Vikendaška kretanja – oblik cirkulacije ili migracije?

6. srpnja 2009. |
Pogledajte sve članke na karti

Današnje zapadnjačko društvo ima obilježja protoka (dobara, usluga, ljudi, kapitala, informacija) i mreža, što podrazumijeva veliku mobilnost materijalnih i nematerijalnih dobara i usluga. S vremenom su se zbile promjene u turističkim/vikendaškim prostornim kretanjima, poput promjene karaktera prostorne pokretljivosti povezane s fragmentacijom rada i dokolice (više prilika za kratke boravke u vikendicama), promjene u definiciji migracije i cirkulacije proizašle iz činjenice da sve više ljudi živi lutajućim/putujućim stilom života, kao i povećanja potrošnje, što je rezultiralo činjenicom da je sve više migracija motivirano potrošnjom, a ne proizvodnjom.

Vikendaška kretanja u kontekstu rasprava o „putujućem čovječanstvu“
Intenziviranje mobilnosti između prvoga i drugoga doma samo je jedan primjer kako kretanje postaje uobičajen dio svakodnevnoga života. Danas, naime, cirkulacija između stalnoga prebivališta i vikendice ne znači odvajanje od uobičajena načina života, nego označuje normalan dio suvremenoga životnog stila („putujuće čovječanstvo“), što upućuje na činjenicu da su nam putovanja, tj. cirkulacija, postala svakodnevica, odnosno više pravilo, nego iznimka (Williams i dr., 2000; Williams, Kaltenborn, 2001). Turistička i vikendaška kretanja dio su migracija, odnosno cirkulacija, koje uključuju raznolike oblike prostornih kretanja – od turističkih putovanja do promjene stalnoga prebivališta.

Vikendaška kretanja, kao specifičan oblik prostorne pokretljivosti pokrenut potrošnjom, objedinjuje nekoliko aspekata prostornih kretanja, primjerice: a) jednodnevne posjete vikendicama nakon posla, b) boravke u vikendicama vikendima i kraćim praznicima, c) boravke u vikendicama za dužih praznika, d) boravke u većem dijelu godine, a dio vikendica predstavlja i e) „kamen temeljac“ eventualnim trajnim (najčešće umirovljeničkim, ali nikako ne isključivo umirovljeničkim) migracijama (Williams i dr., 2004).

Što je migracija, a što cirkulacija stanovništva?
Jesu li vikendaška kretanja oblik cirkulacije ili migracije? Paralelno s razvojem sve mobilnijega društva, u kojemu je kretanje jedna od osnovnih odrednica, među stranim i domaćim znanstvenicima razvila se široka rasprava o promjeni tradicionalnih definicija pojma migracija, kao i o njezinim sastavnicama (Bell, Ward, 2000; Williams, Hall, 2000a; Williams, Hall, 2000b; Božić, 2001; Nejašmić, 2005; Nejašmić, 2008). Naime, uočeno je da su u suvremenom društvu, kao posljedica snažnog razvoja prometa, sve zastupljenija dnevna i tjedna prostorna kretanja koja mogu biti motivirana proizvodnim razlozima (npr. svakodnevni odlazak na rad izvan naselja stalnoga prebivališta), ali i onim potrošačkim (npr. odlazak u vikendicu preko vikenda). Budući da takvi oblici prostorne pokretljivosti ne uključuju trajno preseljenje stanovništva, postavilo se pitanje je li ih opravdano nazivati „dnevnom“, odnosno „tjednom migracijom“, ili je za njih „migracija“ ipak „preteška“ riječ, pa ih je opravdanije nazivati „cirkulacijom“. Naime, nije sasvim jasno gdje završava „sezonska cirkulacija“ (koja može biti jednokratna i višekratna), a gdje započinje „privremena migracija“ (koja može biti kratkotrajna i dugotrajna), te kako, s aspekta navedenoga, klasificirati turistička i vikendaška kretanja.

I vodeći hrvatski demo(geo)grafi podijeljeni su oko uporabe terminologije vezane uz prostornu pokretljivost stanovništva. Tako npr. Friganović (1990) i Wertheimer-Baletić (1999) u klasifikaciji tipova migracije ne izdvajaju pojam „cirkulacija“, nego njegov sadržaj vežu uz pojam „dnevna migracija“, prilikom, primjerice, dnevnoga kretanja radne snage ili školske djece iz mjesta stalnoga prebivališta u mjesto rada/školovanja, čime, naravno, ne dolazi do promjene boravišta ili prebivališta. S druge strane, Nejašmić (2005) ističe da se „prema relevantnim suvremenim gledištima, prostorna pokretljivost stanovništva dijeli na dvije šire kategorije: ‘migraciju’ ili ‘seljenje’ i ‘cirkulaciju’ ili ‘njihajno/kružno kretanje’.“ Pod „migracijom“ ili „seljenjem“ Nejašmić (2005) razumijeva „sve promjene mjesta stalnog boravka (prebivališta), bilo da je riječ o preseljenju trajne, bilo privremene naravi na manju ili veću udaljenost unutar ili preko državnih i administrativnih granica“. Nejašmić (2008) definira cirkulaciju kao „odlazak iz mjesta stalnog boravka u mjesto rada i povratak u mjesto stalnog boravka uz trajanje boravka u mjestu rada od nekoliko sati i dana do nekoliko mjeseci, i uz nepostojanje bilo kakve namjere za stalnom ili dugotrajnom promjenom boravišta“. Isti autor (2005) u klasifikaciji prostorne pokretljivosti stanovništva prema trajanju i učestalosti „migraciju“ dijeli na konačnu i privremenu, a „cirkulaciju“ na redovitu, slučajnu i sezonsku. No što je s potrošačkim prostornim kretanjima, preciznije kretanjima motiviranima prvenstveno dokolicom – izletničkim, turističkim i vikendaškim kretanjima?

Vikendaška kretanja – od cirkulacije do migracije
Iako su rasprave među znanstvenicima i dalje aktualne, čini se da se većina njih priklonila mišljenju da se vikendaštvo treba promatrati u kontekstu dugoročne cirkulacije, što zbog jače privrženosti mjestu dovodi do sezonskih migracija, a ponekad i do konačnoga, trajnog preseljenja (npr. umirovljenička migracija). Turistička kretanja, zbog kraćega trajanja, manje učestalosti te jače izraženoga povratnog, njihajnog karaktera, vjerojatno je opravdanije sagledavati kao sezonsku potrošačku cirkulaciju. Müller (2002) drži da je za velik broj ljudi danas cirkulacija (posjećivanje brojnih različitih mjesta; „turistički nomadizam“) češća pojava od stalne (sezonske) migracije prema samo jednoj lokaciji. Upravo zato, u kontekstu vikendaštva, on zagovara razliku između cirkulacije (upotreba vikendice potkraj tjedna) i sezonske migracije (upotreba vikendice u dužim razdobljima 1-2 puta godišnje). Dakle, upotreba vikendice tokom praznika, odnosno za dužih razdoblja („dugo vikendaštvo“), bliži su pojmu (sezonske) migracije, a velika većina turističkih kretanja, izletništvo (potrošačka prostorna kretanja motivirana odmorom i rekreacijom u trajanju od nekoliko sati do najviše četiri dana) i upotreba vikendice vikendom („kratko vikendaštvo“) cirkulaciji. Prihvaćajući Müllerovu argumentaciju, Casado-Diaz (2004) naglašava kako je, kao rezultat kontinuuma turizma i migracije, cirkulacija sve češća i zastupljenija od migracije u potrošnjom potaknutim demografskim kretanjima (sl. 1.).


Sl. 1. Vrste vikendaških kretanja s obzirom na dužinu boravka i prostorni domet
Izvor: Modificirao autor prema Williams i dr. (2004)

Klasifikacija vikendica s obzirom na prostorno-vremenske karakteristike njihove upotrebe
Iako se pojam „vikendica“ izvorno odnosio na kuće namijenjene odmoru i rekreaciji u slobodno vrijeme potkraj tjedna, s vremenom mu se značenjsko polje proširilo i na objekte sekundarnoga rekreacijskog stanovanja koji se rabe i za dužih praznika ili čak u većem dijelu godine. Stoga ako se kao kriterij klasifikacije uzme frekvencija dolazaka i dužina boravka u vikendici, stambene jedinice za odmor i rekreaciju mogu se grupirati ovako: a) objekti za svakodnevnu upotrebu u neradnom dijelu dana (nakon posla), b) objekti za upotrebu vikendom i kraćim praznicima (vikendice u užem smislu; weekend homes), c) objekti za upotrebu u sezoni/godišnjem odmoru (vacation homes), d) objekti za upotrebu u većem dijelu godine (funkcija dvojnoga prebivališta, eventualno mjesto stalnoga prebivališta „pod stare dane“; future permanent home). Iako je redovitost upotrebe jedno od temeljnih obilježja vikendice, ona se može odnositi na različite intervale s obzirom na raspoloživo slobodno vrijeme – od slobodnog vremena u neradnom dijelu dana, preko slobodnog vremena vikendom, kraćih i dužih praznika do slobodnog vremena u većem dijelu godine (npr. vikendaši umirovljenici).

Osim redovitosti upotrebe, temeljni element ove klasifikacije jest i duljina boravka u objektu za odmor i rekreaciju. U pravilu, može se ustvrditi podudarnost frekvencije upotrebe vikendice, duljine boravka, udaljenosti vikendice od mjesta stalnoga prebivališta te infrastrukturne opremljenosti vikendice. Vikendice u užem smislu (weekend homes), namijenjene provođenju vikenda i kraćih praznika,  udaljene su najviše dva sata vožnje automobilom od stalnoga prebivališta vlasnika (u tzv. „zoni vikend-rekreacije“, engl. weekend leisure zone, odnosno “zoni noćenja“, engl. zone of overnight), njihovi ih vlasnici/korisnici posjećuju češće, u njima neprekinuto borave kraće, one su s obzirom na infrastrukturu (struja, voda, kanalizacija, plin) i na broj pomoćnih prostorija (kuhinja, kupaonica, zahod) skromnije opremljene te su, u pravilu, manjih površina od vikendica kojima je osnovna namjena provođenje dužih praznika (vacation homes). Potonje, pak, budući da se rjeđe rabe, mogu biti smještene i znatno dalje od mjesta stalnoga prebivališta, ali se zbog dužega neprekinutog boravka u njima komfornije opremaju (kvalitetnija infrastruktura, više pomoćnih prostorija, veća kvadratura) te svojim vlasnicima/korisnicima pružaju mogućnost boravka u većem dijelu godine ili čak trajnoga preseljenja kad im životni uvjeti to dopuste (tab. 1).

Tab. 1. Prostorno-vremenske karakteristike upotrebe vikendica

FUNKCIJA VIKENDICE

FREKVENCIJA DOLAZAKA

DUŽINA BORAVKA

VRSTA VIKENDAŠKIH KRETANJA

OVISNOST O UDALJENOSTI OD STALNOGA PREBIVALIŠTA

Vikendica za vikende (weekend home)

VISKA

KRATKA

CIRKULACIJA

OVISNA

Vikendica za praznike (vacation home)

NISKA

DUGA

SEZONSKA MIGRACIJA

NEOVISNA

Buduće stalno prebivalište (future permanent home)

U OPADANJU

U PORASTU

KONAČNA MIGRACIJA (PRESELJENJE)

NEOVISNA

Izvor: Hall, Müller (2004), prema Müller (2002)

Zaključak
Sukladno navedenoj raspravi o terminologiji prostornih kretanja u kontekstu vikendaštva, čini se da se u oblike cirkulacije mogu uvrstiti jednodnevni posjeti vikendicama nakon posla (dnevna vikendaška cirkulacija) te boravci u vikendicama vikendima i kraćim praznicima (tjedna vikendaška cirkulacija), dok se, zbog elemenata (sezonske) promjene boravišta, dakle, (sekundarnog) stanovanja, kao oblici migracije mogu prepoznati boravci u vikendicama za dužih praznika (sezonska vikendaška migracija), boravci u većem dijelu godine (višemjesečna/polugodišnja migracija) te eventualno preseljenje u vikendice (konačna migracija).

Literatura

  1. Bell, M., Ward, G. (2000): Comparing temporary mobility with permanent migration, Tourism Geographies 2/1, 87-107.
  2. Božić, S. (2001): Posljednja avantura: umirovljeničke migracije, klima i „ugodnosti”, Migracijske i etničke teme 17/4, 311-326.
  3. Casado-Diaz, M. A. (2004): Second homes in Spain, u: Tourism, mobility and second homes: between elite landscape and common ground (ur. Hall, C. M, Müller, D. K.), Channel View Publications, Clevedon, Buffalo, Toronto, 215-232.
  4. Friganović, M. (1990): Demogeografija: stanovništvo svijeta, Školska knjiga, Zagreb.
  5. Hall, C. M., Müller, D., K. (2004): Introduction: second homes, curse or blessing? Revisited, u: Tourism, mobility and second homes: between elite landscape and common ground (ur. Hall, C. M., Müller, D. K.), Channel View Publications, Clevedon, Buffalo, Toronto, 3-14.
  6. Müller, D. K. (2002): German second home owners in Sweden: some remarks on the tourism – migration – nexus, Revue Européene des Migrations Internationales 18/1, 67-86.
  7. Nejašmić, I. (2005): Demogeografija: stanovništvo u prostornim odnosima i procesima, Školska knjiga, Zagreb.
  8. Nejašmić, I. (2008): Stanovništvo Hrvatske: demografske studije i analize, Hrvatsko geografsko društvo, Zagreb.
  9. Wertheimer-Baletić, A. (1999): Stanovništvo i razvoj, Mate, Zagreb.
  10. Williams, A. M., Hall, C. M. (2000a): Guest editorial: Tourism and migration, Tourism Geographies 2/1, 2-4.
  11. Williams, A. M., Hall, C. M. (2000b): Tourism and migration: new relationship between production and consumption, Tourism Geographies 2/1, 5-27.
  12. Williams, A. M., King, R., Warnes, T. (2004): British second homes in Southern Europe: shifting nodes in the scapes and flows of migration and tourism, u: Tourism, mobility and second homes: between elite landscape and common ground (ur. Hall, C. M., Müller, D. K.), Channel View Publications, Clevedon, Buffalo, Toronto, 97-112.
  13. Williams, A. M., King, R., Warnes, T., Patterson, G. (2000): Tourism and international retirement migration: new forms of an old relationship in southern Europe, Tourism Geographies 2/1, 28-49.
  14. Williams, D. R., Kaltenborn, B. P. (2001): Leisure places and modernity: the use and meaning of recreational cottages in Norway and the USA, u: Leisure/tourism geographies (ur. Crouch, D.), Routledge, London – New York, 214-230.