Što mladi mogu pokazati starijima – grad Bjelovar

19. rujna 2005. |
Pogledajte sve članke na karti

Grad Bjelovar sjedište je Bjelovarsko-bilogorske županije. Njegova okolica bogat je stočarski kraj s velikim mogućnostima razvoja poljoprivrede. Grad se smjestio na južnim obroncima Bilogore, između rječica Plavnice i Bjelovacke i danas ima 27 783 stanovnika.

Bjelovar je vrlo mladi grad – osnovan je 1756. odlukom vlasti Vojne krajine kao središte njezinih pukovnija Križevačke i Đurđevačke, na mjestu starijeg naselja Belovca, koje se prvi put spominje u XV. stoljeću. Grad građen je prema planu pa je raspored ulica Bjelovara je pravilan, a u središtu je glavni trg na kojemu su vojarne, crkve, škole i državne zgrade.


Sl.1. Središte Bjelovara planski je građeno i stoga ima pravilnu strukturu (www.bjelovar.com)

U XVI. st. cijeli je kraj bio bez stanovnika zbog upada Osmanlija. Ta ,,Terra nulius” predstavljala je i prazninu u urbanom sustavu. Stoga su habsburške vlasti pod vodstvom Marije Terezije odlučile izgraditi grad-tvrđavu upravo ovdje, na mjestu gdje ,,nedostaje grad”. Ako promatramo urbani sustav u vrijeme Rimskog carstva, primijetit ćemo da bi upravo ovdje trebalo biti naselje koje bi upotpunilo mrežu, odnosno bilo podjednako udaljeno od većih naselja Aquae Iasae, Aquae Balissae, Iovia, Pyrri i Siscia (danas Varaždinske Toplice, Daruvar, Ludbreg, Komin i Sisak) (Horvat, 1960.).

Kada je u drugoj polovini XVIII. stoljeća ukinuta Vojna krajina, Bjelovar je izgubio svoju dotadašnju ulogu (obrana od Osmanlija) te se počeo razvijati u drugom smjeru – kao trgovačko, upravno i kulturno središte svoje okolice, zbog čijih se dobrih uvjeta za razvoj poljoprivrede razvio u najveći grad lonjsko-ilovske zavale. 1874. proglašen je slobodnim kraljevskim gradom, a razvoj Bjelovara nepovoljno je utjecao na razvoj nekih drugih naselja toga kraja kojima je oteo prvenstvo – Cirkvenu (koja je 1673. postala trgovištem, ali je onda izgubila povlastice) te Dubravu, koja je u srednjem vijeku također bila trgovište.


Sl.2. Neprekidni porast broja stanovnika najbolje govori o trajnom razvoju Bjelovara kroz čitavu njegovu povijest. (Izvori: Korenčić, 1979., Hrženjek, 1993. i www.dzs.hr (popis 2001.); Zbog različite metodologije broj stanovnika 2001. nije usporediv s onim iz 1991.)

U današnjem prometnom sustavu Hrvatske i Europe Bjelovar nema dobar prometni položaj. Naime, kroz njega ne prolazi nijedan veliki prometni pravac: poprečni Podunavsko-sjevernojadranski pravac (Budimpešta – Zagreb – Rijeka) prolazi zapadnije, Koprivnicom i Varaždinom, a uzdužni pravci koji povezuju Srednju i Zapadnu Europu s Bliskim istokom izgrađeni su sjevernije, odnosno južnije, dolinama Save i Drave. Međutim, Bjelovar ima mogućnosti popraviti ovu nepovoljnu situaciju – izgradnjom kvalitetne željezničke pruge Gradec – Sveti Ivan Žabno uvelike bi se skratio put između Zagreba i Osijeka što bi pravac preko Bjelovara učinilo povoljnijim od onoga koji ta dva velika hrvatska grada povezuje preko Koprivnice. U cestovnom prometu već je mnogo učinjeno izgradnjom gradske obilaznice pa se tako iz središnje hrvatske Podravine u Zagreb putuje preko Bjelovara, ali najviše bi ovdje značio dovršetak gradnje planirane brze ceste Sveta Helena – Vrbovec – Bjelovar – Virovitica. Tako bi se ovaj kraj vrlo velikog potencijala izvukao iz prometne izolacije što bi, naravno, bilo od neprocjenjive vrijednosti za njegov gospodarski i svaki drugi razvitak.

Ako grad promatramo kao dinamični sustav, onda prostor njegove jezgre možemo shvatiti kao određeni fenomen kulturne baštine koji svjedoči o njegovom specifičnom prostornom razvitku.

Povijesna jezgra Bjelovara, dio grada ortogonalnog rasporeda ulica, kroz čitavu povijest grada imao je najveću važnost u gradskome životu. Sa sociološkog stajališta ona se može doživjeti i kao ,,prostor identifikacije i integracije” odnosno ,,naglašenog osjećaja življenja u gradu” (Biškup, 2002.). Ovdje je izrazita koncentracija djelatnosti tercijarnog i kvartarnog sektora (uprava, financije, trgovina, obrt, obrazovanje, kultura, ugostiteljstvo, turizam). Uz to, tu se nalaze i najznačajnije povijesne građevine s naglašenom reprezentativnošću.

Čak je i tranzitni promet donedavno prolazio povijesnom jezgrom, što nakon izgradnjom obilaznice na sreću više nije slučaj. Razvoj prometa bio je jedan od glavnih činitelja prostornog širenja i strukturiranja Bjelovara. Prostorni razvoj odvijao se duž glavnih prometnica. Sve do danas grada se najviše izgrađivao na pravcu sjeveroistok – jugozapad, s naglaskom na stambenoj izgradnji u smjeru sjeveroistoka. Brži rast grada nakon Drugog svjetskog rata utjecao je na to da su se pošte, banke, škole i druge ustanove centralnih funkcija smještale izvan prostora gradske jezgre, uglavnom prateći stambenu izgradnju. Posljedica toga je razvoj tzv. Gradskih podcentara. Međutim, i usprkos tome, jezgra je i dalje ostala mjesto najveće koncentracije upravnih funkcija te izraziti centar cijele Bjelovarske aglomeracije.

Jezgra Bjelovara danas je poslovno središte grada te istovremeno prostor najvrednije kulturno-povijesne baštine. Da bi se dvije funkcije međusobno uskladile te čak i međusobno poticale, predlaže se funkcionalna prenamjena pojedinih povijesnih objekata: ti bi objekti trebali dobiti onaj sadržaj koji bi im osigurao gospodarenje u skladu  javnim interesima (Biškup, 2002.). Autor predlaže i proširenje pješačke zone jer bi to povećalo važnost gradske jezgre u funkcionalnom i svakom drugom pogledu. U tom smislu predviđa i ograničavajuće mjere kod prometa u mirovanju (naplatu i ograničenje trajanja parkiranja) te izgradnju parkirališta u rubnim dijelovima jezgre. Prostor jezgre mogao bi postati sve privlačniji otvaranju poslovnih prostora, čime bi se ostvarila ,,simbioza” te funkcije s kulturnom vrijednosti povijesnih objekata jer bi se mnoge zapuštene zgrade tada preuredile.

Međutim, dok Bjelovar bilježi stalni populacijski rast, njegova šira okolica, to jest prostor današnje Bjelovarsko-bilogorske županije, u posljednjih nekoliko desetljeća, točnije od 1961., nažalost bilježi pad broja stanovnika, to jest depopulaciju. Taj je proces u početku bio uvjetovan negativnom migracijskom bilancom (više iseljenika, nego doseljenika), a od 1970-tih veći utjecaj ima negativno prirodno kretanje (mortalitet veći od nataliteta).

1960-tih godina pojačan je proces industrijalizacije. Koncentracija industrijskih djelatnosti nije se, međutim odvijala policentrično, nego su u tadašnjim općinama industrijske pogone dobivala uglavnom samo općinska središta, a manja su naselja stoga zaostajala. Zbog toga se stanovništvo preseljava iz ruralnih naselja u općinska središta, a uz to je značajno bilo i preseljavanje u Zagreb. Tako se u prostoru čitave Županije udio gradskog stanovništva povećava, a seoskog smanjuje što je negativno utjecalo na poljoprivredu. Stoga ovaj vrlo plodni kraj bilježi deruralizaciju i deagrarizaciju.

Ti su negativni demografski procesi nažalost poremetili i dobno-spolnu strukturu stanovništva pa će se njihove posljedice osjećati još dugo: udio starog stanovništva bit će sve veći zbog čega će se povećati mortalitet, a za povećanje nataliteta neće biti dovoljno fertilnog stanovništva. Neka će se seoska naselja uskoro suočiti s nedostatkom mladog stanovništva i tako se naći na pragu izumiranja.

Danas se Bjelovar razvija kao središte bogatog stočarskog kraja. Posljednjih godina u novije vrijeme osnovani Bjelovarski sajam d.o.o., orijentiran uglavnom na stočarstvo i pčelarstvo, početkom rujna organizira najveći stočarski sajam u Hrvatskoj.


Sl. 3. Bjelovarski međunarodni stočarski sajam najveći je te vrste u Hrvatskoj (www.bj-sajam.hr)

U gradu je 2003. godine s radom započeo poslovni park, uređeno je nekoliko poslovnih zona i jedna slobodna zona. U listopadu će se na mjestu stare vojarne u središtu grada otvoriti i veliki novi kulturni, visokoškolski i poslovni centar. Nedavno pokrenute gospodarske inicijative trebale bi grad razviti u snažno trgovačko, obrazovno i kulturno središte koje bi slalo pozitivne impulse u okolicu čijim bi se razvojem i samo još brže razvijalo. Da ni napori pri razvoju turizma ne izostaju, pokazuje kulturna manifestacija ,,Terezijana”, jednako kao i postignuto treće mjesto u natjecanju za priznanje Hrvatske turističke zajednice ,,Zeleni cvijet” u kategoriji uređenosti mjesta kao cjeline grad. Središnji je gradski trg pak ove godine po drugi put zaredom osvojio prvo mjesto u kategoriji uređenosti okoliša pojedinog objekta, što znači da je proglašen najljepšim trgom kontinentalne Hrvatske. Sve to govori o tome da je lokalna inicijativa u Bjelovaru snažna i kreativna, a to je uvjet bez kojega nema napretka na putu za bolje i ljepše sutra.


Sl.4. Središnji bjelovarski trg po drugi put zaredom proglašen je najljepše uređenim trgom u kontinentalnoj Hrvatskoj (www.bjelovar.com)

Literatura i izvori:

1. Biškup, Z. (2002.): Transformacija gradske jezgre Bjelovara od njegova utemeljenja do danas. Hrvatski geografski glasnik 64. Hrvatsko geografsko društvo. Zagreb. 55.-69.
2. Bertić, I., Lampek Pavčnik, I. (ur.) (2001.): Satelitski atlas Hrvatske. Naklada Ljevak i GISDATA. Zagreb.
3. Borovac, I. (2002.): Veliki atlas Hrvatske. Mozaik knjiga. Zagreb.
4. Dugački, Z. (1974.): Lonjsko-olovska zavala i bilogorska Podravina. Geografija SR Hrvatske. Školska knjiga. Zagreb.
5. Horvat, A. (1960.): O Bjelovaru – gradu ortogonalnog sistema. Bulletin Odjela VII za likovne umjetnosti JAZU, god. VIII, br. 1. Zagreb. 12.-20.
6. Hrženjak, J. (1993.): Lokalna uprava i samouprava u Republici Hrvatskoj. Informator. Zagreb.
7. Korenčić, M. (1979.): Naselja i stanovništvo SR Hrvatske 1857-1971.. Djela jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, knjiga 54. Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti. Zagreb.
8. Pokos, N. (2000.): Depopulacija Bjelovarsko-bilogorske županije – uzroci i posljedice. Zbornik radova 2. hrvatskog geografskog kongresa. Zagreb. 255.-261.
9. www.bjelovar.com
10. www.bjelovar.hr
11. www.bj-sajam.hr
12. www.dzs.hr (Popis stanovništva kućanstava i stanova 31. ožujka 2001.)