Pitaj geografa
Ovdje možete slobodno pitati geografa bilo što vezano za geografiju. Molimo da pitanja formulirate jasno, ozbiljno i kratko. Naglašavamo da ova rubrika ne služi za pisanje referata i seminarskih radova učenika i studenata pa molimo da izbjegavate takva pitanja. Ukoliko se ne pridržavate navedenih pravila, na vaša pitanja (zbog velikog broja pitanja koja pristižu) nažalost nećemo moći odgovoriti. Također, za pitanja o natjecanjima iz geografije (rezultati, žalbe, broj pozvanih učenika i sl.) postoje relevantne stranice Hrvatskoga geografskog društva i Agencije za odgoj i obrazovanje, te vas molimo da svoje odgovore potražite tamo.
Mnoga pitanja koja nam šaljete, već su odgovorena pa vas molimo da prije nego postavite pitanje provjerite pitanja koja su izlistana ispod, a to najjednostavnije možete napraviti tako da pritisnete istodobno tipke CTRL i F nakon čega će se pojaviti mala tražilica u koju možete upisati ključnu riječ o kojoj ste mislili postaviti pitanje (npr. tornado ili klimadijagram) i na taj način pretražiti već postavljena pitanja na istu ili sličnu temu. Također pri pretrazi ćete bolje rezultate dobiti ako upišete korijen riječi umijesto cijele riječi (npr. planin umjesto planina) jer se riječi u pitanjima pojavljuju u različitim padežima.
POSTAVI PITANJE
Da bi postavili pitanje, morate biti prijavljeni u sustav.
Ukoliko nemate svoj korisnički račun, možete ga kreirati.
Registracija
KOJE SU KRAJNJE TOČKE EUROPE, ZNAM DA SU KOPNENE KRAJNJE RT ROCA, RT KINARODEN, RT TARIFA, ALI KOJE SU MKRAJNJE TOČKE, ISTOČNA JE NA URALU, ZAPADNA NA AZORIMA, JUŽNA NA KRETI, SJEVERNA NA SVALBARDU, ALI KOJI SU TO TOČNO RTOVI, MJESTA ILI GRADOVI!!!
odgovoreno: 24.09.2012.
Pozdrav :D imam nekoliko pitanja u vezi kategorije 2. razreda SŠ, zapravo više jezične nego geografske prirode.. ovako: 1. zašto se uz odgovor inuiti nije priznavao i odgovor eskimi? jasno mi je da sami inuiti/eskimi ustraju na prvom nazivu, ali je u cijelom svijetu ustaljen drugi, a oba se navode i u udžbeniku za 3. razred školske knjige kao sinonimi. prema tome, i budući da se naziv jednoga naroda ne može promijeniti tek tako, smatram da je odgovor eskimi točan, isto kao i odgovor inuiti. 2. kod SAD-a bio je označen pojas kukuruza, a odgovor "belt kukuruza" mi nije priznat. obrazloženje povjerenstva: ne smije se miješati hrvatski i engleski. ovo je pitanje potpuno jezična stvar. naime, u istom gore navedenom udžbeniku piše "pojasi ili beltovi". dakle, čim je napisano "beltovi" a ne "belts", ta se riječ ponaša kao tuđica koja je prošla morfološku prilagodbu hrvatskome jezičnom sustavu jer je na nju dodan hrvatski sufiks. ako se ona može morfološki ponašati kao riječ hrvatskoga jezika, zašto ne bi mogla i sintaktički, odnosno, zašto se s njom ne bi mogla tvoriti sintagma "belt kukuruza"? 3. nije mi priznat odgovor "emporije" već treba "emporiji", no u udžbeniku meridijana za drugi razred ta se riječ uopće ne pojavljuje u svom kanonskom obliku (N jd.) pa nije moguće zaključiti je li emporij ili emporija. znam da, ako izraz zaista nije točan, tu i ne trebam dobiti bod, ali to je onda propust autora udžbenika. no smatram da me županijsko povjerenstvo oštetilo u prva dva slučaja pa vas molim za mišljenje. hvala ;))
odgovoreno: 19.03.2012.
Mozete li mi napisati tocne hrvatske nazive za iduce organizacije : GATT, UNHCR, IAEA, ICAO, ITU,WFP, NAFTA, LAIA, LAFTA, ASEAN, MERCOSUR, EFTA, CEFTA, OESS, KESS,SEV ....
odgovoreno: 24.01.2012.
Imam jedno pitanje. Zanima me priroda, i to poglavito svemir (nastanak, Big Bang, Solarni sistem, planeti, građa, sastav, galaksije...). Nešto o tome se govori na studiju geologije, a nešto i na fizici. Po vašem mišljenju, koji studij da upišem, a na kojem ću dobiti bolje znanje iz ovog dijela koji me zanima? Nemojte samo reći ovo je geografija, nemamo informacije... Molim vas vaše osobno mišljenje budući da preko geografije poznajete osnove geologije. Ili možda imate preporuku kako sa geologijom proširiti znanje iz astronomije (odabir izbornih predmeta, geokemija, specijalizacija na diplomskom..). MOLIM VAS BILO ŠTO, ako može malo detaljnije. Puno hvala i pomognite mi riješiti dilemu jer je stvarno velika.
odgovoreno: 28.03.2011.
Isto je i s geologijom. Znam da se to fakultetu ne isplati zbog ove druge strane (geologije i posla), ali ipak ga se nije trebalo ukinuti. U Austriji se u Beču kombinira geografija s geologijom (pretpostavljam da je prof smjer), a u njihovim se školama ne predaje geologija, već samo geografija (kao kod nas). Geologije nema kao predmeta ni u drugim zemljama, a kada bi pretraživali,
dobar dio ima kombinacije s geografijom. Od jednog studenta tog smjera čuo sam da su studenti jako bili zadovoljni tim studijem, da je bio interesantan. Vi ćete mi odgovoriti argumentom da se geologija predaje u samo 2 škole u Hrv., pretpostavljam, ali mislim da učenik koji bi upisao taj smjer isti upisuje isključivo jer geografsko znanje želi proširiti geološkim. Tu je i moj problem: obožavam geologiju,
ali bih htio predavati geografiju u školama, a međusobnu kombinaciju nemoguće je izvesti. Imate li neki savjet kako nešto tako rješiti?
odgovoreno: 07.01.2011.
Pozdrav, imam nekoliko pitanja. U Hrvatskoj se, kao što znamo, provodi Bologna, i da ne duljim, jedna od njenih "težnji" jest da se uvede što više dvopredmetnih smjerova, npr. kemij-biologija, itd... Vidio sam da su ovakvi studiji češći od jednopredmetnih u npr.susjednoj BIH (PMF Sarajevo), Beogradu ili Mariboru. Kd nas nije tako. Evo konkretno primjer geografije.
Taj se predmet može na PMF-u kombinirati samo sa povijesti. Nije li to slabo, a u Sarajevu se geografija kombinira s kemijom i čak informatikom, plus biologija, povijest i drugi oblici. Zašto je to tako? PMF ima 7 odsjeka i kombinacije među smjerovima jako su slabe, izuzev eto fizike možda. Zašto se geografija ne kombinira s biologijom, kemijom, geologijom, fizikom...
Zašto samo s povijesti, a niti jednim prirodnim s istog faksa? Prije je bilo GEO-BIO. Zašto je taj smjer ukinut? Hajde GEO-GEO nekako i je razumljivo, ali zašto s biologijom??? Oba predmeta su zanimljiva, na njih dva najviše se učenika prijavi na natjecanja da profesori dio moraju odbacivati, a za matematiku sva 4.razr.ne bude 10 učenika. Zašto je broj kombinacija tako slab da se tako izrazim?
odgovoreno: 07.01.2011.
da li se ovako dijele čimbenici turizma? nemam udžbenik geografije trećih razreda hotelijersko-turističkih usmjerenja pa želim provjeriti.
hvala.
Učinke turizma dijelimo na:
1. neekonomske funkcije (djelovanje) turizma djeluju na različite načine i na pojedinca i na društvo u cjelini, jer rekreacija i odmor te kulturna doživljavanja nisu samo potreba pojedinca, već imaju i društveni karakter.
a) neposredno djelovanje – zdravstvena funkcija, zabavna funkcija, kulturna funkcija
b) posredno djelovanje – socijalna funkcija, politička funkcija
Zdravstvena funkcija-neposredno utječe na zdravlje čovjeka (turista), a kroz različite
oblike sporta i rekreacije. Turizam djeluje kao preventiva nekoj bolesti, a ne kao
kurativa.
Zabavna funkcija-odražava se i djeluje na psihičko stanje i raspoloženje turista.
Kulturna funkcija-pruža psihičku relaksaciju više kvalitete.
Socijalna funkcija-očituje se u humanizaciji odnosa i boljem razumijevanju socijalnih
razlika među ljudima i u međunarodnim razmjerima.
Politička funkcija-razvija osjećaj povezanosti s drugima narodima i zajednicama,
razumijevanje njihovih problema te konačno jača u ljudima želju za mirom i
suradnjom u cijelom svijetu.
2. ekonomske funkcije (djelovanje) – poticanje razvoja gotovo svih gospodarskih djelatnosti, funkcija zapošljavanja, razvitak nerazvijenih područja, usklađivanje robno-novčanih odnosa, jačanje vanjsko-trgovinskih odnosa, utjecaj na platnu bilancu.
Motivi za turističko putovanje stvaraju se kada počnu djelovati objektivni i subjektivni čimbenici turizma. Misli se na skupinu čimbenika koji stvaraju kod čovjeka želju za putovanjem ili barem dolazi do aspiracija za putovanjima radi zadovoljavanja rekreacijskih, kulturnih i drugih potreba. Riječ je dakle o čimbenicima koji djeluju na čovjeka da postane turist. To su određeni sadržaji i oblici ljudske aktivnosti koji potiču kretanja i koji se odražavaju na intenzitet i pravce kretanja.
Dijelimo ih na inicijalne (djeluju u mjestima, regijama ili zemljama iz kojih turisti potječu) i receptivni (u mjestima, regijama ili zemljama gdje se turizam odvija).
Čimbenike ponude u turizmu dijelimo na:
1. atraktivne (privlačne)
a) prirodne – geomorfolški, hidrogeografski, biogeografski, pejsažni, klimatski
b) antropogene – kulturno-povijesni, umjetnički, etnosocijalni, manifestacijski, ambijentalni
2. komunikativne (prometne) – željeznički, cestovni, riječni, jezerski, morski, zračni
3. receptivne (prihvatne) – smještajni kapaciteti, prehrambeni kapaciteti, komunalna infrastruktura, sportski objekti, objekti zabave
Atraktivni ili privlačni čimbenici (faktori) turističke ponude su svi oni objekti i pojave koje je stvorila priroda ili čovjek (društvo), a koji svojim karakteristikama i svojstvima mogu privuči određeni segment turističke ponude.
U prometne ili komunikativne čimbenike svsrtavamo prometna sredstva i komunikacije te razvijenost prometnih veza. Razina kvalitete prometa koji omogućava brz i siguran prijevoz iz mjesta stalnog boravka do turističkog odredišta značajan je za domaća i međunarodna kretanja.
U receptivne čimbenike svrstavano objekte koji turistima osiguravaju boravak u izabranoj destinaciji. Odnose se na prihvat turista u mjestu njegova turistička boravka. Pod receptivnim kapacitetima treba podrazumijevati i objekte turističko-komunalne infrastrukture kao što su: parkovi, šetališta, vidikovci, vodoskoci, parkirališta, PTT mreža i sl.
Posjedovanje prirodnih i antropogenih atrakcija, uz infrastrukturu, ambijent i prometnu razvijenost čine primarnu turističku ponudu, dok objekti za smještaj, prehranu i razonodu čine sekundarnu turističku ponudu.
Čimbenike potražnje u turizmu dijelimo na:
1. socioekonomske – demografski, industrijalizacija, urbanizacija, financijska sredstva, slobodno vrijeme
2. tehničke – promet, prometna sredstva i prometne organizacije
3. sociopsihološke – sport, zdravstvo, politika, kultura, moda, navike, oponašanje, ugled, vjera, ljubav
odgovoreno: 08.01.2011.
Pozdrav, izuzevši hrvatsku najviše hrvata u svijetu ima u BiH, hrvati su u BiH konstitutivan narod, jedan od 3 službena jezika je hrvatski (samo u te dvije države hr jezik je službeni), e sad mene zanima zašto hrvati iz hrvatske ne smatraju bh hrvate svojim narodom kao što je to slučaj sa srbima koji smatraju srbe iz RS-a svojima, albanci vole i smatraju kosovare kao i one iz albanije istom mjerom, ko to ne voli u svijetu svoj narod, vjeru, kulturu, jezik itd izuzevši hrvate, ps nacionalista je onaj ko voli svoje a mrzi druge narode, kako se zove čovjek koji mrzi svoje. lijep pozdr
odgovoreno: 24.09.2010.
Oprostite mi što ne razpolažem Vašim stručnim (zemljopisnim/geografskim) nazivljem, student sam etnologije i lingvistike. Imam nekoliko pitanja, molbi:
Prvo; sve što možete pronaći o poplavnim poljima Posavine (prvenstveno sisačke, uključujući i Pokuplje). Stara imena tih polja, dakle ne u današnjem upravnom smislu kao što je "Park prirode Lonjsko polje" nego izvorni nazivi (Lonjsko, Mokro, Poganovo, Sunjsko, Odransko, i t.d. - koja još polja?? ) i što su točno obuhvaćali pojedini od njih. I zemljovide, naravno, pogotovo stare, sa što više toponima!
Drugo; jezikoslovne (dijalektoložke) i narodopisne (etnografske, na pr. tipovi nošnja ) zemljovide za isto područje.
Treće, opće porabive (koji se mogu skinuti (downloadati) različite zemljovide istoga kraja.
Sve ovo me prvenstveno zanima na mreži (internetu), ako ima neka stranica, ili rad ili što već! Sam dosad nisam imao nekog uspjeha, no nadam se da ovaj kraj nije tako zapostavljen na mreži kako se meni čini. Unaprijed mnogo hvala!
odgovoreno: 25.06.2010.
Jedan moj poznanik iznio je tvrdnju kako geografija nije toliko smislena znanost jer u svakom segmentu njenog proučavanja postoje stručniji znanstvenici (geomorfolozi > geofizičari; ekonomski geografi > poduzetnici, ekonomisti; proučavanje ruda, minerala > kemičari, inženjeri, i sl.)
Moja pitanja su sljedeća:
1. Koji je zapravo precizno rečeno predmet proučavanja geografije?
2. U kojim su segmentima geografi kompetentniji od npr. klimatologa, seizmologa, ekonomista, itd.? Zbog čega bi netko prije zaposlio geografa, a ne dotičnog znanstvenika- koje su prednosti geografa? (možete li mi navesti neke primjere vezane uz seizmologe, ekonomiste, i sl. što sam naveo)
3. Postoji li određena prednost u poznavanju "svega pomalo" na čemu se temelji geografija? Jer ako se ne varam, geografi se ionako specijaliziraju za određenu granu geografije koja je zapravo na kraju dosta slična pojedinačnim znanostima koji nisu grane geografije.
odgovoreno: 25.06.2010.
Belgija, Francuska, Italija, Nizozemska, Njemačka, Rusija, Španjolska, Švedska, Švicarska, Ujedinjeno Kraljevstvo
Kod koje dvije zemlje samo sjeverni dio pripada europskoj gospodarskoj jezgri, a kod koje dvije samo južni?
HVALA!
odgovoreno: 07.05.2010.
1.Između Antarktike i Sahare, koja je an(sub)ekumena i ZAŠTO? 2.Kakva su akropolska naselja? 3.Razlika između sinekizma i metropolitanizacije? 4.Mogu li dobiti kratka objašnjenja:latifundije, hacijende i estancije? 5.Jezik TELUGU i aleutski? 6.,,linearna,, gradska regija? 7.U nekoj knjigi piše da su samo SAD, Njemačka i Švicarska mono(ne duo)centričnog urb.sustava. A JAR,Kanada,Kina.... 7.Podjela poljodjelskih kultura-nešto složenija. 8.Nemislite li da je suvišno znat njihove najveće proizvođače, učit ih stotine napamet? Čuo sam da to traže za natjecanje. Hvala.
odgovoreno: 04.03.2010.
Poštovani,, želela bih da pohvalim ovu grupu. Svaka Vam cast! Zaista je izvanredna. Student sam turizmologije na PMF-u u Novom Sadu i radim seminarski na temu Finska (dakle, sve o Finskoj :) ). S obzirom da zbog obaveza na fakultetu nemam puno vremena da "visim" u biblioteci a podaci na internetu mogu biti delimični ili čak netačni, volela bih kada biste mi vi mogli pomoći. Dakle, trebaju mi podaci o geografskom položaju, komunikacijskoj povezanosti, biogeografiji (okolišu), klimi, stanovništvu, istoriji, kulturi i retkostima. Hvala unapred!
odgovoreno: 02.12.2009.
Dobar dan, kao što možete vidjeti moje ime je Dario.
Imam maturalni rad iz geografije naslovom MULTINACIONALNE KOMPANIJE.
Konzultirao sam se s mentorom, i predložila mi je par internetskih stranica, no na internetu konkretne literature nisam našao.
Dobio sam i jednu knjigu u prijedlogu ,ali u njoj je bila viša koncentrirana globalizacija, a o njoj sam već pisao u uvodu.
Na kraju sam dobio prijedlog od svog mentora za vašu stranicu pa ako imate ideje za literaturu koja se bazira isključivo na multinacionalnim kompanijama,o povijesti,, ulozi, rasprostranjenosti,nekakvim općim značajkama,o nekim kompanijama posebno možda, ja bih vas zamolio da me obavjestite.
Hvala unaprijed.
odgovoreno: 07.05.2009.
Trebala bih samo par odgovora, unaprijed zahvaljujem... naime spremam se za žup. natjecanje iz geografije 4. RAZ.... Dakle trebala bih režim Cetine, u Horizontu kažu da je pluvijalno-nivalni, a u ovogodišnjem školskom je trebalo staviti samo pluvijalni.. Onda točan broj hrvatskih gradova (tu također postoji konfuzija među udžbenicima...:-)) ) Našla sam podatak o 127, najnoviji, a Meridijani kažu 123, ŠK 124... I BROJ OPĆINA (ŠK kaže 426, noviji podatci 431 pa više ne znam). I da, tako kad postoji više izvora s različitim informacijama, koja se informacija priznaje kao točan odgovor??? PUNO HVALA, ISPRIKE NA SMETNJI.
odgovoreno: 04.03.2009.
poštovanje!
osmi sam razred i pitanje glasi:
koja je zaključna lekcija koja ulazi u županijsko natjecanje? ne snalazim se baš, jer imam udžbenik naklade lijevak u kojem je sve vrlo opširno, pa po njemu ispada da ga trebam cijelog naučiti za prekosutrašnje natjecanje.
molim vas, pomozite..
(učila sam poglavlja: topografski zemljovidi, zemljopisna obilježja hrvatske, primorsku hrvatsku, gorsku u nizinsku hrvatsku - reljef, klimu, vegetaciju i ekološke probleme - općenitu lekciju o reljefu Hrvatske
klimi, biljnom svijetu i ekološkim problemima i vodama Hrvatske NEMAM i to mi uvelike otežava učenje) molim za pomoć, puno hvala!!
odgovoreno: 14.03.2007.