Prednosti i nedostaci života u “zagrebačkom zelenom prstenu”

24. siječnja 2005. |
Pogledajte sve članke na karti

Intenzivna urbanizacija u zagrebačkom periurbanom prstenu u posljednjih 30-ak godina rezultirala je širenjem procesa suburbanizacije s odgovarajućim socijalno-ekonomskim, fizionomskim i ekološkim promjenama. Gradska okolica zbog svojih kvaliteta (ugodan okoliš, niža cijena zemljišta, niži porezi, itd.) postaje sve atraktivnija za stanovanje, ali i za lokaciju poslovnih djelatnosti, prije svega trgovine te malog i srednjeg poduzetništva. U tom kontekstu treba promatrati snažan demografski i gospodarski razvoj općine Bistra, koja se ubraja među najdinamičnije gradove/općine gradske regije Zagreba.

Posljednjih 15-ak godina glavno obilježje demografskog razvoja Bistre je useljavanje stanovništva iz Zagreba i Bosne i Hercegovine. Intenzivno se grade nove obiteljske kuće, prenamjenjuje zemljište, započinje razvoj lokalnog poduzetništva, a dio općinskog zemljišta postaje dijelom Parka prirode Medvednica. Pritisak novog razvoja na postojeću infrastrukturu, sukobi interesa oko načina korištenja ograničenih površina zemljišta, te značajne socijalne i ekološke posljedice na život stanovništva, poznati problemi okolice europskih gradova ističu se i ovdje.

Koje su prednosti, a koji nedostaci života u Bistri? Kako stanovnici vide budućnost Bistre?

Kao pokušaj odgovora na navedena pitanja, 19. svibnja 2003. provedeno je anketno istraživanje u svih šest naselja općine Bistra. Metodom slučajnog sistematskog uzorka (ispitano je svako n-to kućanstvo, npr. svako četvrto) anketirano je 404 kućanstva, što iznosi 22,4% ukupnog broja kućanstava u općini Bistra 2001. Broj kućanstava u uzorku bio je proporcionalan broju kućanstava u svakom naselju. Rezultati anketiranja dopunjeni su i podacima dobivenim iz razgovora s načelnikom općine Bistra, g. Krešimirom Gulićem, te lokalnim poduzetnikom g. Ivicom Žnidarom.

Prednosti i nedostaci života u Bistri

Najveći broj ispitanika (42,5%) doselio je u općinu Bistra u razdoblju 1991.-2001., a kao jedan od najvažnijih razloga, nakon «neriješenog stambenog pitanja» te «ženidbe/udaje», navodi se «ugodan okoliš». Na pitanje koje su tri najveće prednosti života u Bistri gotovo polovica odgovora (43,6%) odnosi se na «kvalitetu okoliša», zatim slijede «život u manjoj sredini» (26,2%) i «blizina i dostupnost Zagrebu» (11,6%). Kao tri najveća nedostatka života u Bistri ističu se: «nerazvijena i nedovršena infrastruktura» (48,0% odgovora), «nedostatak kulturno-zabavnih, obrazovnih i sportsko rekreacijskih sadržaja» (19,0%) i «udaljenost od grada i prometna povezanost» (9,9%). Iz navedenih odgovora o prednostima/nedostacima života u Bistri jasno se razabire da brzu i spontanu urbanizaciju (želja većeg dijela ispitanika za mirnijim i kvalitetnijim životom na rubu grada) prati još uvijek relativno spora transformacija naselja općine izražena ponajprije u nedovoljno razvijenoj infrastrukturi (prometnice, kanalizacija, struja, itd.).

Budućnost općine na rubu grada

Koje su to djelatnosti na kojima će se temeljiti budući razvoj općine Bistra? Prema rezultatima ankete 45,5% ispitanika smatra da su turizam i rekreacija glavne djelatnosti na kojima će se temeljiti budući razvoj općine. Optimizam ispitanika leži u činjenici da se dio općine nalazi unutar granica Parka prirode Medvednica, glavnog prirodnog privlačnog čimbenika mogućeg razvoja turizma. Skijanje, uređenje planinarskih staza, očuvanje kulturne baštine samo su neki od mogućih načina turističke valorizacije ovoga prostora.

Osim turizma, za 19,3% ispitanika poljoprivreda ima veliku važnost u budućem razvoju općine. To se prvenstveno odnosi mogućnost razvoja komercijalne poljoprivrede (povrtlarstvo, voćarstvo i vinogradarstvo) i plasiranje proizvoda na velikom gradskom tržištu. Na treće mjesto prema važnosti ispitanici su (njih 17,3%) svrstali malo i srednje poduzetništvo. Posebno ističu povezivanje s turizmom u sferi oživljavanja starih obrta.

Sl. 1. Malo i srednje poduzetništvo važan su čimbenik suvremenog i budućeg gospodarskog razvoja Bistre (foto: V. Prelogović)

Zaključak
Prema iskazanim obilježjima općina Bistra reprezentativan je uzorak za suvremene tendencije suburbanizacije u okolici Zagreba. Porast broja stanovnika, kao rezultat pojačane stambene suburbanizacije tijekom 1990-ih godina, potakao je odgovarajući razvoj centralnih funkcija i diferencirani rast proizvodnih djelatnosti. Visok stupanj uključenosti u dnevni urbani sustav Zagreba, a sve više i razvoj funkcije rada u općinskom središtu, odražavaju se u brzom preobražaju socijalno-ekonomske strukture stanovništva, te funkcionalnim, fizionomskim i ekološkim  promjenama na području općine.

Slični razvojni procesi u većoj ili manjoj mjeri karakteriziraju i šire područje zagrebačke okolice. Njima se postupno mijenjaju i prostorni odnosi između matičnog grada i njegove urbanizirane okolice. Tako deseterostruko veći demografski porast Zagrebačke županije od Grada Zagreba i sve veća alokacija funkcija (stanovanja, opskrbe, a sve više i rada) u okolicu svjedoče da je suburbanizacija Zagrebačke županije tijekom 1990-ih godina poprimila značajke tercijarne faze urbanizacije, odnosno metropolitanizacije.

Razmjerno brzim porastom broja stanovnika i (često i suprotstavljenih) gospodarskih funkcija jača i pritisak na ograničene prostorne potencijale, posebno u prometno dostupnijim dijelovima bliže okolice Zagreba. To ima za posljedicu sve češće prostorne konflikte koji se očituju u narušavanju kvalitete okoliša na pojedinim užim dijelovima prostora. Takve razvojne tendencije sve više u prvi plan ističu problem nosivosti prostora, što nalaže potrebu dosljedne primjene načela prostornog planiranja i uređenja u budućem razvoju Zagrebačke gradske regije i njezine urbanizirane okolice. Upravo odgovornost planiranja na lokalnoj razini (općinski prostorni plan) koje podrazumijeva arbitražu u slučaju konflikta o različitim potencijalnim načinima korištenja zemljišta (uz prikupljanje i analizu svih potrebnih informacija) jedan je od temeljnih načina rješavanja suvremenih problema suburbanih zona.

Z a h v a l a

U provođenju istraživanja pomogli su: g. Ivica Žnidar i g. Krešimir Gulić, načelnik općine Bistra. U anketiranju su sudjelovali studenti 3. i 4. godine dodiplomskog studija Geografskog odsjeka PMF-a te studenti 2. godine poslijediplomskog studija «Geografske osnove prostornog planiranja». Ovom prilikom srdačno im zahvaljujemo.

Linkovi:

Lukić, A. (2005): Tko i zašto doseljava u “zagrebački zeleni prsten”

Općina Bistra