih gospodarstava u Francuskoj smanjio se za čak 22,5%. U istom razdoblju broj zaposlenih na poljoprivrednim gospodarstvima smanjio se još više, za 23,2%. Pad je zabilježen u svim pokrajinama Francuske (Eurostat, 2012). Takvo smanjenje broja poljoprivrednika i poljoprivrednih gospodarstava otežava opstanak lokalnih tržnica. U Francuskoj je 2011. godine bilo 36682 jedinica lokalne samouprave (Cartesfrance, 2016). Taj broj je 2016. pao ispod 36000 kao rezultat racionalizacije državne administracije što je opet najviše pogodilo male ruralne općine koje su spajane ili priključene nekim obližnjim urbanim općinama. U narednim godinama planira se daljnje smanjenje broja općina (Gouvernement, 2016).

Zaključak

Nestanak centralnih funkcija iz ruralnih područja je proces koji je obilježio 20. i početak 21. stoljeća u razvijenom dijelu svijeta. Do toga je došlo zbog intenzivne industrijalizacije, tercijarizacije i urbanizacije što je uzrokovalo depopulaciju u ruralnim sredinama. Nakon depopulacije javlja se nestanak centralnih funkcija budući da je državi i poduzetnicima teško i ekonomski neisplativo održavati razinu usluge na istom nivou ako broj stanovnika, korisnika tih usluga opada. To onda samo pospješuje procese depopulacije. Kako bi se ruralni prostor demografski i gospodarski očuvao, potrebno je osigurati adekvatno sufinanciranje iz državnog proračuna za djelatnosti i usluge u slabije razvijenim ruralnim prostorima kako bi se zaustavio ili barem usporio proces nestanka centralnih funkcija i depopulacija tih sredina.

Literatura

Blagojević A., 2012: Teritorijalna reforma hrvatske lokalne samouprave: ustavnopravne pretpostavke, Pravni vjesnik 28 (3-4), 33-46.

Fitchen, J. M., 1991: Endangered Spaces, Enduring Places: Change, Identity and Survival in Rural America, Westview press, Boulder.

Lukić, A., 2012: Mozaik izvan grada – tipologija ruralnih i urbaniziranih naselja Hrvatske, Meridijani, Samobor.

Vresk, M., 2002: Grad i urbanizacija: osnove urbane geografije, Školska knjiga, Zagreb.

Woods, M., 2005: Rural Geography: Processes, Responses and Experiences in Rural Restructuring, SAGE Publications Ltd, London.

Žuljić, S., 1983: Prostorno planiranje i prostorna istraživanja: odabrani napisi, Ekonomski institut, Zagreb.

Žuljić, S., 2001: Regionalno i teritorijalno ustrojstvo Hrvatske u razdoblju između godina 1945.-2000., Ekonomski pregled 52 (1-2), 3-28.

Izvori

Cartesfrance, 2016: Carte des communes françaises, http://www.cartesfrance.fr/geographie/cartes-administratives/carte-communes-francaises.html (29.11.2016.)

Državni zavod za statistiku, 2002: Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2001. godine, Zagreb

Državni zavod za statistiku, 2012: Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. godine, Zagreb

Eclectica, 2015: Hrvatsko školstvo u brojkama, https://eclectica.hr/2015/07/13/hrvatsko-skolsto-u-brojkama/ (27.11.2016.)

Eurostat, 2012: Agricultural census in France, http://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php/Agricultural_census_in_France (29.11.2016.)

Gouvernement, 2016: La réforme territoriale, http://www.gouvernement.fr/action/la-reforme-territoriale (20.11.2016.)

Hrvatski zavod za prostorni razvoj, 2014: Regionalni razvoj, razvoj sustava naselja, urbani i ruralni razvoj i transformacija prostora, Zagreb

Lider, 2015: Mini porezna reforma pogurnula županije, gradove i općine u crveno, https://lider.media/aktualno/biznis-i-politika/hrvatska/mini-porezna-reforma-pogurnula-zupanije-gradove-i-opcine-u-crveno/ (12.02.2017.)

Nastavnici, 2014: Rezanje vodi u demografsku propast – male škole ugasit će se bez subvencija, http://nastavnici.org/2014/08/04/rezanje-vodi-u-demografsku-propast-male-skole-ugasit-ce-se-bez-subvencija/ (12.02.2017.)

Reuters, 2013: Insight: Far from idyll, rural France feels left in the past, URL: http://www.reuters.com/article/us-france-rural-insight-idUSBRE9BB0PV20131212 (24.11.2016.)

The Telegraph, 2015: Church of England considers Christmas-only parishes, URL: http://www.telegraph.co.uk/news/religion/11929992/Church-of-England-considers-Christmas-only-parishes.html (27.11.2016.)

Večernji list, 2016: U tri godine zatvoreno 12 područnih škola u ruralnim područjima, URL: http://www.vecernji.hr/hrvatska/u-tri-godine-zatvoreno-12-podrucnih-skola-u-ruralnim-podrucjima-1113924 (12.02.2017.)