Pomorska geografija u Hrvatskoj

12. ožujka 2005. |
Pogledajte sve članke na karti

Pomorska geografija važna je znanstvena disciplina geografije koja se ponajprije bavi “…prirodno-geografskim uvjetima i društveno-gospodarskim čimbenicima razvoja pomorstva (pomorskih djelatnosti) na određenom području, naglašavajući pritom ulogu i važnost pomorstva u sveukupnom gospodarskom razvoju pojedinih zemalja i regija svijeta, kao i svjetskog gospodarstva u cjelini.” (Stražičić, N. Pomorska geografija svijeta, Školska knjiga, Zagreb, 1996., 3).

Osnovni su zadatci pomorske geografije “…isticanje značajki i važnosti geoprometnog položaja pojedinih zemalja i regija svijeta u odnosu prema svjetskim pomorskim putovima, razvoj njihova brodarstva i funkciji glavnih luka, mjesto i ulogu u međunarodnoj pomorskoj trgovini i zakonitosti razmještaja te dinamike glavnih robnih tokova na svjetskom pomorskom tržištu.” (Stražičić, 1996., 3).

U Hrvatskoj je pomorska geografija na osobit način važna grana geografije jer je Hrvatska primorska i pomorska zemlja, koja baštini tisućljetnu tradiciju valorizacije Jadranskoga mora, otoka i priobalja. Iznimno duga i razvedena obala  s 1246 otoka, otočića i grebena čini prirodno-geografsku okvirnicu različitih pomorskih aktivnosti. Uz prevladavajuće značenje pomorskoga prometa robe i putnika, ističu se ribarstvo, brodogradnja i solarstvo, a u novije vrijeme i turizam.  Tijekom povijesno-geografskog razvitka Hrvatske i svih državnih tvorevina koje su joj prethodile na istočnoj obali Jadrana, značenje je pomorstva pulsiralo. Nakon osamostaljenja suvremene Hrvatske otvaraju se mogućnosti svrhovitoga razvitka različitih pomorskih djelatnosti koje bi, uravnoteženim, kontroliranim i koordiniranim aktivnostima trebale pridonijeti društveno-gospodarskoj propulzivnosti Primorske Hrvatske, a s time i cijele države.

U obalnom pojasu, nažalost, danas postoje brojna problemska područja, opterećena različitim nedaćama. Otoci – osobito mali i od kopna udaljeni – gotovo su u potpunosti depopulirali, veći su primorski gradovi zagušeni često nekontroliranom izgradnjom, obalni pojas, najatraktivniji prirodni resurs, jednim je dijelom na kopnu te na otocima bližim kopnu betoniran i apartmaniziran i dr. S druge strane, hrvatske su luke, po samoj logici potencijalna žarišta ukupnoga društveno-gospodarskog razvitka, dobrim dijelom izvan glavnih pomorskih tokova. Poradi teške situacije nametnute srbočetničkom agresijom na Hrvatsku te gospodarskih problema tijekom i nakon Domovinskog rata (privatizacija, slabi rezultati tržišnoga natjecanja i dr.) još nisu zacijeljene sve društvene i gospodarske rane. Međutim, javljaju se brojni predznaci koji ukazuju na izgledne mogućnosti svekolikog razvitka duž cijele hrvatske obale Jadrana. Prometna integracija primorskog dijela sa središnjim dijelom države, u kojem je koncentrirana glavnina stanovništva i gospodarskih djelatnosti i u kojem se, što je osobito važno, nalazi središte političke i financijske moći, otvara nove vidike pomorskoj orijentaciji Hrvatske. Do sada se pomorsko usmjerenje države često zadržavalo na lijepo oblikovanim deklarativnim izjavama i zakonskim odredbama koje nisu uvijek rezultirale željenim posljedicama, a neke se među njima nikad i nisu ozbiljnije provodile (npr. Zakon o otocima).

Upravo se u tom kontekstu pomorska geografija u Hrvatskoj nalazi pred velikim izazovom. Rezultate pomorsko-geografskih istraživanja trebalo bi podastrijeti mjerodavnim ustanovama i tijelima državne, županijske i općinske (gradske) uprave te samouprave. Do sada su geografska istraživanja dobrim dijelom bila larpulartisitički orijentirana, pa je geografska struka gotovo začahurila u svoje krugove bez bitnijega utjecaja u društvu. O postojećim prostornim strukturama i prevladavajućim socio-ekonomskim trendovima sve više pišu ekonomisti, sociolozi, arhitekti i dr. Čini se kako se geografija nije dovoljno nametnula, ponajprije svojom kvalitetom te prepoznatljivim konkretnim i uporabljivim rezultatima.  Pomorska geografija ima zadaću istražiti kauzalitet prostorne distribucije pomorskih djelatnosti te njihov utjecaj na transformaciju primorskoga prostora. Ti rezultati u svakom slučaju mogu biti dobra podloga svim mogućim nadgradnjama pri planiranju prostornog uređenja hrvatskih litoralnih regija.

Dakako, nisu jedino pomorski promet (i trgovina), brodogradnja, ribarstvo, nautički turizam i dr. djelatnosti na moru i uz more jedina osnova budućega razvitka hrvatskoga litorala, ali one čine važan preduvjet komplementarnog razvoja. Pomorsko-geografsko obrazovanje u tom pogledu omogućuje, uz ostalo, razvijanje specifičnoga pogleda stručnjacima i znanstvenicima različitih profila, pri čemu se naglašavaju različiti prostorni aspekti socio-ekonomskih aktivnosti te njihov utjecaj na kakvoću okoliša mora, podmoja i obale. Poradi toga smatram kako su hvale vrijedna nastojanja da se na studijima geografije u nastavne planove uvrsti i kolegij pomorske geografije prema kojemu su se do sada geografske visokoškolske i znanstvene ustanove odnosile gotovo maćehinski.

U Hrvatskoj ima vrlo malo geografa koji se bave ili su se bavili pomorskom geografijom, a među njima svakako treba istaknuti doajena hrvatske pomorske geografije prof. dr. sc. emeritusa Nikolu Stražičića, koji na današnji dan 12. ožujka 2005. navršava 81. godišnjicu svoga života te 53. obljetnicu pedagoškoga i životnog djelovanja. Rodom Dalmatinac iz Babinog polja na otoku Mljetu, a sada naturalizirani Riječanin, utemeljitelj je moderne pomorske geografije u Hrvatskoj. Cijeli je njegov život bio vezan uz more, osim razdoblja u kojemu je stjecao visokoškolska znanja iz geografije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu.

Prof. dr. sc. emeritus Nikola Stražičić – doajen pomorske geografije u Hrvatskoj (Preuzeto iz: Novi list, 30. 01. 2005., str 9)

Prof. Stražičić predavao je na Učiteljskoj školi, na Višoj pomorskoj školi, na Pedagoškoj akademiji i konačno na Pomorskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. Stotine njegovih studenata i kolega sa zahvalnošću i radošću sjećaju se profesora i znanstvenika koji je marljivo, pedantno i nadasve stručno uvodio genercije najboljih hrvatskih pomorskih časnika, geografa i drugih u kompleksan svijet različitih globalnih i hrvatskih pomorskih aktivnosti. Profesorovi udžbenici Pomorska geografija svijeta i Pomorska geografija Jugoslavije (s ponajvećim dijelom posvećenim Hrvatskoj) pripadaju najvrijednijim geografskim izdanjima koja su objavljena u Hrvatskoj uopće. Građa navedenih udžbenika čini okosnicu nastavnih programa pomorske geografije na Pomorskom fakultetu u Rijeci, Pomorskom fakultetu u Splitu, Odjelu za pomorstvo Sveučilišta u Dubrovniku, Visokoj pomorskoj školi u Šibeniku, Stručnom studiju pomorstva u Zadru pri Pomorskom fakultetu u Rijeci te na Odjelu za geografiju Sveučilišta u Zadru. Prof. Nikola Stražičić objavio je desetak knjiga, više od stotinu znanstvenih i stručnih radova, desetke leksikografskih natuknica u enciklopedijama i dr., a održao je mnogobrojna stručna i znanstveno-popularna predavanja širom Hrvatske.

Za nesebičan i iznimno kvalitetan rad prof. Stražičić dobio je i cijeli niz priznanja, među kojima izdvajam samo neke: Nagrada Ivan Filipović za znanstveni rad (1977.), dvije Godišnje nagrade Grada Rijeke (1982. i 1989.) za objavljene knjige o Cresko-lošinjskoj otočnoj skupini i o Rijeci, državno Odličje Reda Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića (1997.) za znanstveni rad, Nagrada Federik Grisogono Hrvatskoga geografskog društva – Zadar za izniman doprinos razvitku geografske znanosti u Hrvatskoj (2001.) te Nagrada Grada Rijeke za životno djelo (2003.). Od 1998. prof. dr. sc. Nikola Stražičić ima počasni naslov professor emeritus Sveučilišta u Rijeci.

Potaknuti pionirskim i utemeljiteljskim rezultatima prof. Stražičića u području pomorske geografije hrvatski geografi trebali bi se aktivnije uključiti u istraživanje hrvatskoga jadranskog prostora s ciljem svekolikog razvitka tog dijela naše domovine.

O temi se može više pročitati u:

  1. STRAŽIČIĆ, N. (1996.): Pomorska geografija svijeta, Školska knjiga, Zagreb.
  2. STRAŽIČIĆ, N. (1989.): Pomorska geografija Jugoslavije, Školska knjiga, Zagreb (uvodna poglavlja i poglavlja o Hrvatskoj).
  3. RIĐANOVIĆ, J. (2003.): Nikola Stražičić – Nagrada Grada Rijeke 2003. za životno djelo, Geoadria 8 (1), 167-173.