Zašto pomičemo satove: ljetno računanje vremena

12. studenoga 2010. |
Pogledajte sve članke na karti

Jedna od onih tema koje nikada ne prestaju biti aktualnima, odnosno predmetom su razgovora svake godine – dapače, dvaput godišnje, jest ljetno računanje vremena (engl. Summer Time ili Daylight Saving Time; u nastavku teksta DST). Naime, svake godine u proljeće (ob. u ožujku) i u jesen (ob. u listopadu) pomičemo naše satove 60 minuta unaprijed, odnosno unazad i to je prilično poznat podatak s obzirom na to da bitno utječe na ritam života stanovnika država u kojima se ovaj sustav provodi. Međutim, koji je točno značaj ove prakse osim što nas jedanput u godini uglavnom uveseljava jer spavamo sat vremena više, a jedanput, nažalost, skraćuje noć?


Sl. 1. Kretanje vremena izlaska i zalaska Sunca u Londonu 2007. godine.
Izvor: en.wikipedia.org

Čovjek je prirodno prilagođen životu danju. Danju se odvija većina čovjekovih obaveza (hranjenje, učenje, posao, rekreacija, itd.), dok je noć rezervirana uglavnom za spavanje i obnavljanje energije potrebne za nadolazeći dan. Međutim, čovjek se prilagodio i uvjetima odsustva Sunčeve svjetlosti pa je primjenom elektriciteta stvorio različite vrste rasvjetnih tijela (svjetiljke) koji omogućavaju da vidimo prst pred nosom i tijekom noći. Velik je to uspjeh čovječanstva, ali osim pozitivnih, nosi i neke negativne posljedice, među kojima se ističu sve veći financijski troškovi zbog korištenja električne energije.

Jedna je od osnovnih zadaća DST-a upravo smanjiti izdatke za električnu energiju na način da se tijekom dana koristi danje svjetlo što je više moguće. Osim toga, DST je uveden i zbog drugih razloga o kojima će više riječi biti u nastavku teksta.

Iz kojeg razdoblja DST uopće vuče svoje korijene? Začetnikom podjele računanja vremena na ljetno i zimsko smatra se novozelandski entomolog George Vernon Hudson. Kao entomolog, bavio se skupljanjem i proučavanjem kukaca te su njegova istraživanja podosta ovisila o prisustvu Sunčeve svjetlosti. Godine 1895. došao je na ideju da bi se vrijeme moglo pomaknuti dva sata unaprijed kako bi se tijekom ljetnog vremena iskoristilo više danjeg svjetla u popodnevnim satima. Njegova je ideja doživjela i praktičnu primjenu tijekom I. svjetskog rata u Njemačkoj i članicama Antante s ciljem štednje ugljena kao energenta.


Sl. 2. G. V. Hudson – utemeljitelj DST sustava
Izvor: www.dnzb.govt.nz

Daylight Saving Time počinje u većini država krajem ožujka, a završava krajem listopada. U periodu od listopada do ožujka traje nešto što bismo laički mogli nazvati uobičajenim, normalnim vremenom, odnosno onim vremenom koje bi pokazivali naši sati tijekom čitave godine da nema pomicanja sata. Krajem ožujka u našim krajevima Sunce izlazi otprilike u 5 sati i 46 minuta i zalazi u 18 sati i 18 minuta (prema normalnom vremenu).

Uočimo da je u takvim okolnostima velik dio večeri u mraku (već nakon 18 sati pada mrak), dok Sunce izlazi relativno rano – prije 6 sati, iako većina ljudi tada još uvijek spava te im danje svjetlo koje stvara izlazeće Sunce ionako nije potrebno. Ako se sat pomakne unaprijed, Sunce će izlaziti, prema vremenu koje pokazuju naši satovi, u 6:44, a zalaziti u 19:19 (razlika u izlasku i zalasku Sunca nakon pomicanja sata nije točno 60 minuta jer se zbog Zemljine revolucije svakog dana tijekom proljeća dan produljuje).

Na taj način, što se tiče jutarnjeg perioda, nije se ništa bitno promijenilo: u razdoblju 5:46 – 6:44 većina ljudi ionako spava, a i oni koji se tada bude, ne koriste toliko mnogo električne energije.

S druge strane u razdoblju između 18:18 i 19:19 danje svjetlo je dobrodošlo jer se u slučaju izostanka Sunčeve svjetlosti u tom vremenu električna energija za rasvjetu intenzivnije koristi.


Sl. 3. Prosječne potrebe za električnom energijom u Ujedinjenom Kraljevstvu 2006. godine.
(Okomite crne linije označavaju granice ljetnog i zimskog računanja vremena)
Izvor:  www.eng.cam.ac.uk/

Prisutnost Sunčeve svjetlosti uvečer poboljšava opće zdravlje stanovnika jer dodatan sat za vrijeme trajanja dana omogućuje ljudima da se nakon posla stignu rekreirati u prirodi (najčešće se to odnosi na gradske parkove i športske terene). Ipak, ne valja zanemariti i negativne posljedice DST-a na zdravlje, a one se najviše očituju u razdoblju prilagodbe na novi raspon dana, nakon pomicanja sata (poremećaj dnevnog bioritma).

Prema nekim istraživanjima, u vremenu dok se primjenjuje DST smanjena je stopa kriminala jer je on izraženiji navečer nego u zoru, a dulje danje svjetlo ometa mogućnost kriminala.

Pomicanje sata utječe i na broj prometnih nesreća. S obzirom na to da je sat pomaknut unaprijed, mrak traje dulje ujutro, što povećava broj prometnih nesreća u ranim jutarnjim satima. Međutim, kako dan traje dulje u kasnoposlijepodnevnim/večernjim satima, broj prometnih nesreća u tim je satima smanjen što kompenzira broj poginulih u prometu ujutro. Ukupno gledano, broj nesreća prema nekim je podatcima u Velikoj Britaniji i SAD-u manji za oko 1 %.

Ipak, pojedina istraživanja sugeriraju da se navedena redukcija broja nesreća na kraju ponovno kompenzira većim brojem žrtava one dane nakon pomicanja sata zbog prilagodbe vozača na novo vrijeme.

Osim mnogo pozitivnih učinaka, DST može prouzročiti i probleme određenim strukama.
Poljoprivrednicima manjak Sunčeve svjetlosti u rano jutro nije prednost, a s potrebama mijenjanja i usklađivanja rasporeda zbog pomicanja sata muku će mučiti mnogi ekonomisti, željeznice, zračne luke, turističke agencije i mnogi drugi.

Određene je elektroničke uređaje prilikom pomicanja sata potrebno manualno podesiti kako bi „prihvatili“ novo vrijeme, a moguće su i greške (errori) na njima zbog promjena.
Bilo kako bilo, DST mora u određenom trenutku završiti. Ujesen se DST „poništava“, tj. vrijeme se vraća natrag i započinje zimsko računanje vremena.

Na primjer, ako Sunce izlazi u 7:33, a zalazi u 17:46, pomicanjem dobivamo da će Sunce izlaziti u  6:34 , a zalaziti u 16:44. Pomicanje se vrši jer dan tijekom jeseni počinje sve kasnije i kasnije, a nakon nekog vremena riječ je o relativno kasnijim jutarnjim satima (nakon 7 sati). Tada je vrijeme da se vrijeme vrati unatrag, a dogovorno je određeno da to (u većini zemalja) bude u listopadu.Važno je uočiti da dobivamo više svjetla ujutro što je efektivnije u ovo doba godine jer su noći najdulje i zahvaćaju dobar dio jutarnjeg vremena kada djeca idu u školu, a odrasli na posao. Nažalost, danje svjetlo nestaje već u popodnevnim satima što je neizbježna posljedica uzrokovana Zemljinom revolucijom.

Istaknimo i da razdoblje DST-a (ljetno računanje vremena) traje dulje od zimskog računanja vremena za dva mjeseca kako bi svi navedeni efekti bili što bolje iskorišteni tijekom godine dok je to moguće.

DST, spomenuli smo, prestaje u većini zemalja krajem listopada.

Zanimljivost je da je do 2006. DST u SAD-u završavao također zadnjeg vikenda u listopadu, prije Noći vještica. U takvim okolnostima, noć je nastupala naglo ranije na Noć vještica u odnosu na dane prije pomicanja sata unatrag. Dosta je roditelja zabranjivalo djeci odlazak u Trick or Treating (maškare) kada je, ranije, pao mrak, a oni koji su išli, imali su veći rizik od toga da stradaju u prometu, na polumračnim ulicama. Isto tako, manje se čokolada i bombona prodavalo s obzirom da je, prema pretpostavci, manje djece išlo u Trick or Treating.

Novim zakonom, 2007. godine DST je prebačen na prvu nedjelju u studenom omogućivši veći profit proizvođača slatkiša i veću sigurnost djece čija je smrtnost četiri puta veća na Noć vještica nego u bilo kojoj drugoj noći.

Iako u širokoj uporabi, DST nije svugdje u svijetu našao svoju primjenu (vidi kartu).


Sl. 4. Korištenje DST sustava u svijetu
Izvor:  en.wikipedia.org

Činjenica je da velik dio zemalja tropskog pojasa nikada nije koristio DST. Najočitiji razlog leži u tome da u njima tijekom cijele godine traje ljeto pa danjeg svjetla ima, sukladno tomu, dovoljno tijekom cijele godine. Zanimljivost među europskim državama je Island, koji jedini ne koristi ljetno računanje vremena. Razlog su velike oscilacije u trajanju dana i noći tijekom godine. Primjerice, početkom siječnja na Islandu Sunce izlazi u 11:20, a zalazi u 15:43 po lokalnom vremenu, a početkom srpnja izlazi u 3:05, a zalazi u 23:57. Pomicanje sata ne bi imalo nekih dugoročnijih učinaka kao na nešto nižim umjerenim geografskim širinama gdje se dan, tijekom godine sporije skraćuje, odnosno produljuje.

Iako ima svoje prednosti, DST ne donosi svim državama jednake blagodati te su neke među njima ocijenile kako im ušteda energije, smanjenja prometnih nesreća i kriminala i ostalih čimbenika koji se nastoje ublažiti ovim sustavom nisu bitno promijenjena. Činjenica je da ukoliko pomaknemo sat unaprijed, pomoći ćemo popodnevnim satima, ali na račun jutarnjih sati, i obrnuto. Razlogom je to što će uvijek biti argumenata i za i protiv ljetnog računanja vremena te će različite države različito komentirati njegov utjecaj na lokalno stanovništvo i gospodarstvo ovisno o osnovnim karakteristikama geografskog smještaja, kao i statističkim pokazateljima uspješnosti primjene DST-a unutar njihovih državnih granica.

Izvori:

http://en.wikipedia.org/wiki/Daylight_saving_time

www.webexhibits.org/daylightsaving/nodes.html

http://www.timeanddate.com/worldclock/

http://hubpages.com/hub/The-Positives-and-Negatives-of-Daylight-Saving-Time

http://properblog.wordpress.com/2009/10/24/dont-forget-the-clocks-go-back/