Naslovna Hrvatska Tko i zašto doseljava u zagrebački prsten

Tko i zašto doseljava u zagrebački prsten

Aleksandar Lukić

U proteklom je međupopisju (1991-2001) Zagrebačka gradska regija «porasla» za 22 704 stanovnika ili 2,4 %; Naselja općine/grada Stupnika, Svete Nedjelje i Dugog Sela neka su od onih s najvećim porastom broja stanovnika; No tom se «društvu» dinamičnih možda neočekivano pridružila i Donja Bistra, naselje nešto udaljenije od Zagreba, u sjeverozapadnom dijelu gradske regije; Zašto je došlo do snažnog populacijskog rasta Bistre, tko je i zašto doseljavao u ovaj dio «zagrebačkog zelenog prstena», koji se dijelom nalazi u Parku prirode Medvednica, u kojem (još) nije otvoren niti jedan trgovački centar, a u dvorištima se, uz automobil, mogu vidjeti traktor i domaće životinje?

Gore izneseni podatak o rastu Zagrebačke gradske regije pomalo skriva činjenicu da je u spomenutom razdoblju Grad Zagreb ustvari «izgubio» 16 675 stanovnika, a gradska regija zabilježila porast od 39 379 stanovnika, odnosno 15,8 %. Spomenuta naselja općine/grada Stupnika, Svete Nedjelje i Dugog Sela neka su od onih s najvećim porastom broja stanovnika. Očekivano, rekli bi, to su naselja nadomak Zagrebu, na važnim cestovnim čvorištima, koja se zbog svoje ekonomske dinamike, posebno trgovačkih i malopoduzetničkih funkcija, često ističu kao primjeri «uspješnih» naselja zagrebačke okolice. No kako objasniti porast broja stanovnika općine Bistra, posebno naselja Donja Bistra koje je 1991. imalo 825, a 2001. 1273. stanovnika?

Kako bi pokušali odgovoriti na ovo pitanje studenti, asistenti i profesori Geografskog odsjeka PMF-a proveli su anketno istraživanje u šest naselja općine Bistra. Anketa je provedena u općini Bistra 19. svibnja 2003., metodom sistematskog slučajnog uzorka (anketari su ispitivali svako n-to domaćinstvo, npr. svako četvrto).  Uzorkom su bila obuhvaćena sva naselja općine Bistra. Anketirano je 404 kućanstva, što iznosi 22.4% od ukupnog broja kućanstava u općini Bistra 2001. (1820). Broj kućanstava u uzorku bio je proporcionalan broju kućanstava u svakom naselju. I što smo doznali? Prije rezultata, par osnovnih informacija o prostoru općine Bistra.

Općina Bistra

Općina Bistra je prigradska općina (6 naselja s ukupno 6 098 stanovnika 2001.) u sjeverozapadnom dijelu Zagrebačke urbane regije, nešto više od 20-ak kilometara od središta grada. Naselja općine Bistra zapremaju dio naplavne ravnice i terase dolinskog proširenja između donjeg toka Krapine i sjeverozapadne padine Medvednice. Smjer i intenzitet preobrazbe bitno su predisponirani blizinom Zagreba i Zaprešića (posebno u prošlosti), te tranzitno-koridorskim prometnim položajem općine. Općinsko središte, Donja Bistra (1 273 st.), udaljeno je svega 7 km od zapadnog ruba Grada Zagreba, odnosno nešto više od 20 km od središta grada, te oko 7 km od njegova satelita Zaprešića (17 700 st.). Teritorijem općine prolazi trasa državne ceste i «zagorske» auto-ceste, a neposredno uz njezinu južnu granicu nalazi se cestovni čvor Zaprešić.

Sl.1. Panorama općine Bistra, u pozadini Medvednica (pogled sa sjeverozapada), (foto: V. Prelogović)

Temeljno obilježje socijalno-geografskog razvoja općine Bistra do sredine 20. stoljeća blagi je porast broja stanovnika u uvjetima tradicionalnog gospodarstva. Općina Bistra je 1961. g. imala gotovo 70% poljoprivrednog stanovništva. Socioekonomska struktura stanovništva bila je sljedeća: 61.8 % stanovništva bilo je zaposleno u primarnom sektoru djelatnosti, 24.6 % u sekundarnom i 13.7 % u tercijarnom. Pod utjecajem industrijalizacije Zagreba i gradnje prometnica, od sredine stoljeća dolazi do brže socijalno-prostorne pokretljivosti stanovništva, što se očituje u rastućem procesu deagrarizacije i smanjenju broja stanovnika tijekom 1950-ih i 1960-ih godina.

Dio stanovnika emigrirao je i izvan Hrvatske. Od sedamdesetih godina počinje jačati proces doseljavanja i socijalno-ekonomska transformacija kao rezultat sve većeg uključivanja u dnevni urbani sistem Zagreba. Ubrzana socio-ekonomska preobrazba i širenje Zagrebačke urbane regije tijekom 1980-ih i 1990-ih godina rezultirali su širenjem procesa suburbanizacije s odgovarajućim fizionomskim i funkcionalnim promjenama. Većina stanovnika 2001. bila je zaposlena u tercijarnom sektoru (58.5 %), potom u sekundarnom (35 %), a u primarnom sektoru bilo je zaposleno tek 6.5 % aktivnog stanovništva. U prilog izraženom socioekonomskom prestrukturiranju svjedoči i podatak o udjelu poljoprivrednog stanovništva 2001. godine od samo 2,5% (nasuprot 69,2% 1961. godine).

Mijenja se i fizionomija naselja: za 2.8 puta je smanjena korištena površina za poljoprivrednu proizvodnju (2301 ha 1961. na 833.61 ha 2003.), gospodarske zgrade u seoskim dvorištima dobivaju nove funkcije, prvenstveno kao garaže za osobna vozila. Do danas se područje općine Bistra razvilo u jače urbaniziran prostor Zagrebačke regije.

Sl.2. Iako je udio poljoprivrednog stanovništva u Bistri danas malen, seoski način života još je uvijek vidljiv u dijelovima općine udaljenijim od glavnih prometnica, (foto: V. Prelogović)

Šest naselja koja čine današnju općinu izdvajaju se iz općine Zaprešić i 1995. udružuju u općinu Bistra. U posljednjem međupopisju (1991.-2001.) Bistra doživljava  jači demografski rast, ponajviše zahvaljujući snažnijem doseljavanju stanovništva iz Zagreba i Bosne i Hercegovine. Intezivno se grade nove obiteljske kuće, prenamjenjuje zemljište, započinje razvoj lokalnog poduzetništva, dio općinskog zemljišta postaje dijelom Parka prirode Medvednica. Problemi specifični za suburbani, periurbani ruralni prostor ili rurban, kako se sve nazivaju ruralni prostori okolice urbanih centara, javljaju se i u Bistri. Pritisak novog razvoja na postojeću infrastrukturu, sukobi interesa povezani s načinom korištenja ograničenih površina zemljišta, te značajne socijalne i ekološke posljedice života dnevnih migranata, poznati problemi okolice europskih gradova naznačuju se i ovdje.

Tko je i kada doselio u Bistru?

Broj stanovnika u općini Bistra u međupopisnom razdoblju 1991.-2001. porastao je za 586 (10.6 %). Od 404 anketirana kućanstva 120 kućanstava (tj. ispitanika u njima) (29.7 %) je doselilo u općinu Bistra. Najviše doseljenih bilo je iz Zagreba (35.8 %) i Bosne i Hercegovine (15.8 %). Više od ¾ (77.5 %) doselilo je u tri naselja općine: Donju Bistru, Poljanicu Bistransku i Gornju Bistru. Prema stručnoj spremi, najveći udio doseljenih ispitanika imao je SSS (70 %), potom NSS (15.8 %), a VŠS i VSS imalo je ukupno 11.6 % doseljenih ispitanika.

Sl.3. Novoizgrađene kuće doseljenika u Donjoj Bistri, (foto: V. Prelogović)

Gotovo polovica doseljenih ispitanika je u Bistru došla između 1991. i 2001. (51 ispitanik tj. 42.5 %). Prema rezultatima ankete, trend intezivnijeg doseljavanja zapaža se od 1971.: u razdoblju između 1951. do 1971. doselilo je 7 ispitanika (6.4 % od ukupno doseljenih ispitanika), mahom iz naselja iste općine ili županije, a od 1971. do 1991. 40 ispitanika (36.4 %). U tom razdoblju (1971.-1991.) dominirali su ispitanici doseljeni iz Zagreba (42.5 %), a zabilježeni su i prvi doseljenici iz Bosne i Hercegovine (15 %). Takav trend nastavljen je i nakon 1990-ih: ispitanika doseljenih iz Zagreba bilo je najviše, a zatim sljede oni iz BiH koji su u razdoblju 1991.-2001. udio povećali na 22.2 % i koji su za odredište najčešće odabirali naselje Donja Bistra (za razliku od doseljenih iz Zagreba kojih je najviše u Poljanici Bistranskoj, ali su i ravnomjernije zastupljeni u ostalim naseljima.

Zašto se doseljava u Bistru?

Kao razlog emigracije najveći broj doseljenih ispitanika istaknuo je „neriješeno stambeno pitanje” (36.7 %). Sljedio je razlog „ženidba/udaja” s 19.2 %, a zbog „rata” je odselilo 14.2 % ispitanika. Ispitanici su općinu Bistra najviše odabirali upravo zbog „mogućnosti rješavanja stambenog pitanja”, ali i zbog „ugodnog okoliša”.

Sl.4. Pobrđe Medvednice, oranice i zelenilo važan su element “ugodnog okoliša” Bistre, zbog čega je dio anketiranih doseljenika odlučio živjeti upravo ovdje, (foto: V. Prelogović)

Zanimljiva je i povezanost između vremena doseljavanja u Bistru i razloga odlaska iz dotadašnjeg prebivališta. Sve do 1970-ih „neriješeno stambeno pitanje” uopće se nije pojavilo kao razlog emigracije. Vrlo malen broj doseljenih prije 1971. uglavnom je emigrirao zbog „ženidbe/udaje” ili „nezaposlenosti”. Tada započinje dolazak osoba koje su emigrirale zbog „neriješenog stambenog pitanja” (26.3 % svih odgovora) što se poklapa s dominacijom imigranata iz Zagreba, a vrhunac doseže u razdoblju 1981.-1991. (45.5 % svih odgovora u tom razdoblju). Između 1991. i 2001. kao drugi po važnosti razlog emigracije pojavljuje se „rat” (28.3 % svih odgovora) što se poklapa sa snažnijom imigracijom stanovnika Bosne i Hercegovine.

Zaključak

1. Stambena suburbanizacija ključni je uzrok demografske ekspanzije Bistre u 1990-im. Ona je ponajviše rezultat doseljavanja stanovništva iz Zagreba i Bosne i Hercegovine.

2. Naselje Donja Bistra, zbog slobodnog zemljišta za gradnju i stimulirajućih uvjeta od strane lokalnih vlasti, doživjelo je najsnažniji demografski rast u zapadnom i sjeverozapadnom sektoru Zagrebačke gradske regije.

3. Najznačajniji razlog doseljavanja je bila mogućnost rješavanja stambenog pitanja, uz istovremeni radni odnos u Zagrebu. Drugi važan razlog bila je «ženidba/udaja». Povećana potražnja za građevinskim zemljištem djelomice je i rezultat doseljavanja stanovništva iz BiH, potaknutog ratom.

4. Bistra je «ovisna» o Zagrebu. Uz funkciju rada, veze Bistre i Zagreba najočitije su u opskrbi stanovništva, posebno robom za srednjoročne i dugoročne potrebe, te zadovoljavanja potreba za kulturom.

5. Bez obzira na blizinu, Zaprešić se u spomenutim funkcijama pokazao kao naselje znatno slabijeg gravitacijskog značenja.

Članak je sažetak iz:
V. Prelogović, A. Lukić i D. Pejnović (2004) Labour, Provisioning and Immigration as Indicators of Zagreb’s Suburbanization: The Case of Bistra Minicipality, Dela (u tisku)

Z a h v a l a
U provođenju istraživanja pomogli su nam: g. Ivica Žnidar i g. Krešimir Gulić, načelnik općine Bistra. U anketiranju su sudjelovali studenti 3. i 4. godine Geografskog odsjeka PMF-a, ak. god. 2002/03. Ovim prilikom srdačnom im zahvaljujemo.

Općina Bistra na internetu: www.bistra.hr

Povezane objave

GEOGRAFIJA.HR
Obrazovni portal Hrvatskog geografskog društva i
Geografskog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

©2023 Geografija.hr. Sva prava pridržana.

Skip to content