Zašto geografija.hr?

Zašto geografija.hr?

(ili o čemu će biti riječi na ovim web stranicama)

Svijet postaje «informatičko globalno selo»
– geografija nam pomaže upoznati «susjede» –

Doista, tehnološki napredak u prometu i komunikaciji, spomenimo samo internet, mobilnu telefoniju, nadzvučne putničke avione i superbrze željeznice, «smanjio» je Svijet. Pridodajmo tome promjene u proizvodnji, poslovanju i ljudskoj svakodnevnici. Te promjene često nazivamo globalizacijom, informatičkom revolucijom i ulaskom u postindustrijsko društvo. Posljedice tih promjena, bile one pozitivne ili negativne, utječu na život ljudi u različitim dijelovima Svijeta.

Ne čini li vam se, na primjer, da naglo postajemo sve sličniji – odjećom, prehranom i načinom provođenja slobodnog vremena ? No istovremeno, zahvaljujući većoj dostupnosti informacija, bivamo sve svjesniji razlika među nama, među civilizacijama i kulturama. Te su razlike pravo bogatstvo, ali zbog međusobnog nerazumijevanja mogu biti i izvor sukoba (nismo li i sami svjedoci toga ?). Želimo li izbjeći sukobe i očuvati kulturnu raznolikost, više nego ikad prije trebamo znanje o Svijetu u kojem živimo. I tu nam pomaže geografija. Ona nije tek poznavanje smještaja neke države na karti, već podrazumijeva odnos čovjeka i prostora, te poznavanje okoliša, društva, povijesti, kulture i religije. Geografsko nam je znanje neophodno želimo li razumjeti što se događa u suvremenom svijetu !

Održivi razvitak je možda najvažnije pitanje 21.stoljeća
– geografija nam pomaže uvidjeti da nijedan čovjek nije otok i da sve što činimo ima odraza na sve ostale – i na naš zajednički planet Zemlju !-

Kofi Annan, generalni tajnik Ujedinjenih naroda, jednom je prilikom rekao da je najveći izazov novog stoljeća pretočiti apstraktnu ideju održivog razvitka u svakodnevicu svih žitelja Zemlje. Jer doista, jedna od najčešće citiranih definicija održivog razvoja, ona iz Brutland Reporta, kaže da je to «razvoj koji zadovoljava potrebe sadašnjih generacija ne ugrožavajući sposobnost budućih generacija da ostvare to isto». No što to točno znači ? Na što se odnosi ? Kako ideju pretvoriti u stvarnost ?

U začetku ideje održivog razvoja svakako se nalazi pitanje i briga o zaštiti okoliša. No isticanje zaštite okoliša u njegovom prirodnom stanju po svaku cijenu, jednako kao i zagovaranje trajnog ekonomskog rasta bez obzira na stanje okoliša, dvije su krajnosti. Suvremeno shvaćanje održivosti bliže je ideji prostornog razvoja koji poštuje granice nosivosti okoliša i teži stvaranju funkcionalno i ekološki vitalne regije. Drugim riječima, zalaže se za gospodarski razvoj koji će očuvati prirodne i kulturne vrijednosti prostora. Vidljivo je dakle da ideja održivog razvoja nadilazi sam pojam okoliša i obuhvaća i potrebu za razumijevanjem društvenih, ekonomskih, političkih i kulturnih okvira razvoja.

Vrijeme je za geografiju – mostnu znanost koja povezuje prirodne i društvene znanosti ! Jer iako je održivi razvoj predmet istraživanja brojnih znanosti, temeljno
pitanje održivog razvoja – odnos čovjeka i prirode – ustvari je objekt geografije već više od jednog stoljeća ! U brojnim definicijama geografije spominje se upravo istraživanje odnosa prirodnogeografskih i društvenogeografskih elementa u prostoru, a djelo Georga Perkinsa Marsha «Man and Nature» (Čovjek i priroda) objavljeno 1864.g. smatra se najvažnijim američkim geografskim radom 19.st. upravo stoga što je pokrenulo revoluciju u razumijevanju načina na koji ljudi mijenjaju svoj okolinu !

Svi ljudi imaju pravo na život dostojan čovjeka – ali taj život u mnogočemu ovisi o mjestu stanovanja
– geografija nam pomaže shvatiti kako prirodni uvjeti utječu na život ljudi, ali i kako čovjek mijenja svoju životnu okolinu

Jeste li znali da se približno 86 % svjetskog stanovništva nalazi na sjevernoj polutci Zemlje ? Ili da više od polovice cijelog čovječanstva živi između 20 i 40 stupnja sjeverne geografske širine ? Ove činjenice samo su jedan od dokaza koliko na život ljudi utječu prirodni elementi, u ovom slučaju ponajviše klima. U prošlosti su prirodni uvjeti često imali presudnu ulogu na život ljudi, no usporedo s znanstvenim, tehnološkim i ekonomskim razvojem čovjek je sve više mijenjao okolinu i prilagođavao je svojim potrebama. Danas je čovjek ključni čimbenik transformacije svijeta, ali je još uvijek samo jedan element složenog sistema koji nazivamo Zemlja ! Suvremena geografija je znanost koja prostor istražuje upravo poput sistema: upoznaje elemente (npr. reljef, klimu, stanovništvo, grad), ali je naglasak na razumijevanju interakcija (odnosa) među tim elementima i procesima koji iz njih slijede !

Gdje je …? Pitanje lokacije jedno je od najznačajnijih pitanja čovječanstva, pokretač ljudske znatiželje i velikih svjetskih otkrića
– geografska karta i atlas, na papiru, internetu ili CD-ROM-u, pomažu nam odrediti bilo koju lokaciju na Zemlji
(a uskoro možda i u cyberspaceu)

Društvo kojemu nedostaju informacije ograničeno je u svom ekonomskom i socijalnom razvoju. A znate li da preko 80 % svih informacija ima neke elemente prostorne dimenzije ? Ne zaboravimo također da je prostor ograničen resurs i da njime treba mudro gospodariti. Planiranje prostora, te velikih infrastrukturnih projekata (npr. prometnica, vodoopskrbe, lokacije bolnica ili pak odlagališta otpada) danas je u razvijenom svijetu, a sve više i u Hrvatskoj, nezamislivo bez korištenja Geografskih Informacijskih Sustava (GIS-a), računalnog sustava koji omogućava prikupljanje, obradu i prikazivanje geografskog sadržaja koristeći koncept tematskog preklapanja. Primjena Geografskih Informacijskih Sustava danas je prisutna u gotovo svim područjima ljudske djelatnosti, a nove komunikacijske tehnologije, kao što je internet, omogućavaju nam da pristup prostornim, geografskim informacijama učinimo još dostupnijima i korisnijima svima kojima je to potrebno !

Razlog je često važniji od samog događaja
– geografija nam pomaže uočavati uzročno-posljedične veze i razvijati logično razmišljanje –

Geografija počinje pitanjem «Gdje je …» ? No možda čak i važnije od toga je pitanje koje slijedi: «Zašto ?». Zašto je Sahara pustinja ? Zašto je Japan, kao država koja ne obiluje prirodnim resursima za industrijski razvoj, postao jedna od najvećih gospodarskih sila u drugoj polovici 20. st. ? Zašto je s prekrasnih jadranskih otoka iseljavalo stanovništvo u 19.st. ? To su pitanja koja podjednako djecu i odrasle «tjeraju» na razmišljanje, ponekad i čuđenje. A to je početak učenja i izvor znanja… No geografija ne završava pitanjem gdje je nešto i zašto je upravo tamo. Treba dati odgovor i na pitanje «Kakvo je ?» nešto i usporediti sa sličnim pojavama u drugom prostoru. Kako izgledaju naše tržnice ? A kakve su tržnice (i postoje li uopće) npr. u SAD-u ? Iduce pitanje je: «Koje su posljedice» toga da se neka pojava javlja u određenom prostoru (o tome nam je sada lakše govoriti jer znamo zašto je upravo tamo, te kakva je ta pojava). I konačno, kada upoznamo i posljedice, pokušajmo odgovoriti i na, za društvo, najvažnije pitanje: Što će se desiti u budućnosti s određenom pojavom ili prostorom? Ovih nekoliko pitanja potiču radoznalost i zanimanje za svijet u kojem živimo, ali razvijaju i naše umne sposobnosti, posebno uočavanje uzročno-posljedičnih veza. Počinjemo razumijevati povezanost koja postoji na Zemlji (nijedan čovjek nije otok !), složenost prirodnih i društvenih sustava, te njihovu nerazdvojivost. Geografski način razmišljanja pomaže nam da brinemo o sebi i drugima, te da postanemo svjesni i odgovorni građani 21. stoljeća!

A zašto na internetu?
– A zašto ne?

Aleksandar Lukić