O geografskim institutima u Hrvatskoj

2. ožujka 2004. |
Pogledajte sve članke na karti

Nastavnicima i suradnicima Geografskog odsjeka PMF-a

Štovani kolege,

u razvoju naše geografije važnu su ulogu imali geografski instituti. U skladu s opsegom i naravi njihova djelovanja, instituti su imali odgovarajuće nazive. U interesu je daljnjeg razvoja struke da se nazivi tih instituta pravilno navode a njihovo djelovanje korektno iznosi. U razdoblju nakon drugog svjetskog rata, odnosno od stvaranja jedinstvene geografske institucije na PMF-u Sveučilišta u Zagrebu, djelovala su slijedeća dva instituta: Geografski institut PMF-a i Institut za geografiju Sveučilišta Zagreb.  Želim ukratko ukazati kako su oni nastali i djelovali.

Geografski institut PMF-a

Reorganizacijom nastavnog i znanstvenog rada na PMF-u 1961. godine raniji instituti njegovih pojedinih struka postali su zavodi dok se za znanstveni dio rada zavoda zadržao naziv – institut. Tako su nastali fakultetski instituti za sve struke na PMF-u, pa  i Geografski institut PMF-a.

Geografski institut PMF-a bio je, dakle, fakultetskog ranga. Njegovi članovi bili su nastavnici i suradnici Geografskog zavoda, odnosno Geografskog odjela. U okviru Instituta radilo se na projektima kojih su nositelji bili nastavnici Geografskog zavoda. Suradnici na projektu su mogli biti i znanstveni radnici izvan PMF-a. Taj je Institut postojao do 1968. godine. Direktor Instituta bio je po svom položaju predstojnik Geografskog zavoda, dakle, prof. dr. sc. Josip Roglić. On je tu funkciju obavljao do 1964. godine kada je dužnost v.d. direktora prenio na prof. dr. sc. Mladena Friganovića, koji  je, međutim, tu funkciju obavljao samo 9 mjeseci u toku 1964. godine. Od kraja 1964.  do 1968. godine direktorom Instituta bio sam ja i to kao predstojnik Geografskog zavoda, izabran na tu dužnost već 1963. godine.

Institut za geografiju Sveučilišta u Zagrebu

Godine 1966. na Zagrebačkom sveučilištu počeo se napuštati sustav fakultetskih instituta a umjesto njih osnivali su se sveučilišni instituti koji su u svoj djelokrug uključivali sve znanstvene radnike odgovarajuće struke Zagrebačkog sveučilišta, pa i drugih Sveučilišta Hrvatske.

Kao predstojnik Geografskog zavoda i direktor Geografskog instituta PMF-a pokrenuo sam, putem Geografskog odjela i Znanstveno-nastavnog vijeća PMF-a, postupak za osnivanje sveučilišnog geografskog instituta. Odlukom Savjeta Sveučilišta Zagreb od 28.3.1968. Takav je institut i osnovan – Institut za geografiju Sveučilišta Zagreb.

Kao i kod većine drugih sveučilišnih instituta i naš se Institut sastojao od članova- suradnika na pojedinim projektima koje je, većim dijelom, financirao Savjet za naučni rad (kasnije Fond) SR Hrvatske. U stalnom radnom odnosu Instituta bile su samo dvije osobe: administrator i šef (ujedno i blagajnik) računovodstva. Ostali članovi suradnici Instituta, uključujući i direktora, bili su u honorarnom odnosu.

Direktor Instituta bio je biran tajnim glasovanjem članova – suradnika Instituta i to na osnovi javno objavljenog natječaja, redovito svake dvije, odnosno, četiri godine. Izbor direktora potvrđivao je Savjet Sveučilišta Zagreb. Bio  sam jedini direktor tog Instituta, od njegova osnutka do prestanka djelovanja 1974. godine. Institut je prestao djelovati Odlukom Savjeta za naučni rad SR Hrvatske kojom su ukinuti svi sveučilišni instituti koji u svom stalnom radnom odnosu niu imali najmanje osam djelatnika  s doktoratom znanosti. Takvih je sveučilišnih instituta bilo malo, svega dva.

Prestankom djelovanja Instituta za geografiju Sveučilišta u Zagrebu nije prestao i znanstveni rad. On se i dalje odvijao preko projekata koji su se sada dobivali putem Geografskog odsjeka. Nažalost, otpali su suradnici sa stalnim radnim mjestima u ustanovama izvan Geografskog odsjeka PMF-a, što je suzilo znanstveno djelovanje na nastavnika i suradnike Geografskog odsjeka.

Nije mi namjera da u ovom kratkom prikazu ukažem na sav vrlo razgranat i uspješan rad oba Instituta, a naročito Instituta za geografiju Sveučilišta u Zagrebu. No na opsežnost tog rada ukazuju već i sljedeće moje riječi koje sam kao predsjednik Geografskog društva Hrvatske, organizator VII. Kongresa bivše Jugoslavije, u svom uvodnom kongresnom referatu 1964. godine izgovorio.

«Mi (hrvatski geografi) nemamo ni jedan studijski geografski rad o bilo kojem problemu za čitavu Republiku pa ni za jednu njezinu pokrajinu, nemamo niti jednu monografiju o našim gradovima, pa ni o najvećim, niti jednu kompletnu studiju čiji bi se rezultati mogli uključiti u Nacionalni atlas» (vidi: Spomenica PMF-a 1874-1974., Zagreb, 1974., str. 192).

Samo deset godina kasnije, tj. 1974. godine, objavljena je Geografija Hrvatske u šest knjiga s oko 1200 stranica i oko 200 snimaka u boji, 300 crteža i oko 300 tablica. U tom je razdoblju objavljena i studija Gradovi SR Hrvatske, a izrađen je i projekt Nacionalnog atlasa SR Hrvastske. Nažalost, kod projekta se i stalo.

Štovani kolege,

potrudio sam se da vam u kratkim crtama izložim nastanak i djelovanje naših dvaju instituta. Trećeg, tzv. Geografskog instituta Sveučilišta (koji se često spominje) nije bilo.
Razloga za ovaj moj prikaz ima više, ali povod je referat na proslavi 100-godišnjice Geografskog društva Hrvatske u kojem se govorilo o djelovanju Geografskog instituta Sveučilišta, koji nikad nije postojao. Spomenuti referat povod je i ovome što ću dalje reći. Taj referat je razvoj naše geografije u postroglićevskoj fazi zanemario ili mu je nastojao dati negativnu konotaciju. Mislim da je taj razvoj potrebno elaborirati, jer je to u interesu daljnjeg razvoja naše geografije. Pokušat ću dati okvir eventualne elaboracije.

U razvoju naše geografije od 1946. godine kad je geografija institucionalno objedinjena na PMF-u, do 1997.godine, mogu se izdvojiti tri 17-godišnja razdoblja koja karakteriziraju protagonisti i ukupno djelovanje u razvoju struke. To su: 1) 17-godišnje razdoblje 1946.-1963., 2) 17-godišnje razdoblje 1963.-1980. i 3) 17-godišnje razdoblje od 1980. do 1997. godine.

Razdoblje 1946-1963. godine

U tom je razdoblju protagonist sveukupnog djelovanja i razvoja naše struke bio akademik prof. dr. sc. Josip Roglić. Njemu treba pripisati razvoj geografije tog razdoblja. No, sasvim je sigurno da je on svojim radom udario temelje daljnjeg razvoja naše struke.  Zato ga svi, s pravom, i nazivamo «našim učiteljem». Djelomično je taj njegov rad iznešen u spomenutoj Spomenici PMF-a iz 1974. godine. No, očito je da se o tom radu može reći i mnogo više.

Razdoblje 1963.-1980. godine

U cijelom tom razdoblju predstojnik Geografskog zavoda bio sam ja, a istovremeno i nekoliko puta pročelnik Geografskog odsjeka i predsjednik Geografskog društva Hrvatske, pa i predsjednik Saveza geografskih društava bivše Jugoslavije. Kao predstavnik Geografskog društva Hrvatske bio sam četiri godine i predsjednik Nacionalnog komiteta za geografiju bivše Jugoslavije pri Međunarodnoj geografskoj Uniji. Pokrenuo sam osnivanje Insituta za geografiju Sveučilišta Zagreb i bio njegov jedini direktor. Pokrenuo sam izdavanje Geographical papersa, publikacije za naše predstavljanje u inozemstvu, i bio jedini njezin odgovorni urednik. Poticao sam i pomagao međunarodnu suradnju što je dolazilo do izražaja u organizaciji više simpozija i drugih znanstvenih manifestacija, naročito s Nijemcima, Poljacima, Mađarima, ali i drugima. Unutar bivše Jugoslavije naročito je ta suradnja dolazila do izražaja sa Slovenijom u obliku čestih zajedničkih studentskih praktikuma i sl. Uveden je novi smjer poslijediplomskog studija: Principi i metode regionalizacije i to 1964. godine. Do tada smo, od 1961. godine imali poslijediplomski studij: Naselja (to je inače bio moj kolegij u dodiplomskoj nastavi). Naveo sam samo neke od mojih funkcija i djelovanja u tom 17.godišnjem razdoblju ali se već i iz njih može vidjeti da sam bio protagonista tadašnjeg razvoja naše struke. Djelomično je taj moj rad iznešen u spomenutoj Spemenici PMF-a 1874.-1974., ali je očito da se o njemu može puno više reći. Spreman sam aktivno sudjelovati u toj diskusiji.

Razdoblje 1980.-1997. godine

Od 1978. godine bio sam devet godina uzastopce dekan i direktor PMF-a i svoju sam aktivnost posvetio razvoju i izgradnji PMF-a, a time i geografije. Za uspješan rad na navedenim dužnostima dobio sam od Savjeta PMF-a pismeno priznanje. Moja rukovodeća aktivnost na Geografskom odsjeku je prestala. Geografski odjel, sada Odsjek, dobio je nove protagoniste razvoja geografije. Vi ste u tom razvoju aktivni sudionici pa nema potrebe da se o njemu  izjašnjavam. Vi sami najbolje znate kakav je taj razvoj.

Mislim da se iz navedenog vidi da se ista ocjena, pozitivna ili negativna, o razvoju naše struke ne može dati za čitavo poslijeratno razdoblje. U interesu daljnjeg razvoja struke je da se posebno ocijene i protagonisti i razvoj geografije navedenih triju razdoblja. Takvu ocjenu opravdava već i činjenica što su ta tri razdoblja vremenski jednako duga. Razdoblje od 17 godina je osim toga vremenski dovoljno dugo da se eventualno loše naslijeđe iz prethodnog razdoblja poboljša, ali i da se dobro nasljeđe pogorša, pa čak i poništi.

Štovani kolege,

Molim Vas da ovaj moj prikaz shvatite kao znak moje želje da doprinesem poznavnaju razvoja ili nerazvoja naše struke. Iz tog sam razloga i izjavio da sam spreman sudjelovati u diskusiji o razvoju naše struke u postrogličevskom razdoblju, prvenstveno za razdoblje 1963.-1980. godine.