NP Krka – turizam i održivi razvoj (2. dio)

15. lipnja 2009. |
Pogledajte sve članke na karti

U 1. dijelu članka bilo je govora o utemeljenju samog Nacionalnog parka, njegovom turističkom razvoju, kao i o teorijskim postavkama koncepta održivog razvoja. Nastavak će biti posvećen utjecaju turističke aktivnosti u Parku na sastavnice održivog razvoja okolnoga prostora – gospodarstvo, stanovništvo i okoliš.

Utjecaj turizma na gospodarsku održivost

Udvostručenje broja posjetitelja u manje od dva desetljeća svakako se moralo odraziti na komponente održivog razvoja Parka i njegove okolice. Zbog funkcionalne povezanosti i ovisnosti zaštićenog područja o njegovoj okolici, ovaj utjecaj sagledat ćemo na razini šireg područja – nominalne funkcionalne regije Parka i njenih manjih dijelova: skradinske, šibenske, drniške i prominske, te sjeverozapadne zone.

Kada govorimo o utjecaju turističke aktivnosti u Nacionalnom parku “Krka” na gospodarsku održivost šireg prostora, u obzir treba uzeti neposredan utjecaj Parka zapošljavanjem lokalnog stanovništva (funkcija rada), ali i posredan utjecaj u širenju turističke aktivnosti u dijelu naselja Regije (multiplikativni efekti). Do početka 1990.-ih godina Nacionalni park ″Krka″ zapošljavao je oko 80 radnika (20 stalnih i 60-ak sezonskih). Budući da se funkcija rada razvijala proporcionalno turističkom razvoju, 2006. godine broj zaposlenih porastao je na 180; međutim, udio broja sezonskih radnika tek je nešto niži od 50%. Malo više od polovice (54%) svih zaposlenika dolazi iz samih naselja funkcionalne regije Parka (njih 13), i to onih koja su povoljno položena u odnosu na glavne ulaze Parka, tj. zone najveće turističke posjećenosti, pri čemu se najviše ističu Dubravice (skradinska zona) i Lozovac (šibenska zona). Iz sjevernog dijela Regije 2006. godine nije dolazio nijedan zaposlenik Parka. Značajno je i da čak 1/5 svih zaposlenika Parka dolazi iz Šibenika (koji se, prisjetit ćemo se, ne nalazi u neposrednoj funkcionalnoj regiji), gdje je smještena Uprava.

Unatoč porastu broja zaposlenih, zbog visokog udjela sezonskog zapošljavanja, neravnoteže u prostornoj distribuciji zaposlenika u naseljima funkcionalne regije, kao i neravnomjerne turističke valorizacije područja Parka, Park ima ograničen utjecaj na socio-ekonomsko prestrukturiranje i funkcionalnu usmjerenost stanovništva svoje okolice.

Odraz turističkog prometa na području Nacionalnog parka ″Krka″ u funkcionalnoj usmjerenosti Regije u najnovijem razdoblju ogleda se u jačanju turističke aktivnosti – povećanju broja dolazaka turista i ostvarenih noćenja, i širenju kapaciteta u privatnom smještaju – prvenstveno u dijelu naselja skradinske i šibenske zone. Tako je u naseljima skradinske zone (obuhvaćeni su Skradin, Skradinsko Polje i Bićine) od 2002. do 2007. godine broj dolazaka turista ukupno povećan za 22% te je 2007. godine iznosio 50.680, dok se broj ostvarenih noćenja povećao za gotovo 42%, dosegavši 2007. godine 69.794 ostvarena noćenja. Također, broj kreveta u privatnom smještaju na skradinskom području od 2002. do 2008. godine povećan je za 99%. U naseljima šibenske zone Regije Parka (obuhvaćeni su Raslina, Zaton, Lozovac i Bilice) ostvaruje se manji broj noćenja nego na skradinskom području (2007. godine ukupno 18.956), uz ukupni porast od 2005. godine za 51%. Treba reći i da ovi pokazatelji turističke aktivnosti, uz utjecaj Parka (posebice u naseljima položenima u blizini dvaju najfrekventnijih ulaza u Park – Skradina i Lozovca), odražavaju i neposredno širenje ponude za odmorišne turiste u obalnom pojasu, koje je prisutno i bez obzira na sami Nacionalni park.

etnoland dalmati
Sl. 1. Etnoland “Dalmati” u Pakovom Selu, kompleks koji nudi upoznavanje s običajima, tradicijom i načinom života Dalmatinske zagore
(snimila: Petra Radeljak, kolovoz 2007.)

Što se tiče multiplikativnog djelovanja turizma na druge gospodarske djelatnosti, treba napomenuti da lokalni poljoprivredni proizvođači koriste najposjećenije točke Parka za sezonsko plasiranje svojih proizvoda u okviru štandova i ugostiteljskih objekata, iako se još ne može govoriti o specijalizaciji ili komercijalizaciji poljoprivrede pod utjecajem Parka. Također, prisutan je manji broj turističkih seljačkih obiteljskih gospodarstva u dijelu Regije (2007. godine ukupno 14, od čega 6 u drniškoj te po 4 u skradinskoj i šibenskoj zoni), prevladavajuće usmjeren na usluge prehrane i vinotočja, što predstavlja širenje ponude proizvoda tradicionalne poljoprivredne proizvodnje za posjetitelje Parka, s jedne, ali i (druge) odmorišne turiste iz obalnih destinacija, s druge strane. S obzirom na prevladavajuće sezonski karakter turizma, njegov utjecaj ima specifična obilježja pogotovo u smislu funkcionalne organizacije prostora. Anketno istraživanje u odabranim naseljima – Konjevratima i Lozovcu (šibenska zona), Skradinu te Brištanima i Drinovcima (drniška zona) pokazalo je karakteristično sezonsko pulsiranje zdravstvene funkcije – povećanje prometa, sa značajnim udjelom turista i posjetitelja Nacionanog parka u ambulanti i ljekarni u Skradinu, te funkcije opskrbe – vidljivo na povećanju broja kupaca i financijskog prometa u trgovinama mješovitom robom, čemu pridonose vikendaši, lokalno stanovništvo i turisti (posjetitelji Nacionalnog parka te turisti u tranzitu). Tako je sezonsko pulsiranje zdravstvene funkcije i funkcije opskrbe povezano s velikom koncentracijom posjetitelja Parka u ljetnim mjesecima. Također, utjecaj posjetitelja Parka veći je u Skradinu i Lozovcu – naseljima položenima u neposrednoj blizini dva turistički najfrekventnija ulaza u Park, a smanjuje se izvan glavnih ruta koje koriste posjetitelji.

Utjecaj na društvenu održivost

Godina 1981. popisna je godina prije proglašenja Nacionalnog parka i snažnog rasta turističkog prometa, kada je prostor funkcionalne regije Parka brojao nešto više od 17 000 stanovnika. Već 1991. godine taj broj smanjio se za tisuću (na nešto više od 16 000), a nakon Domovinskog rata, 2001. godine, za daljnjih četiri tisuće (na 11 750 stanovnika). Već 1980.-ih godina opće kretanje stanovništva u Regiji i četiri od pet njezinih zona imalo je trend demografskog izumiranja. Iznimka je bila šibenska zona koju je jedinu karakterizirao porast imigracijom (orijentacija na Šibenik kao regionalno središte i relativno snažan centar rada). Slična obilježja općeg kretanja stanovništva zadržala su se i tijekom 1990.-ih godina, pri čemu se negativna stopa depopulacije višestruko povećala (-26,7%).

Indeks starosti 2001. godine (Tab. 1.) pokazuje izrazito duboku starost svih zona funkcionalne regije, kao i Šibensko-kninske županije u cjelini. Prag za ovu, najvišu, kategoriju je vrijednost indeksa iznad 100. Na primjeru prominske zone to znači 845 starih na 100 mladih stanovnika! U naseljima ostaje malobrojno stanovništvo nepovoljnog dobnog sastava i obrazovne strukture, što postaje ograničavajući čimbenik daljnjeg razvoja.

Tab. 1. Broj stanovnika i indeks starosti stanovništva u zonama Regije Parka, Šibensko-kninskoj županiji i Republici Hrvatskoj 2001. godine

Prostorna cjelina

Ukupan broj stanovnika

Indeks starosti

Drniška zona

1.083

208,8

Prominska zona

267

845,0

Skradinska zona

2.826

173,9

Šibenska zona

5.011

114,7

Sjeverozapadna zona

2.580

132,1

Ukupno Regija Parka

11.767

145,0

Šibensko-kninska županija

112.891

113,1

Republika Hrvatska

4.437.460

90,7

Ova područja borila su se sa depopulacijom i njenim posljedicama i prije proglašenja Nacionalnog parka. Uzroke ovakvom stanju treba tražiti i u disperznoj naseljenosti i slabo razvijenom sustavu mikroregionalnih središta, a nešto bolje stanje u naseljima šibenske zone tako se može pripisati snazi Šibenika kao regionalnog središta. Domovinski rat samo je potencirao već ionako negativne demografske procese, a razvoj pratećih funkcija Nacionalnog parka ″Krka″ za sada nema značajnog utjecaja na njihovo zaustavljanje ili usporavanje.

Utjecaj na ekološku održivost

Ekološki održiv onaj je razvoj koji poštuje prihvatni kapacitet, tj. sposobnost okoliša da podnese onečišćenje i iscrpljivanje prirodnih izvora. U slučaju zaštićenih područja to dobiva novu dimenziju; budući da su ona obično vrlo atraktivna za posjećivanje, a turističko-rekreativna funkcija jedna je od njihovih osnovnih namjena, iznimno je važno da se ona implementira na način koji neće narušiti izvorne prirodne i kulturne kvalitete. Utjecaj turističkog prometa odražava se u okolišu Nacionalnog parka ″Krka″ prije svega u prevelikoj sezonskoj opterećenosti dijelova Parka (Skradinskog buka i Visovca) kao posljedici neravnomjerne prostorne distribucije posjetitelja i pojedinim neprikladnim rekreacijskim aktivnostima na području Parka (Sl. 2.).

Skradinski buk
Sl. 2. Primjer neprikladnih rekreacijskih aktivnosti u Parku: koncentracija kupača kod Skradinskog buka
(snimila: Petra Radeljak, kolovoz 2006.)

Među probleme ekološke održivosti Parka u širem smislu ubraja se zbrinjavanje otpadnih voda naselja, osobito Knina i Drniša, kao i lociranje odlagališta otpada (Moseć i Mala Promina) u slivnom području Krke – s tim da je u tijeku uređenje regionalnog odlagališta u Bikarcu kod Šibenika kao konačno rješenje u gospodarenju otpadom za cijelu Šibensko-kninsku županiju.

Na ekološku održivost Parka konačno utječe i oduzimanje vode za regionalne vodovode u zoni samog temeljnog fenomena, kao i hidroenergetsko iskorištavanje na području Parka (trenutno su u funkciji hidroelektrane ″Miljacka″, ″Roški slap″ i ″Jaruga II″), koje oduzima vodu slapovima i ugrožava ih i biološki i estetski. Glavni ekološki čimbenici za razvitak i opstanak životnih zajednica na barijerama su brzina strujanja i temperatura vode, koncentracija otopljenog kisika i ugljičnog dioksida te sadržaj organskih tvari u vodi, što pokazuje koliko su opasni svi zahvati na sedrenim barijerama koji mijenjaju hidrološke prilike (pogotovo u doba niskih protoka), kao i potencijalno onečišćenje otpadnim vodama, koje sprječava izlučivanje kristala te smanjuje koncentraciju otopljenog kisika.

Kao zaključak – perspektiva održivog razvoja

Režimom Nacionalnog parka reguliran je opseg i način zaštite rijeke Krke i područja oko nje. Potreba za rekreacijom u područjima očuvane prirode i privlačnih pejzažnih karakteristika u posljednjim desetljećima sve je prisutnija. Nacionalni park ″Krka″ tako kao snažan privlačni faktor pridonosi obogaćivanju turističke ponude cijele Šibensko-kninske županije. Lokalno stanovništvo zapošljava se u nizu pratećih funkcija Parka, međutim, razvojna povezanost Parka i njegove Regije ipak nije dovoljno jaka, osim u skradinskoj i djelomice šibenskoj zoni. Temeljni fenomen Parka ugrožen je ispuštanjem otpadnih voda, posebice Knina i Drniša, lokacijom odlagališta otpada unutar slivnog područja Krke te vodoopskrbnim i hidroenergetskim iskorištavanjem na području Parka. Ugrožavajući čimbenici su i prevelika dnevna koncentracija posjetitelja u pojedinim točkama te neprikladne turističko-rekreacijske aktivnosti u Parku. S druge strane, s rasterećenjem zona Skradinskog buka i Visovca, i jačom turističkom valorizacijom područja u gornjem toku Krke, može se očekivati veći utjecaj Parka u drniškoj, te prominskoj i sjeverozapadnoj zoni. Park bi se morao više uključiti u razvojne procese u Regiji ulaganjem u infrastrukturne projekte, zapošljavanjem lokalnog stanovništva na izradi i prodaji turističkih suvenira, poticanjem razvoja selektivnih oblika ruralnog turizma u širem prostoru te mogućnosti smještaja za posjetitelje Parka kako bi se oni više dana zadržali u ovom području i više doprinijeli lokalnoj ekonomiji (primjerice, otkupom autohtonih poljoprivrednih proizvoda).

Ograničavajući čimbenik razvoja jest i dalje snažno populacijsko pražnjenje najvećeg dijela funkcionalne regije. Budući da je migracija po svom karakteru selektivna, stanovništvo koje ostaje nepovoljne je dobne i obrazovne strukture pa teško može biti nositelj razvojnog oporavka prostora. Mogućnost u ovom smjeru je organizacija edukativnih radionica za stanovništvo, ali i stipendiranje mladih uz poticaj da se po završetku školovanja zadrže u Regiji.

Rastući broj posjetitelja u uvjetima izrazite vremenske (sezonalnost turizma) i prostorne ograničenosti (u zoni temeljnog fenomena), kao i sve veći zahvati u prostoru zbog potrebe njihova opsluživanja, neizbježno se odražavaju u prekoračenju nosivosti pojedinih dijelova prostora. To svakako nalaže potrebu kontinuiranog praćenja svih aspekata prostornog utjecaja turizma, kao preduvjet usklađenijega društvenog, gospodarskog i ekološkog razvoja zaštićenih područja.

Članak je sažetak znanstvenog rada:
P. Radeljak i D. Pejnović (2008) Utjecaj turizma na održivi razvoj funkcionalne regije Nacionalnog parka Krka, GODIŠNJAK TITIUS (Split) 1 (1), 329-361.