Povodom Međunarodne godine tla – 2015.

25. svibnja 2015. |
Pogledajte sve članke na karti

Generalna skupština OUN-a dezignirala je 2015. godinu Međunarodnom godinom tla s ciljem podizanja svijesti o važnosti brige o tlu za zdrav život ljudskog društva, ali i za čitav ekosustav. Povodom toga naš akademik Ferdo Bašić i britanski pedolog Arwin Jones održali su na 50. hrvatskom i 10. međunarodnom simpoziju hrvatskih agronoma u Opatiji 2015. godine izlaganje pod nazivom „Tla Hrvatske u strategiji zaštite tala EU: Povodom Međunarodne godine tla – 2015.“ Ovdje Vam donosimo sažetak tog izlaganja.

UVOD

Na prijedlog Međunarodne unije tloznanstvenih društava (IUSS) i drugih znanstvenih i stručnih udruga “bliskih tlu” na 68. zasjedanju Generalna skupština OUN-a odredila je 5. prosinca Svjetskim danom tla, a 2015. godinu Međunarodnom godinom tla koju FAO provodi pod krilaticom „Zdravo tlo za zdrav život!“ Namjera je ovih odluka podizanje opće svijesti o važnosti tla od postanka (udah Duše u lik oblikovan od tla! Tlo…to smo mi!), preko opskrbe hranom i njene zdravstvene ispravnosti (tlo nas hrani!), skladištenja pitke vode (tlo nas poji!), izgradnje krajobraza (tlo prinosi estetskom ugođaju!) i ekološko regulacijskih uloga. U tom svijetlu, bjelodano je jasno: održivo gospodarenje tlom temelj je svih sustava gospodarenja u poljoprivredi i izvor opskrbe hranom, vodom, biogorivima i predivom, stabilnosti terestričkih ekosustava i usporavanje klimatskih promjena.

Procesi degradacije tla počeli su nezaustavljivo s počecima poljoprivrede. To oslikavaju riječi američkog stručnjaka za zaštitu tla W.C. Lowdermilka zapisane davne 1939. god., a kazuju kako bi Mojsije, da je znao što će zadesiti nekada plodna tla Svete zemlje za svoj narod sigurno ishodio 11. Božju zapovijed, koja bi čovjeka obvezala na zaštitu tla za zaštitu svoga potomstva – dolazećih naraštaja. U svijetlu aktualnih kaotičnih klimatskih promjena pitanje zaštite tla za Homo sapiensa postaje pitanje opstanka. Ta je motiviralo EU povjerenstvo da putem Ureda za tlo izradi Tematsku strategiju za zaštitu tla EU u koju je ugrađen fleksibilan, a pravno obvezujući pristup čije odredbe jamče djelotvornu zaštitu tala EU. Odredbe te strategije u interesu su zdravog tla za zdrav život Hrvata!

KRATKI PREGLED AKTIVNOSTI VEZANIH UZ ZAŠTITU TLA U EUROPSKOJ UNIJI

Posljedice degradacije tla u suvremeno su doba vrlo visoke i uglavnom su rezultat društva, a ne korisnika zemljišta. S obzirom da u Europskoj uniji nema legislative koja izravno adresira zaštitu tla, javila se potreba za obuhvatnim pristupom zaštite. Stoga se 1998. godine počela pripremati Tematska strategija zaštite tla koja je dovršena 2006. godine, a Europski parlament ju je prihvatio godinu dana kasnije. Ta bi strategija trebala bi biti pravna baza za povezivanje i ujedinjavanje odnosno trebala bi služiti za standardizaciju nacionalnih sustava monitoringa tala u formi Okvirne direktive o tlu (Soil Framework Directive COM (2006) 232).

Na slici 1. prikazan je razvoj politike tla Europske unije odnosno Tematske strategije. Bazu za njen razvoj čini Okvirna direktiva o tlu koja regulira zaštitu i održivo korištenje tla. Ta direktiva omogućuje integraciju pristupa zaštiti tla u nacionalna i zakonodavstva Europske unije. Istraživanja su vrlo bitna kao izvor podataka za poboljšanje znanja među javnosti, dionicima i korisnima tla o funkcijama tla i o tlu kao javnom dobru. A sve to slijede mjere za povećanje svijesti javnosti koje ujedno predstavljaju i jednu od glavnih slabosti EU.

Sl. 1.
Sl. 1. Hijerarhija stupova politike tla Europske unije

Tematska strategija zaštite tla istovremeno je fleksibilna i pravno obvezujuća na razini Europske unije, a temelji se na načelu da je zaštita tla kao neobnovljivog resursa i dobra par excellence zajednički interes u EU. Tematska je strategija strukturirana tako da je prvi zadatak zaštita funkcija tla, integracija u sektorske politike, mjere predostrožnosti, prevencija onečišćenja i definiranje mjera ograničavanja i ublažavanja prekrivanja tla umjetnim materijalima. Kao obvezatne mjere Strategija navodi:

  • identifikaciju rizičnih područja za glavne procese degradacije tla u roku pet godina: erozija, smanjenje organske tvari, kompakcija, salinizacija, klizišta; te
  • identifikaciju kontaminiranih lokaliteta u roku 25 godina.

Strategija također definira i pripremu Programa mjera kao i Nacionalnih strategija remedijacije s jasnim ciljevima – očuvanje funkcija tla: proizvodnja biomase u poljoprivredi i šumarstvu; pohrana, filtriranje, transformacija nutrijenata, tvari i vode; podržavanje bioraznolikosti, staništa, vrsta i gena; podržavanje fizičkog i kulturnog okoliša za ljude i ljudske aktivnosti; izvor sirovina; pohrana ugljika; arhiviranje geološke i arheološke baštine.

Godine 2012. Europska komisija objavila je izvješće u kojem navodi koje su akcije poduzete kako bi se implementirala četiri stupa Strategije. Izvješće također navodi i da je 2010. godine manji broj članica na vijeću vezanom za okoliš blokiralo daljnji napredak na području Okvirne direktive o okolišu nakon čega je 2014. godine i Europska komisija odlučila povući prijedlog te direktive. To znači da je odbačen dokument u koji je uloženo vrlo mnogo vremena, energije, novaca, znanja, iskustva i dobre volje od strane stručnjaka iz čitave EU.

S druge strane, Sedmi okolišni akcijski program (Seventh Environment Action Programme) koji je na stanu stupio u siječnju 2014. godine zadužuje EU i njene članice da povećaju napore za smanjenje erozije tla i povećanje organske tvari u tlu te za remedijaciju kontaminiranih tala.

KRATKI PREGLED AKTIVNOSTI VEZANIH UZ ZAŠTITU TLA U HRVATSKOJ

Prva aktivnost hrvatskih tloznanstvenika vezana uz zaštitu tla na regionalnoj razini bio je Kongres za zaštitu tla u organizaciji Radne zajednice Alpe-Jadran koja je svoj rad zaključila izradom Priručnika za motrenje tla u regiji Alpe-Jadran 1994. godine.

Prvi dokument u svrhu zaštite tla u Hrvatskoj koji je naručilo Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva bio je Program zaštite tala Hrvatske iz 1993. godine koji je uključivao inventarizaciju stanja tala, metode motrenja tala i informacijski sustav tala. Program je pripremila radna grupa stručnjaka iskusnih u različitim poljima znanosti o tlu. Iako Program nikad nije ostvaren, prijedlozi dani u njemu dijelom su aktualni i danas – nakon više od dvadeset godina.

Tijekom 2000-ih pod vodstvom Agencije za okoliš i Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu realiziran je program LIFE 05 pod nazivom „Izrada programa trajnog motrenja tala Hrvatske s pilot projektom“ koji je rezultirao i Priručnikom koji je javnosti u cijelosti dostupan na web-stranicama: http://www.azo.hr/ZadatakID7Program i http://www.azo.hr/TheSoilMonitoring.

CILJEVI MEĐUNARODNE GODINE TLA U HRVATSKOJ

Hrvatsko tloznanstveno društvo obilježit će Međunarodnu godinu tla inspirirano riječima akademika Gračanina (1942.): „Hrvatski narod u pravom smislu riječi “živi od zemlje”, na svom dijelu pedosfere zasnovao je on svoj život u prošlosti, a izgrađivat će ga u budućnosti. Tla Hrvatske najveće su blago hrvatskog naroda, nepresušivi su izvor njegovih snaga i temelj hrvatske domovine…“ U skladu s tim hrvatski tloznanstvenici – brižnici o tlu će 2015. godinu iskoristiti za podizanje svijesti svakog Hrvata o ulogama tla kao nacionalnog bogatstva, a raščlambom poduzetih aktivnosti podstaknuti održivo gospodarenje i organiziranu zaštitu – monitoring tla, na konceptu koji je, zahvaljujući EU sredstvima osmišljen i prezentiran donositeljima odluka (Ministarstvo poljoprivrede RH), koji po običaju, poslovično šute. K tomu, stvori li se za to prikladno ozračje, namjera je založiti se da se u obrazovni sustav za predškolsko, školsko (osnovno i srednje) i visoko (sveučilišno i stručno) obrazovanje uključi Minimum znanja o tlu (MZT). Kao parafrazu nazivu poznate emisije Hrvatskog radija prigodno je reći: Slušaj kako (nam) tlo (uz)diše!!!

Sažetak na temelju plenarnog izlaganja objavljenog u zborniku radova s agronomskog skupa pripremio
Neven Tandarić.

Za citiranje molimo koristiti izvorni rad:
Bašić, F., Jones, A., 2015: Soils of Croatia in the strategy of soil protection of EURegarding of International year of soils – 2015., u: 50. Hrvatski i 10. Međunarodni Simpozij Agronoma: Zbornik radova (ur. Pospišil, M.), Agronomski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb, 9-19 (cjelovit tekst poglavlja).