Transformacija otočnog agrarnog prostora – primjer otoka Ista

25. ožujka 2004. |
Pogledajte sve članke na karti

Od najranijeg naseljavanja otoka Ista (9,65 km2) opstanak njegovih stanovnika ovisio je o adekvatnom iskorištavanju prirodnogeografske osnove. Komunikacija sa stanovnicima na ostalim otocima i naseljima na kopnu bila je ograničena zbog nepovoljnog geoprometnog položaja. Bavljenje poljoprivredom bilo je uz ribarstvo i pomorstvo najvažnija gospodarska grana. Pomorstvo se znatnije razvilo tek u 19. stoljeću, a danas se Išćani mogu pohvaliti velikim brojem stanovnika na radu u inozemstvu što se većim dijelom odnosi na pomorce i radnike na luksuznim jahtama u marinama francuske Azurne obale.

Razvoj naseljenosti na svim hrvatskim otocima u prošlosti je ovisio o prirodno-geografskim uvjetima razvoja poljoprivrede kao osnovne djelatnosti. S vremenom je ribarstvo dobilo važnu ulogu na onim područjima gdje su agrarne površine bile nedostatne za proizvodnju dovoljno hrane za životne potrebe otočana. Isto se dogodilo i na otoku Istu čiji su demografski i prostorni razvoj bili ograničeni zbog malog udjela zemljišta pogodnog za poljodjelstvo. Poljoprivredna djelatnost odnosila se uglavnom na maslinarstvo koje je moguće organizirati i na reljefno nepogodnijim terenima s manje plodnog tla, dok su vinogradarstvo i povrtlarstvo bili ograničeni na područje uz samo naselje gdje ima više obradive zemlje. Najvažnije promjene u razvoju poljoprivrede dogodile su se u 20. stoljeću, a izravno su vezane uz proces depopulacije. Usporedbom podataka o korištenju zemljišta na otoku Istu 1951. i 2003. godine uočava se znatna promjena površina korištenih za poljodjelstvo tj. smanjenje udjela vinograda i nešto manje oranica, kao posljedica procesa deagrarizacije. Budući da na otoku prevladava stanovništvo starijih dobnih skupina, a uzgoj vinove loze zahtijeva mnogo fizičkog napora, površine pod vinogradima u ovom su razdoblju smanjene za 86%.

Službeni podaci o kategorijama zemljišta na otoku Istu prezentirani u tablici ukazuju na nelogičnost kod prikaza površina pod šumama i pašnjacima koju se može potvrditi obilaskom i snimanjem terena. Naime, naglo povećanje površina pod pašnjacima i smanjenje šuma u kratkom vremenskom razdoblju u većini slučajeva ukazivalo bi na intenzivno iskorištavanje šumskog pokrova (u ovom slučaju makije) kao posljedica preintenzivnog stočarenja, posebice kozarstva. No kod većine malih naseljenih hrvatskih otoka na kojima je prisutan snažan proces deruralizacije, obično se smanjuje površina pod pašnjacima jer se zbog smanjenog agrarnog vrednovanja prostora intenzivno obnavlja autohtona vegetacija, a takav je slučaj i kod Ista. Na taj način pašnjaci se polako transformiraju u površine prekrivene makijom koje se u katastru vode kao šume. Budući da na otoku Istu prevladava makija, očito je da su podaci o povećanju udjela pašnjaka i smanjenju udjela šuma netočni. Stanje na terenu jasno ukazuje da je na Istu izuzetno prisutan proces deagrarizacije, sukladno nepovoljnom demografskom stanju, kojega prati zamjetna reforestacija nekadašnjih pašnjačkih kamenjara.

Tablica 1. Osnovne kategorije korištenja zemljišta na otoku Istu 1951. i 2003. godine (u ha)

Izvor: Državna geodetska uprava, Područni ured za katastar Zadar, 2003.

Budući da je najveći dio otoka obrastao različitim stadijima makije očito je da postoji baza za razvoj stočarstva, prvenstveno kozarstva koje je na otoku vrlo slabo zastupljeno. Broj stoke u prošlosti je ovisio o količini padalina, tj. o njihovoj rapodjeli tijekom godine. U sušnim godinama kad su vodne pričuve na otoku bile nedovoljne za opskrbu otočana, često je ugibala i stoka. Tada je život na otoku ovisio isključivo o ribarstvu i poljodjelstvu. Ukoliko se na Istu riješi problem vodoopskrbe, u skorijoj budućnosti moguće je intenziviranje stočarstva čime bi se poboljšali uvjeti života lokalnog stanovništva, ali i obogatila još uvijek slaba turistička ponuda.