Problem razvoja hrvatskih otoka

25. studenoga 2003. |
Pogledajte sve članke na karti

Hrvatska ima 718 otoka, 389 hridi i 78 grebena (ukupno 1185) koji zauzimaju prostor od oko 3300 km2 ili 5,8 % hrvatskog kopna. Od ukupnog broja otoka svega ih je 67 trajno, a 15-ak povremeno (sezonski) naseljeno.

Problem depopulacije najprije se javio na malim naseljenim otocima, uglavnom onim udaljenijim od kopna, na kojima je već u 19. stoljeću dosegnuta maksimalna agrarna gustoća zbog čega je dio stanovništva počeo iseljavati. Drugi problem pojavio se s pojavom peronospore što se negativno odrazilo na otoke na kojima je glavna gospodarska aktivnost bilo vinogradarstvo. No analizirajući demografsko stanje na hrvatskim otocima jasno je da su najveći dio stanovništva izgubili u razdoblju nakon Drugog svjetskog rata kad se otočani iseljavaju u prekomorske zemlje, ali i u veće hrvatske gradove u kojima se 70-ih godina 20. stoljeća intenzivno razvijala industrija.

Depopulacija se nije jednako odrazila na svim otocima te se stoga problem razvoja otoka ne može generalizirati. Potrebno je naglasiti da su ipak najnegativnije promjene doživjeli manji otoci i oni udaljeniji od kopna koji su nakon uspostave pomorske putničke veze ostali prometno izolirani od kopna. Tehnološki, industrijski, prometni, ali i kulturni razvoj u ovim je područjima teško mogao dosegnuti isti stupanj kao i na kopnu, zbog čega su s otoka prvenstveno odlazili mlađi stanovnici u potrazi za boljim, modernijim i prosperitetnijim životom.

U novije vrijeme sve se više pažnje posvećuje razvoju otočnih ruralnih sredina, posebice u područjima u kojima je intenzivniji proces deruralizacije i u kojima su ozbiljno ugrožene autohtone kulturne, arhitektonske vrednote. Tipično dalmatinsko selo ne odumire samo na otocima već i na kopnu. Osim napuštanja starih kamenih kuća koje spadaju među najveće vrijednosti tradicionalne otočne baštine, još je dramatičnija činjenica da ove objekte danas uglavnom kupuju i obnavljaju ljudi koji ne poznaju dalmatinsku tradiciju te ih često transformiraju u  “moderne”, stambene ili poslovne objekte čime hrvatski otoci gube na autentičnosti. Ovaj problem potrebno je istaknuti stoga što se hrvatska turistička ponuda većim dijelom temelji na autentičnosti ambijenta; kulturnoj i graditeljskoj tradiciji koja se nažalost nekontrolirano degradira.

Osim navedenih, na otocima su prisutni i mnogi drugi problemi. Naime da bi se mlado stanovništvo uopće privuklo na otoke, potrebno im je osigurati osnovne preduvjete za normalan život. Osim prometne izolacije (što je moguće riješiti uvođenjem novih brodskih linija), većina otoka nema riješene probleme vodoopskrbe, zdravstvene zaštite, opskrbe benzinom i plinom, prosvjete i dr.

S geografskog gledišta postoje uvjeti za daljnji razvoj hrvatskih otoka, posebno za razvoj turizma (s naglaskom na intenziviranje nautičkog i ruralnog eko-turizma), ekološke poljoprivrede (uzgoj maslina, vinove loze, smokava, rogača i sl.), izrade autentičnih otočnih suvenira, lončarstva, koraljarstva i ostalih djelatnosti koje su nekad bile osnova otočnog gospodarstva.

Pag - Snimila: Anica Čuka

Daljnji razvoj mora se dakle temeljiti na pravilnom iskorištavanju bogatih prirodnih resursa vodeći računa o prirodnoj i kulturnoj baštini, ali i o potrebama otočnog stanovništva bez kojeg nema smisla govoriti o budućnosti hrvatskih otoka.