Problemi održivog razvoja općine Šestanovac

16. srpnja 2010. |
Pogledajte sve članke na karti

Prostor općine Šestanovac područje je koje posljednjih 30 godina bilježi izuzetno negativne demografske trendove. Iako smještena samo 20 km od jedne od najljepših obalnih rivijera Sredozemlja i ujedno jednog od najrazvijenijih turističkih područja Hrvatske, ovaj prostor zahvaćen je depopulacijom i ruralnim propadanjem. Svakim popisom broj stanovnika se smanjuje, slike praznih sela postaju sve češće, a emigracija mladih sve izraženija, zapravo bolje reći tipična slika većeg dijela cijele Dalmatinske zagore. Takva situacija nalaže detektiranje i definiranje uzroka današnjeg stanja, ali i planiranje budućeg razvoja s težnjom da se, prije svega, zaustave negativni demografski trendovi.

Pomoć u oživljavanju prostora cijele Dalmatinske zagore može se shvatiti kao etnički dug primorskih naselja čiji se stoljetni ili čak milenijski napredak često oslanjao na ljudske i materijalne izvore susjednoga zagorskog prostora (Matas, 2009).

Problem ovog prostora se sve više aktualizira, a tako se, naravno, nude i različita rješenja budućeg razvoja. Kao jedan od modela budućeg razvoja, ne samo ovog prostora, nego i općenito cijelog našeg planeta, nameće se model održivog razvoja.

Pri spomenu održivog razvoja mnogi prvo pomisle na okoliš i ekonomski razvoj koji će taj okoliš održati nepromijenjen za buduće generacije. Istina, model održivog razvoja svoje korijenje vuče iz šumarstva, ali danas održivi razvoj predstavlja mnogo više od samog „utjecaja na okoliš“; postaje interdisciplinarno područje koje obuhvaća cijeli geoprostorni kompleks. Temeljne sastavnice, društvo, ekonomija i okoliš, osim što su međusobno usko povezane, postaju ravnopravni dijelovi primjene modela održivog razvoja. Svaki nesklad u jednoj od ovih sastavnica utječe na druge sastavnice, što posljedično djeluje i na sveukupnu primjenu modela održivog razvoja. Tome u prilog govori i Agenda 21, dokument UN-a o Održivom razvoju. Od 40 poglavlja u tom dokumentu, čak se njih 25 bavi „neekološkim“ pitanjima, poput političkih, ekonomskih i financijskih aspekata održivog razvoja.

Sagleda li se odnos današnjeg prostornog kompleksa općine Šestanovac i navedenih sastavnica održivog razvoja, vidljivo je da je najugroženija komponenta stanovništvo.

Općina Šestanovac smještena je istočno od Splita, u zaleđu Omiškog i Makarskog primorja (sl.1.). Površina općine je 88,90 km², a prema popisu iz 2001. godine na području općine živi 2685 stanovnika, što rezultira gustoćom naseljenosti od 30 st./km², što je manje od prosjeka Splitsko-dalmatinske županije (102 st./km²) i Republike Hrvatske (78,5 st./km²). Općina je nastala izdvajanjem iz stare općine Omiš, a sastoji se od pet naselja: Katuni, Kreševo, Grabovac, Žeževica i središnje naselje Šestanovac. Danas općina gravitira mikroregionalnom središtu Omiš, s kojim je funkcionalno povezana, te se tako smatra sastavnim dijelom Omiške zagore. Kao administrativno određena i samostalna jedinica, općina Šestanovac je pogodna za analizu osnovnih komponenti održivog razvoja i kao ogledni primjer za područje cjelokupne Omiške zagore.

Šestanovac - karta
Sl. 1. Općina Šestanovac smještena je u zaleđu Makarskog i Omiškog primorja (Veliki atlas Hrvatske, 2002)

Reljef općine Šestanovac najvećim dijelom tvore dvije krške zaravni – Zadvarska zaravan smještena južnije te zaravan Cista na sjeveru, koje su međusobno odijeljene odsjekom Katunskim strmcem. Prostor zaravni karakterizira krški reljef, isprekidan brojnim ponikvama koje su ispunjene manjim količinama crvenice, te brojnim jamama. Klimatska obilježja karakteriziraju topla i sušna ljeta, te blage i kišovite zime, ali s povremenim prodorima hladnog zraka. Prema Köpennovoj klasifikaciji tip klime je sredozemna klima s blagim zimama (Csa).

Uzimajući u obzir hidrološke karakteristike krša, lako je doći do zaključka o nepostojanju površinskih tokova na navedenim zaravnima. Jedini stalni tok je rijeka Cetina koja teče južnom granicom općine, te je ona stoljećima bila jedini stalni izvor vode za potrebe ljudi i gospodarske djelatnosti (poljoprivreda i stočarstvo).

Čovjekovim djelovanjem danas je slika vegetacije, a samim time i pejzaža bitno izmijenjena, najčešće zbog potreba ekstenzivnog stočarstva u prošlosti. Promatrajući pejzaž, uočava se cijeli labirint suhozida, spomenika ljudskom radu, koji su nekada služili za ograđivanje manjih obradivih površina od ulaska stoke, ali i za određivanje pojedinih parcela među vlasnicima.

Do 60-ih godina 20. stoljeća bilježi se porast stanovništva, tako da je 1921. godine na području Šestanovca živjelo 5463 stanovnika. Tako visok broj stanovnika zadržao se do razdoblja nakon Drugog svjetskog rata. Tada počinje pad broja stanovnika (sl.2.).

Šestanovac - demo
Sl. 2. Kretanje broja stanovnika općine Šestanovac 1857.-1991. godine (Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2001.)

Razloge naglom padu broja stanovnika treba tražiti u nekoliko faktora. To su prije svega polarizirani razvoj pojedinih područja (industrijski bazeni), periferni položaj Šestanovca, agrarna prenaseljenost i promjene u poljoprivredi, te disperzna naseljenost. Koloplet navedenih karakteristika stvorio je snažan „push“ faktor, a koji je za posljedicu imao iseljavanje stanovništva 70-ih i 80-ih godina, posebice mlađih dobnih skupina.

Treba naglasiti nedostatak funkcije rada, ali i obrazovanja na ovom prostoru Dalmatinske zagore. Industrijalizacija, koja je započeta nakon Drugog svjetskog rata, koncentrirala se na obali, na širem Splitskom području, privlačeći tako veliki broj radne snage iz dijelova Dalmatinske zagore, ali i sa otoka. Agrarna prenaseljenost ne omogućava egzistenciju od poljoprivrede, teški uvjeti života i kašnjenje inovacija potiču emigraciju iz ovih krajeva. Tome treba pribrojiti i izrazito disperznu, patronimičku naseljenost područja općine Šestanovac, koja je jedan od inicijativnih činilaca emigracije (Nejašmić, 1991) (sl.3.). Kako je u migracijskim kretanjima većinom sudjelovalo stanovništvo mlađih dobnih skupina, posljedice tih kretanja vidljive su i danas, posebice u demografskoj strukturi stanovništva.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Sl. 3. U strukturi naseljenosti prevladavaju patronimički zaseoci (kolovoz 2009)

Stoga danas stanovništvo, tj. obilježja poput dobno-spolnog i obrazovnog sastava, udjela mladih, predstavljaju jedan od najvećih problema u modelu održivog razvoja. Starije stanovništvo je inertno u prihvaćanju inovacija, kreiranje djelatnosti nositelja razvoja ograničeno je nepostojanjem adekvatne radne snage, te navedeno predstavlja jednu od zapreka ekonomskom razvoju, a koji bi trebao biti generator promjena sa svrhom revitalizacije ovog područja. Osim toga, zadržavanje mlađeg stanovništva kao nositelja budućeg razvoja otežava i nedostatak ostalih centralnih funkcija.

Na emigracijska kretanja utjecala je ekonomska komponenta, odnosno smještaj jače razvijenih centara rada u prostore dalje od Šestanovca, te periferni položaj Šestanovca u odnosu na centre razvoja. Nakon što su utvrđeni uzroci i posljedice, lakše je djelovati na budući razvoj.

Potrebno je težiti da se racionalnim i odgovarajućim ekonomskim djelatnostima utječe na negativne demografske trendove pritom poštujući karakteristike okoliša. Ograničenja vezana uz nosivost i obilježja okoliša utjecala su na kretanja stanovništva u prošlosti, ali i nameću fizičke granice razvoju u budućnosti.

Dok je nekada okoliš ograničavao razvoj, prisiljavajući stanovništvo na emigriranje, danas okoliš postaje resurs koji dobiva sve veću važnost u daljnjem razvoju. Izostanak industrijalizacije, nekada izuzetno nepogodna karakteristika, uzrok je relativnoj očuvanosti okoliša, koji uz novoizgrađeno čvorište autoceste i blizinu jakih turističkih regija otvara mogućnosti razvoju novih djelatnosti, prije svega sve popularnijeg ruralnog turizma. Već spomenutu autocestu, s izuzetno značajnim čvorištem, nužno je maksimalno i racionalno „iskoristiti“ za uključenje stanovništva u suvremene društvene tokove, ali i za stvaranje jedinstvene turističke regije s obližnjim Makarskim i Omiškim primorjem.

Danas se prostor općine Šestanovac, ali i cijele Omiške zagore, ističe pojedinim prednostima, a to su prije svega prirodne atraktivnosti (Cetina, Biokovo), blizina jakih turističkih regija i prolazak autoceste A1. S druge strane ovaj prostor karakterizira depopulacija, emigriranje i ruralno propadanje, što je i najugroženija komponenta svakog daljnjeg planiranja, pa tako i modela održivog razvoja.

Literatura i izvori:
  1. Matas, M., 2009: Krš Hrvatske: geografski pregled i značenje, Geografsko društvo Split, Split
  2. Nejašmić, I., 1991: Depopulacija u Hrvatskoj – Korijeni, stanje, izgledi, Nakladni zavod Globus, Zagreb
  3. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2001., CD-ROM 2002, Državni zavod za statistiku, Zagreb
  4. Veliki atlas Hrvatske, Mozaik knjiga, Zagreb, 2002.