Razvoj turizma u Gradu Vukovaru: primjena SWOT analize

29. travnja 2015. |
Pogledajte sve članke na karti
UVOD

Grad Vukovar sjedište je Vukovarsko-srijemske županije i smješten je na njenom sjeveroistoku. Prema posljednjem popisu stanovništva ima 27 683 stanovnika. 

Rubni i pogranični smještaj grada, osnovna je odrednica njegova prometnogeografskog i turističkogeografskog položaja. Vukovar nije veliko prometno čvorište, ali se nalazi u blizini brojnih prometnih pravaca. Vrlo blizu Vukovaru je makroregionalno središte Osijek s kojim je povezan državnom cestom (D2). Preko Vinkovaca i Županje povezan je i s autocestom Zagreb-Lipovac (A3) koja je dio paneuropskog koridora X. Vrlo važan prometni pravac koji prolazi gradom je rijeka Dunav koja predstavlja vezu sa srednjom Europom i Crnim morem – paneuropski koridor VII, na čijoj je valorizaciji potrebno još dosta raditi (Sić, 2012). Zračna luka Osijek uključila je ovaj prostor i u zračni promet što je dodatno dobilo na važnosti nedavno uspostavljenom redovnom linijom prema Zagrebu te sezonskim letovima prema Rijeci, Splitu, Dubrovniku i Londonu.

U odnosu na glavna hrvatska turistička odredišta, Vukovar je položen periferno, kao i cijela Panonska turistička regija, čiji su ukupni potencijali vrlo slabo iskorišteni (Curić i dr., 2013). Vukovarsko-srijemska županija ostvaruje svega 0,33% dolazaka i 0,13% noćenja turista u Hrvatskoj (Dolasci i noćenja turista, 2015), a osim Vukovara turistima su još zanimljivi gradovi Vinkovci i Ilok. S obzirom na ovako mali broj turističkih mjesta sa slabo razvijenom turističkom ponudom, navedeni pokazatelji ni ne čude. Turizam na ovom prostoru marginalno je razvijen u odnosu na ostale djelatnosti (prije svega poljoprivredu).

U nastavku ovoga rada bit će izložena kompletna analiza razvoja turizma u Gradu Vukovaru SWOT metodom, tj. analizirat će se prednosti, slabosti, mogućnosti i opasnosti. Bit će prikazano sadašnje stanje, kao i potencijalni projekti za unapređenje i moguće prijetnje tomu u budućnosti.

SWOT ANALIZA
Prednosti

Jedna od glavnih prednosti Vukovara je bogato povijesno naslijeđe. Kontinuitet naseljenosti ovoga prostora seže pet tisuća godina u prošlost – od mlađeg kamenog doba do danas. Najvažnija i najpoznatija prapovijesna kultura je vučedolska kultura iz razdoblja eneolitika čijih je nalaza mnogo, a jedan od njih je i simbol grada – vučedolska golubica. Barokna gradska jezgra također je turistički atraktivna. Mnoge su zgrade u središtu grada obnovljene od oštećenja nastalih tijekom Domovinskog rata te zaštićene kao urbana povijesna cjelina. Prepoznatljive su po lukovima ili svodovima (sl.1).

Sl.1._Barokna_jezgra_Vukovara[1]
Sl.1. Barokna jezgra Vukovara
Izvor: TZ Grada Vukovara

Jedan je od simbola grada izgrađen u baroku. Riječ je o dvorcu Eltz koji je bio uništen tijekom devedesetih godina, a obnovljen je u razdoblju 2008. – 2011. godine. U sklopu kompleksa dvorca djeluje Gradski muzej Vukovar. Dvorac je smješten uz sam Dunav u središtu grada i jedan je od najreprezentativnijih primjera baroknog stila u Hrvatskoj.

Samo središte grada smješteno je na ušću Vuke u Dunav, a obje rijeke pružaju velike mogućnosti za proširenje turističke ponude. Uz Vuku je tijekom 2013. godine uređena šetnica s biciklističkom stazom, a izgrađen je i novi arhitektonski moderan most – tako sada na Vuki postoje čak četiri mosta. Ribarenje, plovidba po rijekama i veslanje mogućnosti su za istraživanje posebnosti ovih rijeka. Najveći značaj Dunava u turističkom smislu je njegova prometna funkcija jer mnogo stranih turista upravo tim putem dolazi u ovaj grad. Tijekom 2012. godine zabilježeno je 217 pristajanja kruzera u Vukovar s ukupno 26 548 turista, a 2014. godine više od 212. Problem je u tome što se ovi turisti vrlo kratko zadržavaju i najčešće autobusima odlaze prema Osijeku i Baranji gdje je turistička ponuda nešto bolja. Najčešći gosti su iz Njemačke, SAD-a, Nizozemske i Austrije (Bradarić, B., 2014; Večernji list, 2013). 

Vrlo blizu središtu grada nalazi se park-šuma Adica koja je uređena za rekreaciju i odmor. Prirodna ljepota ovog prostora nedavno je dopunjena i Eko-etno centrom unutar kojega bi trebali biti predstavljeni mnogi tradicijski obrti, a sadržavat će i ugostiteljske sadržaje. Adica je okružena starim i novim tokom rijeke Vuke te je stanište mnogih vrsta ptica i riba. U samoj šumi se nalazi i Dobra voda – izvor na kojem je izgrađena i pravoslavna crkva svete Paraskeve, čije je okruženje također uređeno (TZ Grada Vukovara). Ovakva pristupačnost prostora punog zelenila koji omogućuje rekreaciju, ali i obiteljsko druženje, turistima je u današnje vrijeme ubrzanog života u gradovima sve značajnija.

Činjenica koja bi se teško mogla nazvati prednošću, ali u grad dovodi veliku većinu turista je nedavna ratna prošlost. Vukovar je bio na prvoj liniji obrane Hrvatske i teško je stradao tijekom Domovinskog rata, a tragovi toga vidljivi su na gotovo svakom koraku i danas. Na Dan pada Vukovara (18. studenog) grad posjete na tisuće ljudi, ali su i ostalih dana tijekom godine svi simboli stradanja grada vrlo posjećeni. Memorijalno groblje branitelja, Trpinjska cesta, bolnica, vodotoranj i križ na Dunavu neke su od tih lokacija. Nedaleko od samog grada nalazi se Ovčara sa Spomen-domom, a na Sajmištu je Memorijalni muzej Domovinskog rata. Imidž grada heroja sa svim turističkim potencijalima trebalo bi pametno iskoristiti te planirano i ciljano razviti memorijalni turizam i pokušati dovesti što više stranih, ali i domaćih turista.

Slabosti

Rat koji u Vukovar danas dovodi mnogo posjetitelja glavni je krivac za gospodarsko zaostajanje grada. Prije rata, gospodarska moć grada, broj stanovnika, ali i centralitet naselja bili su veći. Mnogo funkcija tijekom rata su preuzeli, pa do danas i zadržali, Vinkovci. Županijska vlast već godinama pokazuje slab interes za ulaganje u Vukovar i njegov razvoj te se više koncentrira na Vinkovce. Gospodarska konkurentnost vrlo je slaba, a grad se teško može razvijati bez državne pomoći (Živić, 2012).

Manjak smještajnih kapaciteta stalni je problem, a u zadnjih nekoliko godina rješava se povećanjem broja privatnih apartmana. U gradu postoji samo jedan hotel – Hotel Lav s četiri zvjezdice. Hotel Dunav, koji je godinama poslovao u vrlo lošim tehničkim uvjetima, prije nekoliko je godina zatvoren i njegova obnova, kao i ponovno otvaranje, trenutno nisu planirani za skoru budućnost. Za sada u gradu postoji nekoliko privatnih objekata sa svega par soba za smještaj različite kvalitete. U svezi s tim može se promatrati i broj dolazaka i noćenja turista (sl.2, sl.3).

Sl.2._Dolasci_turista_u_Grad_Vukovar_2007.-2014._godine[1]
Sl.2. Dolasci turista u Grad Vukovar 2007.-2014. godine

Izvor: http://www.dzs.hr

Sl.3._Noćenja_turista_u_Gradu_Vukovaru_2007.-2014._godine[1]
Sl.3. Noćenja turista u Gradu Vukovaru 2007.-2014. godine

Izvor: http://www.dzs.hr

Broj dolazaka i noćenja turista u razdoblju 2007. – 2011. godine u stalnom je opadanju. Faktori koji utječu na to višestruki su. Od globalnih, kao što je svjetska ekonomska kriza, do lokalnih. Drastičan pad broja noćenja (62,6% od 2008. do 2011. godine) može se objasniti djelomično i stanjem sa smještajnim kapacitetima u gradu, što je već opisano. Najveću ulogu kod tog smanjenja imaju upravo domaći turisti među kojima je zabilježen vrlo veliki pad i čiji se broj približava broju stranih turista.

Postojeća turistička atraktivna osnova (prirodne ljepote, kulturna baština i sl.) nije iskorištena dovoljno i na odgovarajući način (Razvojna strategija, 2011). Tako, primjerice, Vučedol koji je samo 5 km udaljen od Vukovara i s velikim potencijalom za turističku valorizaciju (poput nalazišta neandertalaca pokraj Krapine koje je vrlo dobrim marketingom postalo jedno od neizbježnih mjesta posjeta brojnih školskih izleta, kao i ostalih turista) unatoč brojnim programima i strategijama nije doživio sličnu sudbinu. Projektom Istraživanje, obnova i revitalizacija kulturne baštine Ilok-Vukovar-Vučedol od 2005. do 2008. godine Vlada Republike Hrvatske i Razvojna banka Vijeća Europe uložili su više od 220 milijuna kuna u nekoliko cjelina, od kojih je jedna upravo Vučedol, tj. izgradnja Muzeja vučedolske kulture, za koji je potrošeno 50 milijuna kuna (Ministarstvo kulture, n.d.). Međutim, 2013. godine Muzej još uvijek nije kompletno dovršen te je još 15 milijuna kuna trebalo uložiti u završetak njegove unutrašnjosti, a prostor oko njega i sam Muzej zarastali su u korov (Kiš, 2013). Godinu dana kasnije započet je rad na stalnom postavu te se planira daljnje uređenje okolice, odnosno izgradnja smještajnih kapaciteta i ostalih sadržaja za turiste (Ministarstvo kulture, 2014). Mnogi od tih sadržaja vrlo su zanimljivi (sojenice u Dunavu, žičara, planetarij) te bi mogli učiniti Vučedol iznimno atraktivnom lokacijom za turiste (sl.4.).

Sl.4._Muzej_Vučedolske_kulture_-_trenutno_stanje_i_planirani_objekti[1]
Sl.4. Muzej Vučedolske kulture – trenutno stanje i planirani objekti

Izvor: Ministarstvo kulture, 2014

Unatoč vrlo dobrom prometnogeografskom položaju, infrastruktura nije odgovarajuća te su prometne veze vrlo loše. Željeznička je pruga između Vukovara i Vinkovaca jednokolosiječna i neelektrificirana s maksimalnom brzinom od 50 km/h (uz čak 5 ograničenja od 20 km/h i 2 ograničenja na 40 km/h). Pruge u Vukovaru, od kolodvora Vukovar-Borovo naselje do kolodvora Vukovar i Vukovar-Stari Vukovar, u vrlo su lošem stanju te velikim dijelom nisu u uporabi ni za putnički ni za teretni promet (Izvješće o mreži 2015, 2014). Državna cesta D2, koja Grad povezuje s Osijekom i Ilokom, dvotračna je i nedovoljne protočnosti, kao i D55 koja ga povezuje s Vinkovcima i Županjom, tj. autocestom prema Zagrebu i Beogradu (Program ukupnog razvoja Grada Vukovara, 2010). Ulaganja u razvoj i proširenje prometne mreže prijeko su potrebna.

Mogućnosti

Potencijalno povećanje broja turističkih noćenja moguće je ostvariti samo planiranjem i provedbom planiranih aktivnosti na čemu trebaju raditi sve razine vlasti na čelu s lokalnom kao inicijatorom i nositeljem projekata. Na razini cijele županije, pa i u suradnji sa širom regijom, trebalo bi poticati razvoj specifičnih oblika turizma. Ruralni turizam vrsta je turizma u kojoj i Vukovar ima što ponuditi. Bogata tradicija i gastronomija, kao i valovita lesna zaravan s vinogradima, privlačan su faktor za turiste. Ti potencijali do sada nisu prepoznati te bi se njihov razvitak trebao poticati (Curić i dr., 2013).

Proširenje ponude moglo bi se ostvariti kroz suradnju s obližnjim gradovima i općinama, prije svega Gradom Ilokom koji je sličan Vukovaru po turističkoj ponudi. Osijek te Kopački rit također nisu daleko. Kroz takvu suradnju turistima bi se predstavio cijeli istok Hrvatske, a njihov bi se boravak produžio, tj. broj noćenja bio bi daleko veći no što je sad. Prekogranična suradnja još je jedna od opcija koja bi se mogla financirati iz fondova Europske unije. Oni pružaju mnoge mogućnosti za financiranje koje lokalna vlast sama ne bi mogla ostvariti. Hrvatska i Srbija dijele Srijem te bi se turistima moglo ponuditi upoznavanje njega u cjelini. Završetak projekta Ilok-Vukovar-Vučedol te njegova dobra promocija na domaćem i stranom tržištu također bi trebala nadograditi postojeće sadržaje.

Na suprotnoj (lijevoj) obali Dunava nalazi se Vukovarska ada gdje je uređena plaža, kao i neki sportsko-rekreacijski objekti te se do nje dolazi isključivo plovilima (sl.5.). Ukoliko bi ovaj prostor ostao u sastavu Hrvatske nakon rješavanja graničnog pitanja s Republikom Srbijom, trebalo bi se više poraditi na valorizaciji ovako specifično smještenog gradskog kupališta, uz poboljšanje infrastrukture i marketinga.

Sl.5._Vukovarska_ada_s_vizurom_grada_u_pozadini[1]
Sl.5. Vukovarska ada s vizurom grada u pozadini

Izvor: TZ Grada Vukovara

Osim Vukovar film festivala, ne postoje značajnije kulturne manifestacije. U gradu živi puno nacionalnih manjina što je svakako bogatstvo kultura, a koje se može predstaviti na razne načine i tako obogatiti kulturnu ponudu Vukovara.

Unaprjeđenje postojećih komunikacijskih i receptivnih faktora otvorilo bi i nove mogućnosti. Cjelokupna prometna mreža trebala bi biti modernizirana, a izgradnja Višenamjenskog kanala Dunav-Sava, osim utjecaja na promet i ostale gospodarske djelatnosti poput industrije, mogla bi se iskoristiti i za razvoj turizma. Uređenje područja uz kanal za rekreaciju, ribolov, čak i vožnja kanalom, neke su od mogućnosti. Osim pozitivnih, uz ovaj projekt vežu se i negativni aspekti (npr. isplativost samog projekta, ekološka šteta za spačvanske šume…) te se ni struka ne može usuglasiti oko najboljeg rješenja (Jovanić, 2013). Gradu su potrebni veći smještajni kapaciteti budući da postojeći ne zadovoljavaju šarolike potrebe gostiju. Primjerice, hostel bi bio pogodan za smještaj mlađih turista. Prateći sadržaji kao što su razni ugostiteljski objekti (noćni klubovi i sl.) također bi utjecali na zadržavanje turista i širu ponudu grada.

Opasnosti

Veliki problem Vukovara je odlazak mladih i nedostatak visokoobrazovanog stanovništva. Većina mladih nakon studija u Osijeku, Zagrebu ili Novom Sadu ostaje živjeti i raditi u mjestu studija. U posljednje vrijeme velik broj ljudi odlazi raditi u zemlje Europske unije ili Kanadu. Kroničan je nedostatak ljudskih resursa sa specifičnim znanjima i vještinama koji bi osmislili i proveli projekte turističkog, ali i drugog razvoja što će posebno do izražaja doći u budućnosti, ukoliko se to pitanje ne počne rješavati (Program ukupnog razvoja Grada Vukovara, 2010).

Nedavna situacija u Vukovaru po pitanju postavljanja i skidanja dvojezičnih (na hrvatskom i srpskom) natpisa na državnim institucijama pokazuje da međunacionalni odnosi u gradu nisu na zadovoljavajućoj razini. Eventualna viša razina etničke podijeljenosti i netrpeljivosti u gradu u svakom slučaju ne može pogodovati razvoju turizma. Loši međunacionalni odnosi svakako nisu dobri za sliku jedne turističke destinacije.

Prirodni faktor koji bi mogao imati neželjene posljedice po razvoj turizma u Vukovaru bi bila velika poplava. Dunav je poznat po svojoj veličini i snazi, a gotovo svake godine i zaprijeti manjim, odnosno rjeđe većim, izlijevanjem iz korita. U slučaju poplave većih razmjera središte grada moglo bi biti ugroženo te bi se mnogo financijskih sredstava trebalo uložiti u popravak štete.

ZAKLJUČAK

Nakon svih iznesenih činjenica i argumenata vidljivo je kako Grad Vukovar u turističkom smislu ne može parirati hrvatskim primorskim destinacijama. Tradicija turizma na području istočne Hrvatske vrlo je slaba i gotovo da ne postoji. No, mogućnosti za pozicioniranje na tržištu kao jednoga od vodećih mjesta kontinentalnog turizma u Hrvatskoj su velike. Trenutno stanje nije sjajno i potrebno je dosta uložiti, ali prednosti i posebnosti ovog prostora su brojne te pružaju vrlo dobar temelj za daljnju nadgradnju sadržaja.

Razvoj i izgradnja infrastrukture uvjet je za razvoj turizma. Izgradnja prometnica, smještajnih kapaciteta, uređenje atraktivnih lokaliteta i uvođenje novih i inovativnih sadržaja nužni su za privlačenje većeg broja turista. Vukovar je danas još uvijek u procesu obnove od ratnih stradanja te nije za očekivati da bi se velika novčana sredstva mogla ulagati u razvoj turizma, ali paralelno s obnovom može se učiniti dosta za napredak u ovoj djelatnosti. Turizam je možda jedan od puteva revitalizacije te bi na njega trebalo gledati kao na jednu od ključnih odrednica gradskog gospodarstva. Naravno, nikako ne treba zanemariti industriju kao proizvodnu djelatnost s većim potencijalom zapošljavanja. Prilagođavanje grada turističkim potrebama učinilo bi ga uređenijim i sadržajnijim, što bi odgovaralo i lokalnom stanovništvu.

Lokalna i regionalna vlast trebale bi uočiti važnost turizma te poticati njegov razvoj. Dodatna prednost toga je i pozitivan utjecaj turizma na sve gospodarske djelatnosti što bi pomoglo ukupnom napretku grada i okolice.

LITERATURA
  1. Curić, Z., Glamuzina, N., Opačić, V. T., 2013: Geografija turizma – regionalni pregled, Naklada Ljevak, Zagreb
  2. Jovanić, M., 2013: Višenamjenski kanal Dunav-Sava (VKDS) – isplativ projekt?, Geografski horizont 59 (1), 59-69.
  3. Sić, M., 2012: Paneuropski prometni koridori i razvoj Osječke regije, Hrvatski geografski glasnik 74 (2), 53-67.
  4. Živić, D., 2012: Izazovi i mogućnosti poslijeratne revitalizacije Grada Vukovara, Hrvatski geografski glasnik 74 (1), 75-90.
IZVORI
  1. Bradarić, B., 2014: Riječni turizam u Vukovaru, Al Jazeera, 11. kolovoza, http://balkans.aljazeera.net/vijesti/rijecni-turizam-u-vukovaru (26.3.2015.)
  2. Dolasci i noćenja turista u 2014., Priopćenja, http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2014/04-03-02_01_2014.htm (24.3.2015.)
  3. Izvješće o mreži 2015, HŽ Infrastruktura, Zagreb, 2014
  4. Kiš, P., 2013: Potrošili smo 50 milijuna kuna na muzej i pustili da zaraste u korov, Jutarnji list, 2. rujna, http://www.jutarnji.hr/potrosili-smo-50-milijuna-kuna-na-muzej-i-pustili-da-zaraste-u-korov/1123580/ (26.10.2013.)
  5. Ministarstvo kulture, 2014: Početak radova na stalnom postavu Muzeja vučedolske kulture i predstavljanje novog razvojnog projekta Vukovar-Vučedol-Ilok, http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=10703 (28.3.2014.)
  6. Ministarstvo kulture, n.d.: Projekt Vlade Republike Hrvatske i Razvojne banke Vijeća Europe ”Istraživanje, obnova i revitalizacija kulturne baštine Ilok-Vukovar-Vučedol” – od 2005. do 2008., http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=100 (26.10.2013.)
  7. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. godine: stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, http://www.dzs.hr (20.10.2013.)
  8. Program ukupnog razvoja Grada Vukovara, Grad Vukovar, Vukovar, 2010.
  9. Razvojna strategija Vukovarsko-srijemske županije 2011.– 2013., Agencija za razvoj Vukovarsko-srijemske županije Hrast d.o.o. i Institut za međunarodne odnose, 2011.
  10. Turistička zajednica Grada Vukovara: Što vidjeti i doživjeti – Gradski muzej Vukovar – Dvorac Eltz, http://www.turizamvukovar.hr/indeks.php?stranica=15 (20.10.2013.)
  11. Turistička zajednica Grada Vukovara: Što vidjeti i doživjeti – Adica, http://www.turizamvukovar.hr/index.php?stranica=18 (25.10.2013.)
  12. Turistička zajednica Grada Vukovara: Povijesni barokni centar, http://www.turizamvukovar.hr/index.php?stranica=68 (31.3.2015.)
  13. Turistička zajednica Grada Vukovara: Izletište Ada, http://www.turizamvukovar.hr/index.php?stranica=19 (31.3.2015.)
  14. Turizam- kumulativni podaci 2007., Priopćenja, http://www.dzs.hr/Hrv/publication/2007/4-4-2_11h2007.htm (02.11.2013.)
  15. Turizam- kumulativni podaci 2008.,Priopćenja, http://www.dzs.hr/Hrv/publication/2008/4-4-2_11h2008.htm (02.11.2013.)
  16. Turizam- kumulativni podaci 2009., Priopćenja, http://www.dzs.hr/Hrv/publication/2009/4-4-2_11h2009.htm (02.11.2013.)
  17. Turizam u 2010., Statistička izvješća 1436, http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2011/SI-1436.pdf (02.11.2013.)
  18. Turizam u 2011., Statistička izvješća 1463, http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2012/SI-1463.pdf (02.11.2013.)
  19. Turizam – kumulativni podaci u 2012, Priopćenja, http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2012/04-03-02_11_2012.htm (24.3.2015.)
  20. Turizam u 2013, 2014, Statistička izvješća 1515, http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2014/SI-1515.pdf (24.3.2015.)
  21. Večernji list, 2013: Vukovar postao glavna destinacija riječnih kruzera, 3. travnja, http://www.vecernji.hr/regije/ove-godine-pristaju-233-putnicka-turisticka-broda-clanak-53325 (21.10.2013.)
  22. Zračna luka Osijek, 2013: Započeo dnevni zračni promet na liniji Osijek – Zagreb – Osijek, http://www.osijek-airport.hr/2013/09/zapoceo-dnevni-zracni-promet-na-liniji-osijek-zagreb-osijek/ (24.3.2015.)
  23. Zračna luka Osijek, n.d.: Red letenja, http://www.osijek-airport.hr/2013/06/red-letenja/ (24.3.2015.)