Pitaj geografa

Ovdje možete slobodno pitati geografa bilo što vezano za geografiju. Molimo da pitanja formulirate jasno, ozbiljno i kratko. Naglašavamo da ova rubrika ne služi za pisanje referata i seminarskih radova učenika i studenata pa molimo da izbjegavate takva pitanja. Ukoliko se ne pridržavate navedenih pravila, na vaša pitanja (zbog velikog broja pitanja koja pristižu) nažalost nećemo moći odgovoriti. Također, za pitanja o natjecanjima iz geografije (rezultati, žalbe, broj pozvanih učenika i sl.) postoje relevantne stranice Hrvatskoga geografskog društva i Agencije za odgoj i obrazovanje, te vas molimo da svoje odgovore potražite tamo.

Mnoga pitanja koja nam šaljete, već su odgovorena pa vas molimo da prije nego postavite pitanje provjerite pitanja koja su izlistana ispod, a to najjednostavnije možete napraviti tako da pritisnete istodobno tipke CTRL i F nakon čega će se pojaviti mala tražilica u koju možete upisati ključnu riječ o kojoj ste mislili postaviti pitanje (npr. tornado ili klimadijagram) i na taj način pretražiti već postavljena pitanja na istu ili sličnu temu. Također pri pretrazi ćete bolje rezultate dobiti ako upišete korijen riječi umijesto cijele riječi (npr. planin umjesto planina) jer se riječi u pitanjima pojavljuju u različitim padežima.


Molimo da koristite donju formu za postavljanje pitanja.


Odgovorena pitanja

Kojim procesom je nastalo Dinarsko gorje?

Alpskom orogenezom.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Kakva su obilježja mladoga gorja, a kakva staroga?

Mlada gorja obilježava veći utjecaj denudacijskih procesa, nego starija gorja. Obično ih se najlakše vizualno može razlikovati po izgledu vrha - mlada gorja imaju 'špičasti', a starija gorja zaobljeni vrh.

Otvori stranicu ovog pitanja →

U kojem geološkom dobu je bilo alpsko nabiranje?

Alpska orogeneza ili nabiranje počelo je u mezozoiku i traje kroz kenozoik još i danas.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Kako nazivamo izloženost nekog prostora klimatskim utjecajima kopna?

Odgovor koji najbolje pristaje ovdje je kontinentalnost.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Po kojem se meridijanu ravna vrijeme u Hrvatskoj?

Vrijeme u Hrvatskoj određuje se prema odluci Međunarodnog geodetskog kongresa u Washingtonu iz 1884. godine prema tzv. greenwichkom ili nultom meridijanu (0°g.d.).

Otvori stranicu ovog pitanja →

Pripada li Republika Hrvatska E4 podtipu emigracijskog tipa općeg kretanja stanovništva?

Nažalost, pripada.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Koje je godine Hrvatska stekla međunarodno priznanje?

U siječnju 1992. godine priznanjem od strane nekoliko država uključujući Njemačku, Vatikan i Island.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Kako dijelimo regije u BIH i HR?

Postoji vrlo mnogo načina regionalizacije. Jedna od regionalizacija koja se koristi u Hrvatskoj je s obzirom na temeljna fizička obilježja prostora: Panonsko-peripanonska, Gorska i Primorska Hrvatska. Druga je, primjerice, administrativna pa se Hrvatska dijeli na županije koje se dalje dijele na općine i gradove. Slično vrijedi i u BiH.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Kako se naziva razlika između broja rođenih i broja umrlih u nekom razdoblju?

U čemu se npr. očituje razlika između sjevernog i južnog dijela Primorske Hrvatske?

Sjeverni dio Primorske Hrvatske povoljnije je prometno povezan sa zemljama Srednje Europe te ostvaruje veću trgovinsku razmjenu s tim zemljama.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Koji dio nizinske Hrvatske ima sušu klimu?

Količina padalina u Panonsko-peripanonskoj Hrvatskoj opada od zapada prema istoku.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Koji su mikro, a koji makrokšrki oblici?

Vrlo je teško dati potpun odgovor na ovo pitanje budući da je raznovrsnost krša iznimna. Odgovor će pokušati obuhvatiti što više oblika, iako ne sve zbog lokalnih specifičnosti krških okoliša.
Makrokrški reljefni oblici podrazumijevaju ponikve, zavale polja u kršu, krške uvale, fluviokrške doline, speleološke objekte, kukove ili mogote, humove itd.
Mikrokrški reljefni oblici obuhvaćaju škrape, kamenice, sige, manje korozijske i erozijske oblike u speleološkim objektima itd.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Zašto se temperatura zraka povećava ljeti od zapada prema istoku, a zimi od istoka prema zapadu Europe?

Razlog je različito zagrijavanje mora i kopna. Naime, kopno se brže grije i brže hladi od mora pa je ljeti kopno zagrijanije od mora. Budući da se zrak zagrijava od podloge, temperatura zraka će biti viša nad kopnom jer će ono biti zagrijanije od mora. Zimi je obratno. Kopno se više ohladi od mora pa je temperatura zraka nad kopnom niža nego temperatura zraka nad morem.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Kolika je ekvidistanca na topografskim kartama u mjerilu 1 : 250 000?

Ekvidistanca na tim kartama iznosi 100 m.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Zašto južna obala Islanda ima umjereno toplu klimu?

Južna obala Islanda ima umjereno toplu vlažnu klimu sa svježim ljetima zbog smještaja u blizini toka tople golfske morske struje.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Do koje se nadmorske visine prostiru nizine?

Do 200 m nadmorske visine.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Što je porječje, a što slijev?

Porječje je dio prostora što ga odvodnjava neka tekućica sa svojim pritocima, a slijev je ukupna kopnena površina s koje voda otječe prema određenom oceanu, moru ili jezeru.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Zašto kod nekih geografskih karata sjever nije na gornjem rubu i kako to otkrivamo?

Mi možemo pri prikazivanju prostora na kartama orijentirati prikaz kako nam odgovara, ovisno o tome što je cilj kartografskog prikaza. Svaka karta trebala bi imati oznaku smjera sjevera prema kojoj možemo odrediti koliko je rotiran prikaz Zemlje i prema tome uz pomoć kompasa možemo usmjeriti prikaz prema sjeveru.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Morske granice Hrvatske?

Hrvatska ima morsku granicu dugu 948 km od čega je 67 km sa susjednim zemljama (Italijom, Slovenijom, BiH i Crnom Gorom). Ostatak duljine je granica prema međunarodnom moru.

Otvori stranicu ovog pitanja →

S kojom zemljom Hrvatska ima najdulju morsku granicu?

S Italijom (26 km).

Otvori stranicu ovog pitanja →

Zašto postoji prijestupna godina?

Tropska godina, odnosno vrijeme koje je potrebno Zemlji da u potpunosti obiđe Sunce, traje ugrubo 365.25 dana. Budući da u kalendaru ne možemo imati četvrtinu dana već samo cijele dane, dogovoreno je da se svake četvrte godine doda po jedan dan nastao nakupljanjem četvrtina dana koje se ne mogu brojati.
Dakle, ako svaka godina traje 365.25 dana, a kalendar može zabilježiti 365 dana, nakon četiri godine nakupit će se četiri četvrtine dana (0.25 + 0.25 + 0.25 + 0.25) koje se nisu brojale i dobit će se jedan cijeli dan kojeg možemo unijeti u kalendar.
Kad ne bismo unosili u kalendar taj jedan dan svake četiri godine, datumi bi se omicali unatrag pa bi primjerice, Nova godina počinjala svake četiri godine dan ranije. Mi to kalendarski ne bismo uočili, ali bismo uočili u odnosu na godišnje doba. Nakon 400 godina Nova godina bi počela na jesensku ravnodnevnicu, odnosno na prvi dan jeseni na sjevernoj odnosno prvi dan proljeća na južnoj polutci.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Koje su granične rijeke između Europe i Azije?

Budući da je granica između Europe i Azije konvencionalna, ona se tijekom prošlosti mijenjala ovisno o geopolitičkim odnosima i znanstvenim stavovima.
Danas je uglavnom prihvaćena tzv. nova varijanta von Strahlenbergove granice: granica prati gorje Ural do izvorišta rijeke Ural koju dalje prati do ušća u Kaspijsko jezero te dalje jezerom do ušća rijeke Sumgayit gdje počinje hrbat Kavkaza i dalje na zapad prolazi kavkaskom razvodnicom do Crnog mora i dalje do Bospora i Dardanela.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Zašto je sredozemna klima ograničena na uski pojas uz Sredozemno more?

Osnovni razlog je što Sredozemlje obrubljuju planine (Atlas, Pireneji, Alpe, Dinaridi, Tauridi) koje predstavljaju prirodne barijere koje utječu na cirkulaciju zraka, nastanak padalina, temperaturu i tlak zraka itd.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Zašto je u većem dijelu Europe prirodna vegetacija znatno promijenjena?

Europa je relativno mali kontinent na kojem se razvilo nekoliko civilizacija. Kako su se one tehnološki, gospodarski i politički razvijale, tako se povećavala i populacija Euope te su naseljeni gotovo svi pogodni dijelovi Europe. Budući da rast populacije znači i veće potrebe za hranom, poljoprivreda se u takvim uvjetima naglo prostorno širila i zauzimala neobrađene površine, s njih se krčila autohtona vegetacija i zasađivale se poljoprivredne kulture ili su se šumske površine zamijenjivale livadama i pašnjacima za stočarsku proizvodnju.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Koju klimu ima područje Selvasa?

Prašumska (Af) klima.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Što su to kulturni pejzaž i kulturna geografija?

Kulturna geografija je geografska disciplina unutar društvene geografije koja proučava utjecaj kulturnih obilježja društva (kultura, religija, jezik, ''rasa'', etničnost, identitet...) na oblikovanje, organizaciju i upravljanje prostorom te povratni utjecaj tako oblikovanog prostora na stanovništvo koje u njemu živi.

Društvo koje živi u određenom prostoru prilagođava taj prostor svojim potrebama oblikujući ga i unoseći u njega sadržaje sukladne svojim kulturnim obilježjima te na taj način formira jedinstveni kulturni pejzaž. Kulturni pejzaž genetski predstavlja rezultat interakcija prirodne osnove i društvenog djelovanja koje je u uskoj vezi s kulturnim obilježjima društva koje ga je oblikovalo.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Zašto na Sjevernom polu može puhati samo južni vjetar? Zašto na Južnom Zemljinu polu može puhati samo sjeverni vjetar?

Smjer vjetra određuje se prema strani svijeta s koje puše. S obzirom da je sjeverni pol nasjevernija točka na Zemlji, svi vjetrovi koji pušu, pušu sa sjeveru suprotne strane svijeta - dakle, s juga. Isto vrijedi i za južni pol.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Zašto je Jadran turistički privlačan?

Zbog povoljne klime za razvoj kupališnog turizma (vruća i suha ljeta, blage zime), specifičnih krajolika nastalih kroz tisućljetne interakcije prirodne osnove i čovjeka, te krškog okoliša koji uvjetuje specifične prirodne i društvene značajke prostora.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Koji je najzapadniji ruski grad i luka na Baltičkom moru?

Zašto je rijeka Mississippi plodnija od Amazone?

Ovisi što podrazumijeva riječ plodnije. Ako se pod plodnije misli na razvijenu poljoprivredu u porječju Mississippija, to je zato što Amazona protječe kroz ekvatorski prostor gdje zbog klimatskih uvjeta raste tropska kišna šuma i uvjeti nisu toliko pogodni za poljoprivredu za razliku od prostora kroz koji protječe Mississippi.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Zašto je stanovništvo Latinske Amerike sastavom mlađe od Angloamerike?

Zašto je stanovništvo Latinske Amerike sastavom mlađe od Angloamerike?

Otvori stranicu ovog pitanja →

Koji su nerazvijeni a koji razvijeni djelovi afrike?

Čitava Afrika gospodarski zaostaje za ostatkom svijeta, no Sjeverna Afrika i sam jug Afrike gospodarski su stabilniji od ostatka Subsaharske Afrike kojeg možemo nazvati trenutno gospodarski najslabije razvijenim dijelom svijeta. Iako se u njemu ističu pojedine države koje imaju visok BDP, uglavnom se radi o lošem pokazatelju razvijenosti jer se ta gospodarstva temelje na jednoj gospodarskoj djelatnosti od koje dobro živi manji dio stanovništva (npr. turizam ili izvoz nafte).

Otvori stranicu ovog pitanja →

Kakvo stanovnistvo prevladava u sjeveru afrike, a kakvo od sahare?

Sjevernu Afriku naseljava pretežito stanovništvo bijele ''rase'' dok u Subsaharskoj Africi prevladava stanovništvo crne ''rase''. Bijelo stanovništvo na sjeveru Afrike čine najvećim dijelom Arapi pa je arapski dominantan jezik kao i islamska religija. U Subsaharskoj Africi pak postoje brojne jezične, etničke i religijske razlike u stanovništvu nastale pod utjecajem miješanja kolonizatorske i domorodačke kulture.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Koji su najzagađeniji dijelovi Jadranskog mora?

Najzagađeniji dio Jadranskog mora je sjeverozapadni dio zbog onečišćenja koje donosi rijeka Po. Osim tog većeg prostora, mogu se također izdvojiti neka manja područja koja su veoma zagađena, a radi se o zaljevima u kojima su smješteni lučki kompleksi (npr. Bakar).

Otvori stranicu ovog pitanja →

Kakve su izoterme u siječnju na sjevernoj polutki? (Gdje se povijaju?)

U blizini mora izoterme se povijaju prema sjeveru, zbog toga što su temperature u tim prostorima blaže nego u kontinentalnim prostorima gdje se pak izoterme povijaju prema jugu, odnosno prema ekvatoru.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Kako je klima utjecala na raspored naseljenosti u Ruskoj Federaciji?

Zapadni dijelovi Ruske Federacije koji su izloženi maritimnim utjecajima s Atlantika koje donose zapadni vjetrovi mnogo su naseljeniji od sibirskih dijelova do kojih utjecaj Atlantika ne dopire, a uslijed kontinentalnosti se stvara polje visokog tlaka zraka u kojem se akumulira hladan zrak zbog kojeg je Sibir i općenito azijski dio Ruske Federacije mnogo slabije naseljen. Najgušča naseljenost u azijskom dijelu je uz južnu granicu gdje uslijed niže geografske širine klima postaje ugodnija za život kao i za poljoprivredu koja je također bitan faktor naseljenosti prostora.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Što je stepa?

Stepa je biom odnosno okoliš u kojem prevladavaju niske trave uslijed relativno sušne, stepske klime, a javljaju se najčešće na prijelazu tropskih u umjerene krajeve.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Zašto je Bosna i Hercegovina važna za prometno povezivanje Hrvatske?

Kad pogledate oblik Republike Hrvatske vrlo je jasno zašto.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Vidim da pišete da je ispravan naziv države Južna Afrika, a ne Južnoafrička Republika. Otkad je to tako i zašto je to tako? U udžbenicima iz geografije za 3. razred gimnazije piše naslov: Južnoafrička Republika.

Južnoafrička Republika bio je službeni naziv države koja je 1963. godine istupila iz britanskog Commonwealtha i u kojoj se provodila politika apartheida poznata po rasnoj diskriminaciji i zatvaranju crnačkog stanovništva među kojima je najpoznatiji Nelson Mandela, južnoafrički borac za crnačka prava. Krajem 1980ih i početkom 1990ih dolazi do popuštanja konzervativne apartheidske politike i davanja prava i sloboda većinskom crnačkom stanovništvu. Konačno 1990ih godina dolazi i do puštanja Nelsona Mandele iz zatvora i 1994. godine se organiziraju prvi multirasni izbori čime je politika apartheida doživjela slom, a za predsjednika države izabran je upravo Nelson Mandela. Od te se godine rabi i novi naziv države - Republika Južna Afrika kako bi se simboliziralo politička i društvena promjena i odmicanje od apartheida kao neslavnog političkog režima.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Što je morena?

Morene su glacijalni reljefni oblici nastali akumulacijom tila (usitnjenog materijala nastalog trošenjem stijena uslijed kretanja ledenjaka) koje zaostaju nakon što ledenjak koji nosi taj materijal dosegne onu nadmorksu visinu ili geografsku širinu na kojoj se u potpunosti otopi.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Koje su najznačajnije gospodarske grane u gorskoj Hrvatskoj?

Turizam, drvoprerađivačka industrija, poljoprivreda.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Republika Hrvatska ima dugu morsku granicu na moru koje se na hrvatskom jeziku zove _________________. (pitanje za hrvatsko državljanstvo)

U pitanje se traži naziv mora. Naziv mora je Jadransko more. :)

Otvori stranicu ovog pitanja →

Piše li se genovska ciklona ili Genovska ciklona?

Piše se genovska ciklona.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Kada je i kako nastao današnji izgled Jadranskog mora i njegovih obala?

Ovakav izgled Jadranskog mora i njegovi obala nastao je prije otprilike 10 000 godina kada je završilo posljednje ledeno doba što je prouzrokovalo izdizanje razine mora i potapanje nižih dijelova kopna (transgresija).

Otvori stranicu ovog pitanja →

Zašto su jadranski otoci razvedeni paralelno s obalom?

Zbog toga što je takav tzv. dalmatinski tip obale nastao na način da je uslijed transgresije mora (izdizanje razine mora i potapanje kopna) more potopilo niže dijelove kopna, udubljena, dok su viši dijelovi, dakle, brda, gorja i planine ostali ostali u obliku otoka. Odnosno, da je razina mora niža, otoci Dalmaciji bi svi činili jedan gorski niz u sklopu Dinarida koji je odijeljen udubljenima (koja su sada potopljena).

Otvori stranicu ovog pitanja →

Kako nastaje munja?

Proces nastanka munja i gromova lijepo je opisan na sljedećem linku: http://www.skole.hr/ucenici/os_nizi?news_id=452

Otvori stranicu ovog pitanja →

Koji je dio Brazila najgušće naseljen?

Najgušće je naseljen jugoistočni dio Brazila, između gradova Sao Paula i Rio de Janeira.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Kako se naziva najstariji reljefni dio Ruske Federacije u europskome dijelu?

Koji prostor točno obuhvaća područje Sjevernog Jadrana?

Brojne su podjele i granice nisu strogo određene. Međutim, najbolje je preuzeti one podjele koje koriste hrvatske institucije poput Državnog hidrometerološkog zavoda čija se podjela Jadrana može pronaći na sljedećem linku.
http://prognoza.hr/prognoze.php?id=pomorci

Otvori stranicu ovog pitanja →

Zašto su područja oko vulkana gusto naseljena?

Zbog toga što taloženjem pepela kojeg je izbacio vulkan kroz dugo geološko razdoblje nastaju sedimentne stijene na kojia se razvija vrlo plodno tlo. Zato su područja oko vulkana pogodna za poljoprivredu što pogoduje gustoj naseljenosti (unatoč opasnosti koju podrazumijeva život kraj vulkana).

Otvori stranicu ovog pitanja →

Što su transhumanca i marikultura?

Transhumanca je premještanje ljudi i stoke u vertikalnom smjeru tijekom godine: sa zimskih pašnjaka u nizini prema ljetnim pašnjacima u planini i obratno. To podrazumijeva da postoje stalne nastambe (sela) u nizini i povremene ili povremeno napuštene nastambe u planini.
Marikultura je djelatnost uzgoja morskih biljaka i životinja.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Koja je glavna slovenska luka?

Gdje su smještene njemačke luke?

Na obalama (uključujući i ušća) Baltičkog i Sjevernog mora smještene su morske luke, a riječne luke smještene su na značajnijim rijekama i kanalima (Rajna-Maina-Dunav i Mittellandkanal).

Otvori stranicu ovog pitanja →

Koje su prirodnogeografske cijeline Sibira?

Teško je govoriti o prirodnogeografskim cjelinama. Obično se izdvajaju prirodne zone (s obzirom na klimatska, vegetacijska i pedološka obilježja): zona tundre, zona tajge, zona mješovitih i listopadnih šuma, zona stepa i lesostepa.
Što se tiče reljefnih cjelina, možemo izdvojiti Zapadnosibirsku nizinu te Srednjosibirsko i Istočnoisibirsko visočje.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Koje je najveće gradsko naselje smješteno u Gackom polju?

Je li Aconcagua vulkan?

Zašto se na državnom natjecanju provjerava ne samo znanje geografije nego i znanje matematike? Ja mogu znati 4 knjige napamet i cijeli atla , no mogu biti jako slab u matematici i pasti na posljednje mjesto jer ne stignem izračunati 17 zadataka, napraviti grafikon i tematsku kartu u sat vremena. Ne vidim smisao zašto ne bi dobili kalkulatore.

Govoriti o geografiji kao isključivo o poznavanju činjenica i pamćenju atlasnih karata nema nikakvog opravdanja. Geografija je znanost čija istraživanja zahtijevaju kvantitativne analize odnosno baratanje matematičkim operacijama u svrhu statistike i modeliranja i stoga je poznavanje matematike ključno za razvijanje geografskih vještina. Budimo realni, znanje 4 knjige (npr. koji je glavni izvozni proizvod Gvatemale) i cijelog atlasa (npr. gdje teče rijeka Neva) nema veliko praktično znanje dok kvantifikacija podataka (npr. izrada dijagrama dobno-spolne strukture stanovništva) ima svrhovitu i logičnu primjenu u stvarnom životu.
A što se tiče kalkulatora, Geografija.hr nije ni službeni glasnik o natjecanju niti je na bilo koji način odgovorna ili uključena u Natjecanja iz geografije. Prema tome, sva pitanja i komentare trebate slati povjerenstvu za državno natjecanje iz geografije.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Što su poligonalna tla?

Poligonalna tla nastaju u periglacijalnim okolišima gdje dolazi do zaleđivanja i odleđivanja vode u tlu pri čemu se zemljište skuplja i širi te se zdrobljeni materijal granulira stvarajući zemljane poligone.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Što je atricija?

Atricija je proces trošenja i zaobljivanja materijala kojeg rijeka vuče po dnu (na taj način nastaje šljunak).

Otvori stranicu ovog pitanja →

Imaju li Lužički Srbi ikakve veze s Srbima iz Srbije?

Zasad nema informacija koje bi potvrđivale vezu između tih dvaju etnosa.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Koji je meridijan najduži?

Svi su meridijani jednako dugi.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Mozete li mi reci neki sajt za Europsku uniju, malo opsirnije?

Pogledajte http://europa.eu/.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Možete li mi nabrojati sve zemlje Magreba?

Suvremeni pojam Maghreba obuhvaća Mauritaniju, Maroko, Alžir, Tunis i Libiju s otvorenom istočnom granicom što znači da neki autori i Egipat svrstavaju u zemlje Maghreba.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Kako se izračunava indeks ljudskog razvoja?

Na sljedećem linku možete pronaći upute: http://hdr.undp.org/en/media/hdr_1996_en_technotes.pdf.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Koje su odlike Sinijske klime u Južnoj Aziji?

Inače niska količina padalina u južnoj Aziji nešto je veća u odnosu na ostala mjesta s ovom klimom zbog utjecaja ljetnog monsuna koji puše s mora i odnosi vlažan zrak iz kojeg se nad kopnom izlučuju padaline. Ljeta su vruća, a godišnje amplitude temeprature nisu velike.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Što je zadaća Državnoga hidrometeorološkog zavoda i gdje je njegovo sjedište u Hrvatskoj?

Ovdje možete naći tražene informacije: http://klima.hr/razno.php?id=o_nama.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Hocu li pisati kula velikim ili malim slovom kad je na prvom mjestu (npr. kula Kamerlengo ili Kula Kamerlengo)?

S obzirom da je samo Kamerlengo ime kule, riječ kula bi trebalo pisati malim početnim slovom.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Gdje se točno nalazi Drežničko polje?

Drežničko polje smješteno je uz jugozapadne obronke planinskog masiva Velika Kapela.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Koja je razlika između zavala polja u kršu i zaravni u kršu?

Zavale polja u kršu su velike zatvorene udubine u kršu ravnog dna (uglavnom akumulacijskog) koje se sastoje od zavale i polja u dnu zavale. Često se u hrvatskoj literaturi pojmovi zavala polja u kršu, polje u kršu i krško polje upotrebljavaju kao sinonimi, no samo polje nema krške karakteristike zbog čega bi ga bilo uputnije nazivati poljem u kršu, ali taj naziv odnosi se samo na polje i ne definira ostatak reljefnog oblika zbog čega bi se trebao koristiti naziv zavala polja u kršu.
Zavale polja u kršu duge su od 2 do 60 kilometara i široke od nekoliko stotina metara do 10-15 kilometara. Dna zavala su zaravnjena ili lagano brežuljkasta dok su strane relativno strme. Na dnu zavale može opstati otporniji stjenoviti dio nastao diferencijalnim trošenjem koji se zove hum.

Zaravni u kršu su velike zaravnjene površine na kršu (u makroplanu). U mikroplanu su zaravni često vrlo raščlanjene jer njihovu površinu prekrivaju brojne ponikve i kanjoni.
Zaravni u kršu mogu biti samostalne (velike), u zavalama polja u kršu ili kao izdignuti fragmenti. Zaravni u zavalama u kršu predstavljaju denudacijski dio zavale s kojeg se materijal troši i odnosi u akumulacijski dio gdje se taloži.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Je li Poljska primorska i kontinentalna drzava?

Poljska ima izlaz na more što znači da nije kontinentalna država, odnosno ima i svoj primorski dio. Kontinentalne države su one države koje nemaju izlaz na more ili ocean. Međutim, većio dio površine Poljske se nalazi u unutrašnjosti kontinenta, odnosno udaljeno od obale tako da je veći dio Poljske kontinentalan.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Zašto na južnoj Zemljinoj polutki gotovo nema tundre?

Na južnoj polutki gotovo pa i nema tundre zbog toga što u geografskim širinama na kojima bi inače rasla tundra nema kopna! Za razliku od južne polutke, kopno na sjevernoj polutci se pruža u mnogo više geografske širine pa zbog toga tamo ima tundre.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Kako se naziva područje stepe u Sjevernoj Americi, a kako u Južnoj?

Stepe u Sjevernoj Americi = prerije
Stepe u Južnoj Americi = pampe

Otvori stranicu ovog pitanja →

Što su kontinentske države i mogu li one imati izlaz na more?

Kontinentska država je ona država koja nema izlaz na more. Primjer kontinentske države je Švicarska.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Koji se naziv koristi za umjetno skupljanje kišnice?

Koliko je nama poznato ne postoji poseban termin za sakupljanje kišnice. Eventualni odgovor mogao bi biti hidroakumulacija.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Koliko je prosječno Dunav širok u blizini izvora, u Hrvatskoj i prije ušća?

Teško je govoriti o prosječnoj širini jer bi to zahtijevalo izračun širine na svakoj točki na određenom prostoru, a s obzirom da u pitanju nema točno određen prostor ne možemo govoriti o točnoj vrijednosti. Što se tiče izvora, Dunav nastaje spajanjem dviju malih rječica, i na samom nastanku Dunava udaljenost između dviju obala nije veća od 10-ak metara. Širina u Hrvatskoj veoma varira, pa je tako kod samog Vukovara širina između 500 metara i 1 kilometa. Na samom ušću Dunav tvori veliku deltu pa se ne može govoriti o širini toka. Na točni prije nego počne račvanje Dunava na više rukavaca širina je otprilike slična kao u Hrvatskoj.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Koja su gorja Britanskog otočja nastala kaledonskom, a koja hercinskom orogenezom ?

Kaledonskom orogenezom su nastala gorja na sjeveru Velike Britanije, poput Cairngormsa, Lochnagara te najviša planina u Velikoj Britaniji - Ben Nevis. Može se reći da je najveći dio Škotske nastao kaledonskom orogenezom, dok je manji utjecaj imala u Walseu i Engleskoj.

Hercinskom orogenezom su nastala gorja u Cornwallu, Devonu, Pembrokeshireu, poluotoku Goweru i udolini Glamorgan (Vale of Glamorgan). Navedeno su nazivi okruga u Ujedinjenom Kraljevstvu pa sami možete pronaći točan naziv reljefnih uzvišenja koja se tu nalaze.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Je li Vukovar regionalno ili subregionalno središte?

Vukovar je slabiji regionalni centar s gravitacijskim potencijalom 9,5 (prema istraživanju 2009., sad je veći).

Otvori stranicu ovog pitanja →

U kojem se dijelu Argentine nalazi grad Tucaman?

Tucaman se nalazi u Sjeverozapadnoj regiji.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Srbi, Hrvati i Bošnjaci su u Bosni konstitutivni ili __________ narod.

Državotvorni narod.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Da li je pravilan naziv La Valletta ili samo Valletta?

Pravilan naziv je Valletta.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Ima li veće zemljišne posjede Baranja ili Hrvatsko Zagorje i zašto?

Treba pogledati statističke podatke na razini općina i upravnih gradova npr. u Popisu poljoprivrede 2003. ili u ARKOD-u.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Koje se poljoprivredne kulture uzgajaju na posjedima zatvorenog, a koje na otvorenom tipu pejzaža?

Pitanje je isuviše općenito - ovisi o prirodnim granicama poljoprivredne proizvodnje, poljljoprivrednim regijama itd.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Što je fosilizacija agrarnog pejzaža?

Proces zapuštanja tradicionalnog izgleda poljoprivrednih površina do kojeg dolazi uslijed njihovog dugogodišnjeg neobrađivanja odnosno nekorištenja. Pridmjer su npr. terasirane padine u mediteranskim agrarnim pejzažima koje su još uvijek vidljive u prostoru, iako se često na njima više ne uzgajaju kulture. S vremenom može doći do njihovog potpunog zarastanja i sukcesije vegetacije tako da postaju nevidljivi u prostoru i time se gubi i važan dio njegova identiteta.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Kojom se vrstom turizma može revitalizirati fosilizirani agrarni pejzaž?

Turizmom kao jedinim instrumentom se u pravilu ne mogu revitalizirati fosilni pejzaži. No selektivnim oblicima turizma koji valorizraju baštinu, a ponajviše turizmom na seljačkim domaćinstvima, vinskim i gastro turizmom - može se poduprijeti razvoj poljoprivrede kojim će se tradicionalni pejzaž revalorizirati.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Možete li mi poredati kontinente prema gustoći naseljenosti od najveće prema najmanjoj?

Koristeći školske udžbenike možete odrediti gustoću naseljenosti svakog kontinenta tako što ćete broj stanovnika svakog kontinenta podijeliti njegovom površinom.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Što je safari i kakve mogu biti posljedice safarija?

Safari možemo definirati kao turističko putovanje radi upoznavanja i fotografiranja životinja. Kao takav može imati negativne posljedice za ekosustav, ali redovito ima pozitivne posljedice u vidu prihoda od turizma.
U prošlosti je safari obuhvaćao i lov na životinje što je imalo izrazito negativne posljedice po ekosustav, a pojedine životinjske vrste su time dovedene na rub izumiranja.

Otvori stranicu ovog pitanja →

U koju skupinu jezika pripadaju jezici: portugalski, albanski i malteški?

Portugalski pripada romanskoj skupini, a albanski albanskoj skupini indoeuropskih jezika. Malteški jezik pak pripada semitskoj skupini afroazijskih jezika.

Otvori stranicu ovog pitanja →

U kojoj zupaniji izvire Orljava?

U Požeško-slavonskoj.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Reljefno ulegnuće između vrhova, pogodno za izgradnju prometnica, naziva se sedlo ili __________.

Koja je od navedenih članica EU 1.1.2009. uvela euro? a) Češka b) Malta c) Slovačka d) UK

Koliko ima vremenskih zona na području Rusije?

Od 2010. godine Ruska Federacija prostire se kroz 9 vremenskih zona.

Otvori stranicu ovog pitanja →

U čemu je važnost industrijalizacije i razvoja moderne prometne mreže za formiranje današnjih gradova?

Razvoj industrije potakao je nagli razvoj gradova jer je industrija zahtjevala velik broj radnika koji su se stoga naseljavali oko industrijskih postrojenja dovodeći do naglog rasta postojećih i nastanka novih gradova (oko industrije). Za prijevoz resursa, a posebice industrijskih proizvoda bilo je potrebno razviti prometnice i stoga su se mnogi gradovi i kasnije razvijali u blizini važnijih prometnica koje su im omogućavale dobru prometnu povezanost.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Molila bih vas da mi predložite kako se mogu pripremati za praktični rad na državnom natjecanju 8. razred?

Zajedno s mentorom pročitati Nastavni plan i program geografije za osmi razred i provježbati sve geografske vještine koje se navode u programu.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Na koji način naša zemlja nastoji sačuvati prirodnu baštinu gorske Hrvatske?

Zaštitom prirodnih područja, bioraznolikosti i georaznolikosti različitim oblicima zaštite (nacionalni parkovi, parkovi prirode, strogi i posebni rezervati, značajni krajolici...).

Otvori stranicu ovog pitanja →

Sto ima toliko posebno u Čabru da ima status grada s 500 stanovnika?

U prostorima u kojima nedostaju veća naselja koja bi zadovoljila opće kriterije za status grada, status grada može se dodijeliti i najvećim naseljima koja ne zadovoljavaju uobičajene kriterije za status grada, a sve s ciljem poticanja razvoja funkcionalno-nodalne organizacije prostora.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Zašto su obilježja sredozemne klime ogranicena na uski obalni pojas?

Sredozemlje je praktički okruženo planinskim okvirom koji ograničava jače prodiranje morskih utjecaja prema unutrašnjosti europskog kopna, a globalna raspodjela tlaka zraka na Zemlji uzrokuje sušnost Sahare zbog čega je ograničeno prodiranje morskih utjecaja i na afričko kopno. Slično vrijedi i u Sjevernoj Americi gdje Stijenjak blokira prodor morskog utjecaja dublje u unutrašnjost kontinenta.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Gdje se nalaze Havaji?

U sjevernom Pacifiku.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Spadaju li monsuni u primarnu (planetarnu) cirkulaciju zraka ili u sekundarnu?

Monsuni su dio planetarne cirkulacije zraka.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Koja je razlika između klizanja, puzanja i tečenja, a koja između odronjavanja, urušavanja i osipanja (padinski procesi)?

Osipanje, urušavanje (i odronjavanje) i stijenske lavine čine pokrete na padinama izazvane dominantno djelovanjem gravitacije uslijed nestabilnosti stijena i odvijaju se u vrlo kratkom vremenu. Osipanje nastaje kad se stijena uslijed klimatskih ili nekih drugih utjecaja počne mrviti i prosipati niz padinu pa u konačnici niz padinu nastaje sipar s usitnjenim stijenskim materijalom. Urušavanje se odvija kad uslijed nestabilnosti dolazi do odronjavanja većih dijelova stijena pa niz padinu nastaje urušna kupa s krupnim komadima stijena. Stijenske lavine pak nastaju uslijed temperaturnih promjena i destabilizacije stijena na strmim padinama pa nastaju brzi tokovi stijenskog materijala koji se zaustavlja na manje strmim dijelovima padine formirajući stijenske kupe.
Kliženje, puženje i tečenje su pak procesi koji se također odvijaju pod utjecajem gravitacije, ali se vremenski dulje odvijaju i imaju vrlo destruktivne posljedice. Uslijed tih procesa dolazi do pomaka čitave površinske plohe reljefa niz padinu. Puženje zemljiša je vrlo sporo kretanje zemljišta niz padinu (1-2 cm godišnje) uslijed vlažnosti površine. Može se prepoznati po koljenasto povijenim stablima. Tečenje zemljišta je odnosi se na brže spuštanje površinskog dijela zemljišta koje je uslijed velike količine vlage gotovo u tekućem stanju. Može se prepoznati prema stablima koja su ukošena, ali u različitim smjerovima. Kliženje zmeljišta je najdestruktivnijiu proces koji nastaje kad se ispod površinskog sloja zemljišta nalazi glina koja uslijed velike vlage nabubri i postane klizna ploha za površinski sloj koji potom velikom brzinom počne kliziti uništavajući sve građevine i biljni pokrov koji se nalazi na površini. Drveće je na klizištima uglavnom ukošeno u smjeru u kojem je padina klizila.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Kako to da je južna strana Limskog zaljeva osojna?

Ako znamo da se obale zaljeva spuštaju prema zaljevu, prema kojoj strani svijeta se spušta južna obala Limskog zaljeva? Odgovor na ovo pitanje jasno ukazuje i na orijentiranost obale s obzirom na Sunce.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Što su to riftovi i kako nastaju?

Rift je centralno udubljenje koje nastane kad se kontinentska kora počne rastezati. Kod riftova dolazi do pucanja kontinentske kore i na njima počinje razvoj novog oceana.
Primjer je riftna zona u istočnoj Africi u kojoj su nastala brojna jezera. U dalekoj geološkoj budućnosti doći će do razdvajanja istočnog dijela Afrike od ostatka kontinenta i na mjestu današnjih jezera pojavit će se more koje će se širiti i postati novi ocean.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Zašto postoji visinska razlika od 26 metara između Atlantskog i Tihog oceana u području Panamskog kanala?

Razlika od 26 metara odnosi se na kopnenu prevlaku. Dakle, od srednje morske razine Atlantika i Pacifika Gatunsko jezero koje čini najveći dio Panamskog kanala ima površinu vode na 26 m nadmorske visine. Razlike između morskih razina Atlantika i Pacifika dosežu do nekoliko metara što je posljedica znatno većih morskih razina za plime i znatno nižih za oseke u odnosu na Atlantik (odnosno Karipsko more).

Otvori stranicu ovog pitanja →

Koje su starosti gorja Tien Shan i Kven Lun i kojom su orogenezom nastala? Kako se izvorno pišu njihova imena?

Gorja Tiān Shān i Kūnlún Shān izdignuta su alpskom orogenezom u kenozoiku.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Nalazi li se dio Kazahstana u Europi? Je li Elburs na Kavkazu najviši vrh Europe?

S obzirom da su Europa i Azija jedinstvena kontinentska masa, ne postoji jedinstvena i jednoznačna prirodna granica između Europe i Azije već se radi o konvencionalnoj granici koja se tijekom prošlosti mijenjala. Prema nekim novijim razgraničenjima, granica prati gorje Ural do izvorišta rijeke Ural koju dalje prati do ušća u Kaspijsko jezero te dalje jezerom do ušća rijeke Sumgayit gdje počinje hrbat Kavkaza i dalje na zapad prolazi kavkaskom razvodnicom do Crnog mora i dalje do Bospora i Dardanela. Prema tom razgraničenju, Kazahstan zapadno od rijeke Ural pripada Europi.
Prema drugom novijem razgraničenju, granica prati gorje Ural do izvorišta rijeke Ural koju dalje prati do skretanja na zapad kod grada Orska nakon čega se spušta na jug do Mugodžarskog gorja gdje počinje pratiti rijeku Embu do ušća u Kaspijsko jezero te dalje jezerom do ušća rijeke Kure u Zakavkazju koju prati na zapad pa Surami vrata na rijeku Rioni sve do njenog ušća u Crno more i dalje do Bospora i Dardanela. Prema tom razgraničenju još veći dio Kazahstana (zapadno od Embe) pripada Europi.
Iz danim razgraničenja vidljivo je da je bi se Elbrus trebao smatrati najvišim vrhom Europe.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Na koji proces upućuje činjenica da u 5% naselja živi polovica hrvatskog pučanstva?

Na izrazitu deruralizaciju i polarizaciju u naseljenosti.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Kojim je klimatsko-biljnim pojasom išlo naseljavanje azijskog dijela Rusije?

Što određuje ekvivalentnost?

Ekvivalentnost je pojam koji označava kvalitativnu ili kvantitativnu jednakost nekih dviju pojava. U geografiji se ekvivalentnost najčešće spominje u kontekstu kartografskih projekcija te se tada definira kao očuvanje vjernosti povrina prilikom projiciranja Zemljine površine na geografsku kartu.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Zašto je temperatura najviše porasla tijekom zadnjih nekoliko desetljeća u području sjevernih geografskih širina, na području Arktika (70° sgš - 90° sgš)?

Moramo biti kritični kad govorimo o kretanju globalnih temperatura na Zemlji jer se one računaju prema prosjecima izmjerenih temperatura na mjernim postajama, a broj i geografski raspored tih postaja vremenski variraju.
Razlozi za porast temperatura na Arktiku mogu stoga biti sljedeći:
1. Tamo je ukinut najveći dio postaja. Naime, raspadom SSSR-a ukinuto je nekoliko stotina mjernih postaja diljem Ruske Federacije (Sibira) te se jasno vidi korelacija između ukidanja postaja i naglog skoka temperatura.
2. Klimatske promjene, pretpostavlja se (izgleda opravdano) imat će najviše utjecaja na polarne prostore sjevernih geografskih širina iz razloga što je to prostor mora pokriven ledom. S obzirom da postoji konstantan priljev topline advekcijom s juga u obliku morskih struja, a albedo cjelokupnog prostora polako opada zbog topljenja leda logično je zaključiti da će se u tim vrlo hladnim prostorima najviše zapaziti promjena temperature.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Koja je najpovoljnija stopa fertiliteta?

Pitanje je za što najpovoljnija, ali zadovoljavajuća je za održavanje brojnosti populacije ako je nešto viša od 2.1.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Ledište vode je na 0°C ili na koliko °F?

Koja religija prevladava u Angloamerici?

Koja se razina matematike trazi na maturi za upis na studij geografije na PMF-u u Zagrebu?

Za sve studijske programe na PMF-u traži se položena viša razina matematike na državnoj maturi.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Koja je razlika između američke i afričke kišne šume?

Razlika je biljnjim vrstama koje rastu u tropskim kišnim i tropskim svijetlim šumama, ali i općenito u živom svijetu vezanom za ta staništa.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Koja vrsta tla prevladava na najvišim djelovima planina u gorskoj Hrvatskoj?

Kambisoli, rendzine i crnice.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Ako ne dobijemo poziv poštom, a na AZOO-u piše da smo pozvani na državno natjecanje (označeni žutom bojom), znači li to da su naknadno našli nekakvu nepravilnost u testu?

Nema pisanog (pismenog) pozivanja učenika na državno natjecanje.
Citiramo Pravila: Objedinjene ljestvice poretka i popis pozvanih učenika državno povjerenstvo će objaviti NA INTERNETSKOJ STRANICI (www.azoo.hr i www.geografija.hr ili www.hagede.hr).

Otvori stranicu ovog pitanja →

U kojem toplinskom pojasu pušu pasati ?

U žarkom i umjerenim pojasevima.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Možete li nam nešto reći o problemima i rješenjima aeropolucije.

Iako onečišćenje zraka može biti prirodno, problem predstavlja umjetno onečišćenje zraka koje često predstavlja i zagađenje zraka. Glavni izvori zagađenja zraka su industrija i promet, a iz toga proizlazi i pojačana zagađenost zraka u urbanim područjima. Osnovni aeropolutantni su dušikovi oksidi koji izazivaju povećanje koncentracije otrovnog ozona u prizemnim dijelovima atmosfere blizu zagađivača i smog, a osnovne posljedice zagađenja su promjene u ekološkim odnosima, opasnost po zdravlje i nastanak kiselih kiša.
Moguća rješenja su filtri za čestice zagađivala u zraku kao i na uređajima/strojevima koji zagađuju zrak. Parkovi s drvećem također pridonose filtraciji i pročišćavanju zraka.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Radim maturski rad na temu otoka Hvara pa je li mozete dat neki materijal iz kojeg da upotrijebim podatke. najvise bi mi trebalo vezano uz reljef, klimu, biljni i zivotinjski svijet, sto tocnije linkove ako imate :)

Informacije o Hvaru možete pronaći u člancima koje možete pretraživati u bazi Hrčak (http://hrcak.srce.hr/search/?q=hvar).

Otvori stranicu ovog pitanja →

Zašto je na polovima visok zračni pritisak?

Zemljina atmosfera je dinamičan sustav u kojem postoji stalna izmjena zračnih masa. Zračne mase se ciklički gibaju atmosferom. Naime, oko ekvatora zbog visoke zagrijanosti zrak je vrlo topao i stoga se uzdiže u visinu i na visini se udaljava od ekvatora i u suptropskim širinama (pustinjski pojasevi: Sahara, Namib i Kalahari, australske pustinje...) se ponovno spušta i pri površini se počne širiti prema ekvatoru i prema polovima. U umjerenim širinama (npr. Europa) ponovno dolazi do izdizanja zraka što je najizraženije u ljetnim mjesecima kad je zagrijanost najjača te se zrak na visini ponovno počinje razilaziti i piriti prema ekvatoru i prema polovima. Konačno kad zrak dođe do polova, tamo se spušta prema površini i površinom se razilazi u svim smjerovima (prema ekvatoru). Spuštanje zraka nad polovima je razlog visokog zračnog pritiska.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Zašto je ove godine državno u Varaždinu, a uvijek je bilo na moru?

Netočan navod. Barem jednom u svake tri godine državno natjecanje iz geografije je na "kontinentu" (Trakošćan, Vukovar, Ogulin, Nova Kapela-Batrina, Osijek, Sveti Martin na Muri, Vinkovci) jer treći dan natjecanja se odvija terenski izlazak kojemu je cilj upoznavanje prirodnogeografskih i društvenogeografskih obilježja županije u kojoj se održava natjecanje.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Zašto grad Zagreb ima poseban status?

Grad Zagreb je glavni grad države i brojem stanovnika i centralnih funkcija se znatno razlikuje od bilo kojeg drugog naselja u Hrvatskoj te stoga ima vlastitu administrativno-teritorijalnu jedinicu na razini županija.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Gdje se nalazi Aljaska?

Na sjeverozapadu Sjeverne Amerike.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Tlak zraka u atmosferi je 1013 hPa. Koliko u g/cm2 iznosi gustoća?

London i Hamburg su nastali na ušću delte..?

London se razvio na ušću Temze, a Hamburg na ušću Elbe.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Koje su osnovne tektonske jedinice?

Osnovne tektonske jedinice su tektonske ili litosferne ploče.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Koji su sve dijelovi svijeta nastali alpskom, hercinskom i kaledonskom orogenezom?

Kaledonskom orogenezom (uslijed kolizije prakontinenata Baltike i Laurencije) spojeni su prostori današnjih Škotske i Engleske u jedinstveno britansko kopno te su izdignuti Penini, a ovom orogenezom formiran je i zapadni dio Skandinavije te prostor istočnog dijela Sjeverne Amerike.
Hercinskom orogenezom (uslijed kolizije Gondvane i Starog crvenog kontinenta) izdignuti su Mauritanidi na sjeverozapadu današnje Afrike, južni Apalači i Quachita planine na istoku današnje Sjeverne Amerike te hercinidi u današnjoj Europi čije ostatke čine Središnji masiv u Francuskoj i Erzgebirge na granici Njemačke i Češke.
Alpskom orogenezom (uslijed kolizije Afrike i Indije s Euroazijom) nastao je alpsko-himalajski pojas (Alpe, Dinaridi, Helenidi, Himalaja).

Otvori stranicu ovog pitanja →

Sta je najvaznije reci za Zapadnu Evropu, a sta za istocnu?

Zapadna Europa spada u ekonomski najrazvijenije dijelove svijeta dok Istočnu Europu karakterizira tranzicijska ekonomija odnosno prelazak sa kolektivističkog socijalističkog ekonomskog sustava na zapadnjački kapitalistički sustav uz manje ili veće uspjehe.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Koja je razlika izmedu nastavničkog i istraživačkog smjera geografije, tj. što se sve može raditi s istraživačkim smjerom?

Nastavnički studij geografije osposobljava studente za rad u nastavi dok istraživački studij geografije osposobljava studente za rad u geografskoj. prostorno planerskoj i drugim strukama vezanim uz geografiju i prostor izvan škole. Završetkom diplomskih istraživačkih studija geografije na sveučilištima u Zagrebu i Zadru magistri geografije osposobljeni su za rad na širokom krugu poslova poput javnih ustanova za zaštitu prirode, javnim tvrtkama za upravljanje i gospodarenje prostorom (Hrvatske vode, Hrvatske šume, Hrvatske ceste, Hrvatske željeznice...), zavodima za prostorno planiranje i uređenje, ministarstvima, državnim agencijama, katastarskim uredima, kartografskim i geoinformatičkim ustanovima, zavodima za statistiku, turističkim organizacijama i agencijama, zavodima za zaštitu kulturne i povijesne baštine, leksikografiji, izdavaštvu, medijima...

Otvori stranicu ovog pitanja →

Kakav tio ušća ima Temza, a kakav Nil?

Temza - estuarij
Nil - delta

Otvori stranicu ovog pitanja →

U kakvim je povijesnim okolnostima nastao grad Karlovac?

Osmanlijska osvajanja i stvaranje Vojne krajine kao obrambene linije razgraničenja.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Kakvo prometno značenje imaju Velika jezera?

U prošlosti su Velika jezera nakon prokopavanja kanala i stvaranja jedinstvenog plovnog puta imala važu ulogu za doseljavanje u unutrašnjost Sjeverne Amerike. Danas im je uslijed razvoja drugih oblika prometa smanjena rentabilnost pa time i prometni značaj. To pokazuju i podaci o padu prevezenih gospodarskih proizvoda unutar tog plovnog puta.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Objasnite pojmove selva, campo, lano, pampa, prerija.

Selva je naziv za američku tropsku kišnu šumu.
Campos je naziv za savane koji se koristi u Brazilu, Paragvaju i Boliviji.
Llanos je naziv za savane koji se koristi u Venezueli, Kolumbiji i Ekvadoru.
Pampa je naziv za stepu u Latinskoj Americi.
Prerija je naziv za stepu u Angloamerici.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Koje gospodarsko značenje ima stepa?

Stepe imaju najveće značenje u ekstenzivnom pašmnjačkom stočarstvu.

Otvori stranicu ovog pitanja →

U stratosferi je na visini od 35 do 50 km ozonosfera u kojoj se temperatura s visinom poveća. Molim Vas objasnite mi tu pojavu.

Ozonosferu karakterizira visoka koncentracija ozona koji ima snažnu sposobnost upijanja ultraljubičastog (UV) zračenja koje dolazi od Sunca i na taj način podiže temperaturu tih slojeva atmosfere.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Objasnite mi molim Vas činjenicu da su najniže temperature na Sjevernoj polutki zabilježene u Ojmjakonu na sjevoroistoku Sibira, a ne na Arktiku.

Nad istočnim Sibirom (kopno prekriveno snijegom i ledom) zimi se formira izrazito snažno polje visokog tlaka zraka u kojem dolazi do spuštanja hladnog zraka iz viših dijelova atmosfere koji se akumuliraju na istočnim Sibirom i šire u svim smjerovima u obliku vjetrova (vjetrovi prema jugu i istoku iz tog polja nazivaju se zimskim monsunom). Iz tog je razloga ovdje izmjerena najniža temperatura, umjesto u užem Arktiku.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Treba mi pomoc oko maturskog rada iz geografije. Tema je "Eolski oblici reljefa u Srbiji". Trazim samo da me navedes na neke teze kako da uradim?

Predlažem da napraviš koncept koji će se sastojati od UVODA, RAZRADE i ZAKLJUČKA. U razradi objasni geografski smještaj Srbije i reljefne i klimatske utjecaje koji bi mogli dovesti do nastanka eolskog reljefa. U tom dijelu možeš navesti i sve lokacije na kojima se pojavljuje eolski reljef. U sljedećem poglavlju razrade možeš obraditi pojedine ili najvažnije lokacije s eolskim reljefom gdje za svaku lokaciju možeš prvo opisati reljefne, klimatske, hidrološke, pedološke i biološko-ekološke značajke tih lokacija s posebnim naglaskom na reljef i utjecaje klime, voda, tla i živog svijeta na eolski reljef, a potom možeš opisati pojedine eolske reljefne oblike.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Zahvaljujući efektu staklenika,prosječna temperatura Zemlje viša je za...?

Vjetar koji puše s padine u dolinu, kao dio tercijarnog strujanja zraka, naziva se...?

Planinski vjetar ili noćnik.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Što je uzrok pustinje Kalahari, a što Sahare?

Uzroka je više, prvenstveno položaj u suptropskim širinama gdje dolazi do spuštanja zraka uslijed čega se on zagrijava i povećava kapacitet za vlagu te time onemogućava nastanak padalina. Drugi važan razlog su hladne morske struje koje teku uz zapadne obale kontinenta (Kanarska i Benguelska struja), a one djeluju stabilizirajuće na zračne mase koje prolaze nad njima sprječavajući pojavu padalina u određenoj mjeri. Ti uzroci utječu i na Saharu i na Kalahari u većoj ili manjoj mjeri, a na Kalahari također utječe i smještaj zapadno od Drakensberga na jugu Afrike koji dovodi do padalina nakon čega se zrak spušta prema zavali Kalahari i grije se te se oslabljuje mogućnost pojave padalina u tim zračnim masama.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Gledajući nadmorsku visinu, je li Velebit viši od Dinare?

Najviši vrh Dinare, Troglav, nalazi se na 1913 m nmv, a najviši vrh u Hrvatskoj, Dinara, na 1831 m nmv. Najviši vrh Velebita, Vaganski vrh nalazi se na visini od 1757 m nmv.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Kolika je količina mineralnih tvari u tlu?

Količina mineralnih tvari u tlu varira od tipa to tipa tla i ovisi o matičnoj stijeni od koje je nastalo.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Između kojih sve zemalja je najvažnija trgovina?

Pitanje je neodređeno, ali vrlo intenzivna trgovina odvija se između zemalja EU-a, NAFTA-e, Japana i Kine.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Kako se još zovu veliki stočarski posjedi?

Najvažnije svojstvo mora za razvoj turizma je ________. Objasni!

Temperatura je najvažnije svojstvo mora za razvoj turizma s obzirom da je za more najčešće vezan kupališni turizam koji zahtjeva temperature mora više od 18°C kako bi bile pogodne za kupanje turista.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Koji su najveći onečišćivači atmosfere u sjevernoj Hrvatskoj ?

Industrija i poljoprivreda.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Koje područje u Republici Hrvatskoj ima najveću količinu padalina?

Nabrojite kontinente svijeta.

Prema uobičajenon klasifikaciji možemo govoriti o sedam kontinenata: (1) Sjevernoj i (2) Južnoj Americi, (3) Europi, (4) Aziji, (5) Africi, (6) Australiji i Oceniji te (7) Antarktici.
S obzirom da prirodnogeografska obilježja, a dijelom i na društvenogeografska obilježja, mogli bismo govoriti i o Euroaziji kao jedinstvenom kontinentu argumentirajući podjelu na Europu i Aziju kao imaginarnu podjelu temeljenu na kulturno uvjetovanoj percepciji.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Pozdrav! moje pitanje je koliko vremena vam treba da odgovorite na pitanje. 1 dan,2 dana,ili čak tjedan dana.Ja razumijem da ima puno pitanja,samo mi to recite. Inače Vam je super stranica,meni čak najbolja,jer ne mogu takve odgovore nigdje pronaći. :)

Ovisno o pitanju i o količini pitanja. S obzirom da malo nas geografa odgovara na vaša pitanja, može se dogoditi da pitanja čekaju po tjedan dana (posebice ako su kompleksnija), a može se dogoditi i da ih odgovorimo u roku dan ili dva.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Koja su tri bogatstva Apalača?

Apalači su staro gorje građeno bogato ugljenom i vodenim tokovima koji su disecirali tu izvisinu. Istočni dio Apalača nastao je kaledonskom, a zapadni hercinskom orogoenezom.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Zašto je Južna Zemljina polutka hladnija od Sjeverne?

Južna polutka ima mnogo veću količinu morskih površina nego sjeverna, a poznata je činjenica da se more sporije grije i sporije hladi zbog čega to uz veću i apsolutnu i trajnu količinu ledenog pokrova Antarktike u odnosu na Arktik utječe na nižu pšrosječnu temperaturu južne polutke u odnosu na sjevernu polutku.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Na kojoj je nadmorskoj visini gornja granica šume u gorskoj Hrvatskoj?

Na oko 2000 m nadmorske visine.

Otvori stranicu ovog pitanja →

U kojem dijelu sjeverne amerike prevladavaju suhe klime?

U zapadnom dijelu u umjerenim širinama gdje Stjenjak utječe na iscrpljivanje vlažnih zračnih masa u planinama zbog čega su one nakon prolaska planina suhe i uzrokuju sušnu klimu na zapadu Sjeverne Amerike.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Kako Rusi računaju vrijeme?

Ruska Federacija koristi julijanski kalendar kao i Srbija što je naslijeđe jake pravoslavne crkve.
Što se tiče ljetnog/zimskog računanja, Ruska Federacija je od 2013. godine prestala mijenjati vrijeme i čitave će godine koristiti zimsko računanje vremena.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Opišite obilježja mladoga gorja.

Mlada gorja obilježava aktivno izdizanje zbog čega ona imaju oštre grebene i vrhove što nam izravno ukazuje da je tektonika aktivna jer je tektonsko izdizanje brže i jače od trošenja koje postaje snažnije kad tektonika prestane djelovati i dolazi do zaobljavanja grebena i vrhova.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Kada se održava sljedeća geografska olimpijada na kojoj će nastupiti Hrvatska? Prema kojem kriteriju se biraju olimpijci i koliko ih se bira?

Sljedeća Međunarodna geografska olimpijada održat će se ove godine u Kyotu od 30. srpnja do 5. kolovoza.
Hrvatski će olimpijski tim kao i prijašnjih godina predstavljati četiri učenika srednjih škola u dobi od 16 do 19 godina (uključno), pri čemu se uzima u obzir dob na dan 30. lipnja.
Osnovni kriterij za plasman na Olimpijadu čine minimalno tri sudjelovanja na državnim natjecanjima iz geografije u prethodne četiri godine i osvojeno jedno od prva tri mjesta (minimalno jednom) na državnom natjecanju. Kako navedene kriterije najčešće zadovoljava više od četiri kandidata, daljnji je kriterij diferencijacije ukupan broj sudjelovanja te recentnost tih sudjelovanja. Nakon toga, gleda se i broj osvojenih "postolja" i njihova razina.
U konačnici, nužno je poznavanje engleskog jezika jer se svi sastavni dijelovi natjecanja (pismeni ispit, terenski rad i multimedijski ispit) odvijaju na engleskom jeziku.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Nalaze li se neki djelovi Gruzije i Azerbajdžana u Europi?

Ne postoji jedna službena, dogovorena granica između kontinenata, posebno između Europe i Azije, pa ćeš u literaturi pronaći kako neke države po nekome spadaju u Europu, a po nekom u Aziju. Međutim, najčešće priznata granica između Europe i Azije na prostoru koji te zanima prolazi sredinom planinskog lanca Kavkaz, a Gruzija i Azerbajdžan se nalaze južno od Kavkaza, odnosno njihove granice obuhvaćaju Kavkaz južno od tog središnjeg dijela lanca kojim prolazi granica. Prema tome, njihovi dijelovi teritorija ne prelaze u dio koji bi bio Europa.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Kako da skiciram odronjavanje, urušavanje i klizanje kod sijena?

Shemu urušavanja odnosno odronjavanja možete naći na ovom linku: http://earthsci.org/flood/j_flood04/masswa/rockfall.jpg
Shemu kliženja stijena pa možete naći na ovom linku: http://www.ussartf.org/images/LandslideDiagram.gif

Otvori stranicu ovog pitanja →

Koja rasa, narod, religija i jezik prevladavaju na prostorima sjeverno od Sahare, a kojoj rasi pripada većina stanovništva južno od Sahare?

(Pretpostavljam da se pitanje odnosi samo na Afriku, a ne i europske prostore sjeverno od Afrike.)
Sjevernu Afriku (koja obuhvaća Saharu i sredozemni obalni prostor) naseljava indijski tip bijele rase kojeg čini arapsko stanovništvo koje se doselio iz jugozapadne Azije donoseći sa sobom arapski jezik i islamsku religiju.
Subsaharsku Afriku (odnosno Afriku južno od Sahare) naseljava negroidno-australoidna odnosno crna rasa unutar koje razlikujemo sudanide koji naseljavaju široki prostor direktno duž južnog ruba Sahare, Bantuide koji naseljavaju najveći dio Afrike - južno od pojasa naseljenog Sudanidima te male izolirane negroidne skupine (narodi Twa, Khoi-Khoi, Sani...). Rog Afrike pak naseljavaju mulati nastali miješanjem bijele i crne rase.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Molim definiciju oaza.

Oaza je ograničeno vlažno područje u suhom okolišu gdje je podzemna voda vrlo blizu površine ili se duboka arteška voda izdiže stvarajući jezero i vlažnije uvjete koji omogućuju bujniji život, prije svega bujnu vegetaciju u odnosu na okolni suhi okoliš.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Što je perimediteransko područje?

Naziv nas navodi da se radi o području koje poput prstena okružuje pravo mediteransko područje čineći prijelaznu zonu između mediteranskog i nemediteranskog prostora.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Koliko Hrvata zivi na podrucju Rumunjske?

Prema popisu stanovnika iz 2002. godine u Rumunjskoj ima oko 6 993 Hrvata.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Koji su glavni industrijski prostori u svijetu?

Europska unija, Angloamerika i Istočna Azija su glavne industrijske i razvojne osovine svijeta.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Mozete li mi molim Vas reci gdje mogu pronaci popis pozvanih ucenika na drzavno natjecanje iz geografje 2013. (za osnovne skole)?

Popis će vjerojatno sutra biti objavljen na internetskim stranicama AZOO-a.
(www.azoo.hr)

Otvori stranicu ovog pitanja →

Zeljela bi upisati studij geografije na PMF-u u zagrebu. Ali nisam dobra matematicarka, hoce li mi to biti problem pri upisu i ako upadnem, pri studiranju? Matematika mi ne ide, ali volim geografiju i stvarno bih ju zeljela studirati.

Za upis na studij geografije na zagrebačkom PMF-u potrebno je pripremiti matematiku za državnu maturu i ne stvara veći problem za upis. Što se tiče studiranja, matematika je slabo zastupljena u nastavnom programu studija, potrebne su osnove koje se redovito ponavljaju i na predmetima Statističke i grafičke metode u geografiji te Kartografija.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Zašto ribe u Crnome moru ne žive na dubinama većim od 200 metara?

Za život u moru, a pogotovo više razvojne oblike kao što su kralježnjaci, potrebni su aerobni oksični uvjeti (bogatstvo kisika) i svijetlost (za proizvodnju hrane u morskim biljkama kojima se onda takvi organizmi hrane). Fotička zona se u većini mora nalazi u površinskom sloju do dubine od oko 200 m pa tako i u Crnom moru. U toj zoni vladaju i oksični uvjeti. S obzirom da se u Crno more ulijevaju rijeke Dunav, Dnjepar i Dnjestar koje donose mnogo hranjivih tvari (nutrijenata), u fotičkoj zoni buja život. Bujan život znači mnogo organske tvari koja umiranjem organizama tone u dublje dijelove mora gdje se razgrađuje, ako postoje oksični uvjeti odnosno ako postoji dovoljno kisika koji je potreban za razgradnju organske tvari. S obzirom da bujan život implicira i da vrlo mnogo organske tvari tone u dublje dijelove mora, nastaje situacija da je više organske tvari u dubljoj morskoj vodi i na dnu nego što ima kisika za njenu razgradnju, a ako u vodi nema kisika, tada u takvoj vodi ne mogu živjeti ni organizmi kojima je on potreban za disanje.
Da zaključimo, na dubinama većim od 200 m u Crnom moru zbog nedostatka kisika (koji se troši na raspadanje obilja organske tvari) vladaju anoksični uvjeti u kojima živi organizmi ne mogu opstati.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Zašto postoji ljetno i zimsko vrijeme?

Odgovor pročitajte u sljedećem članku: http://www.geografija.hr/clanci/1518/zasto-pomicemo-satove-ljetno-racunanje-vremena.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Zašto prostor oko ekvatora ima najveću oblačnost?

Radi se o prostoru gdje uslijed (gotovo) pravog kuta upada Sunčevih zraka dolazi do znatnog zagrijavanja zraka i povećanja vlažnosti zraka uslijed visoke temperature (jer raste i kapacitet zraka za vodenu paru). Uslijed sve jačeg zagrijavanja zraka tijekom dana dolazi do izdizanja zraka u visinu i time do kondenzacije čime se stvaraju tzv. kumuliformni oblaci (s većom vertikalnom nego horizontalnom dimenzijom) koji prekrivaju nebo i iz njih nastaju kratkotrajni, ali obilni pljuskovi.
U principu zbog razvijenije vertikalne nego horizontalne dimenzije oblaka, nebo nad ekvatorom gotovo nikad nije u potpunosti zastrto oblacima i postoji zakonitost u kretanju naoblake: najveća je u podnevnim satima dok je utjecaj Sunca najveći, a manja je u jutarnjim i večernjim satima. S tim dnevnim hodom naoblake se poklapa i dnevni hod padalina zbog njihovog uglavnom konvekcijskog postanka.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Može li sredozemno more biti rubno i obrnuto?

Postoje različite podjele i nema jedne službene, ujednačene...
Suvremenija podjela razlikuje:
a) zatvorena mora - odvojena (podvodnom) reljefnom strukturom (pragovi, otoci, kopnene cjeline) pa imaju vlastiti bazen i specifična svojstva i cirkulaciju kojom se razlikuju od ostalih (okolnih) mora. Tu bi prema
nekim podjelama spadala sredozemna mora premda je samo jedno Sredozemno more.
b) otvoreno more - tu bi spadali oceanski bazeni u kojima dijelovi mogu imati svoj naziv pa ih zovemo morima odnosno možemo ih zvati rubnim morima.
Nazivi, odnosno što je more, a što nije, su stvar dogovora odnosno konvencije.

Bandsko more bi spadalo u zatvorena mora jer je reljefno omeđeno otočnim nizovima i podmorskim uzvišenjima. Neki autori ga svrstavaju i u međuotočna mora te cijeli sustav otoka i mora između Azije i Australije nazivaju Australsko-azijsko sredozemlje što je upitno.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Pišu li se testovi na geografskoj olimpijadi na materinjem ili engleskom jeziku?

Na geografskoj olimpijadi svi segmenti natjecanja odvijaju se isključivo na engleskom jeziku (i pisani ispit i multimedijalni test i terenski rad).

Otvori stranicu ovog pitanja →

Ima li krajnji istok Hrvatske Cfa ili Cfb klimu?

Naziv prolaza koji se proteže između Grenlanda i Islanda.

Danski prolaz ili Grenlandski prolaz.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Nabroji tri najveće zemlje Sjeverne Amerike.

Kanada, SAD, Meksiko.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Na karnevalu u Rio de Janeireu (45° z.g.d.) je vrhunac karnevalske povorke.Vatromet je bio točno u ponoć. Tada sam nazvao prijatelja u Tokiju (140° i.g.d.) i zaželio mu: a) dobro jutro, b) dobar dan, c) dobra večer?

Vremenska razlika između dvije lokacije između kojih je razlika u geografskoj dužini 15° iznosi sat vremena. Ako izračunate razliku u geografskoj dužini između Ria de Janeiro i Tokija te utvrdite dodaju li se sati ili oduzimaju (dodaju se ako se ide u smjeru u kojem se vrti i Zemlja, a oduzimaju se ako se ide u smjeru obrnutom od smjera rotacije Zemlje), tada ćete moći utvrditi je li u Tokiju jutro, dan ili večer.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Možete li mi reći nešto više o tehnopolisima Indije?

Indija danas ima više od 20 tehnoloških parkova i vrlo snažan znanstveno-tehnološki uzlet. Više informacija o tehnopolisima u Indiji možete naći na sljedećoj web-stranici: http://www.stpi.in/index.php?langid=1.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Koje su najzastupljenije nacionalne manjine u Istri, koje u Slavoniji, a koje u Međimurju?

Do podataka možete doći analizom dokumenta na sljedećoj web-stranici: http://www.nacionalne-manjine.info/manjine.php.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Tko je otkrio Beringov prolaz?

Nezahvalno je govoriti o otkriću nekih lokaliteta na Zemlji s obzirom da obično gledamo iz perspektive jednog društva. Beringov su prolaz otkrivali brojna plemena i narodi koji su živjeli u sjeveroistočnoj Aziji i na Aljasci ili su prelazili tim prolazom u doba niske morske razine.
Ako uzmemo eurocentričan pogled, možemo reći da je Beringov prolaz prvi (od Europljana) otkrio ruski pomorac Semjon Ivanovič Dežnjev 1648. godine.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Na koje se tri Zemljine polukugle nalazi kontinentska cjelina Amerike?

S obzirom na ekvator, Amerika se nalazi na sjevernoj i na južnoj polutci, a s obzirom na početni meridijan na zapadnoj polutci.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Što je infrastruktura?

Infrastruktura su svi izgrađeni objekti i sustavi tehničke prirode koji omogućuju socijalno, političko, ekonomsko i komunikacijsko funkcioniranje društva, a mogu biti u državnom i privatnom vlasništvu. Najuobičajeniju infrastrukturu čine prometnice, vodovodi, kanalizacija, komunikacijska mreža, elektroopskrbna mreža.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Što mi možete reći o rijeci Dordogne?

Neke informacije možeš pronaći na sljedećem linku:
http://www.britannica.com/EBchecked/topic/169408/Dordogne-River

Otvori stranicu ovog pitanja →

Koji su primjeri mediteranske vegetacije?

Klasične mediteranske biljne vrste su hrast crnika i hrast oštrika koji su prisutni na različitim nadmorskim visinama i svojim arealom definiraju Sredozemlje slično kao i maslina. Ostale vrste koje čine tipičnu mediteransku vegetaciju su još i smreka, brnistra, pistacio, bušin od visinski viših biljaka te lavanda, kadulja, ružmarin i timjan od visinskih nižih biljaka.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Kako se naziva jedan od triju brodova kojima je Kolumbo doplovio do Amerike?

Brodovi se zovu Santa Maria, Pinta i Niña.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Početak srednje Europe je Pribaltička nizina, a kraj KOJA nizina?

Koja su vegetacijska obilježja litoralnog prostora RH?

U Dalmaciji i južnom dijelu Kvarnera prevladava eumediteranska vegetacija, a u sjevernom dijelu Kvarnera i u Istri prevladava submediteranska vegetacija. Gledajući od otoka prema obali i potom prema velebitskom planinskom rubu, opažamo sljedeći slijed biljnih zajednica: hrast crnika, bijeli i crni grab i hrast medunac, primorska šuma bukve, šuma bukve i jele, pretplaninska šuma bukve, klekovina bora krivulja na najvišim dijelovima planinskog ruba. Treba napomenuti da je u Dalmaciji vrlo raširena neautohtona vrsta alepski bor kojom su se počeli pošumljavati prostori još u doba Austrougarske i danas šume alepskog bora prekrivaju velike dijelove Dalmacije.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Koje su razlike između makije, gariga i kamenjara?

Makija je grmoliko zimzeleno raslinje tipično za Sredozemlje koje nastaje antropogenom degradacijom šuma uslijed sušne klime, a njenim daljnjim degradiranjem nastaje garig kojeg obilježava vrlo nisko grmoliko raslinje. Daljnjim ogoljivanjem nastaje kamenjar u kojem je vegetacija izrazito degradirana, površinski smanjena i međusobno prostorno izolirana.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Na kojem se prostoru nizinske Hrvatske prostire autohtona stepska vegetacija?

Stepska vegetacija prisutna je na malenom prostoru krajnjeg sjeveroistoka države (Baranja) međutim taj prostor je u potpunosti pretvoren u obradive površine pa značajke stepske vegetacije nije moguće pronaći u Hrvatskoj.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Koje su nadmorske visine granične za vegetacijske katove u gorskoj Hrvatskoj?

Vegetacijski katovi ne ovise samo o nadmorskoj visini već i o drugim brojnim faktorima (npr ekspozicija padina) zbog čega ne postoji nekakva univerzalna granica vegetacijskih katova koja u potpunosti vrijedi za sva područja u Hrvatskoj.

Otvori stranicu ovog pitanja →

U čemu je razlika između prisojnih i osojnih padina u gorskoj Hrvatskoj?

Prisojne padine su tijekom godine veći broj sati osunčane od osojnih padina što ima značajne utjecaje na tip vegetacije na osojnim i prisojnim padinama na istim nadmorskim visinama. Isto tako snježna granica je mnogo viša na prisojnim nego na osojnim padinama.

Otvori stranicu ovog pitanja →

U kojem slučaju dolazi do inverzije vegetacije kada se crnogorica nalazi na nižoj nadmorskoj visini od bjelogorice?

Osnovni uzrok mogu biti mikroklimatski uvjeti. Primjerice, u kotlinama su niži dijelovi dulje zaklonjeni od Sunca u odnosu na više dijelove i drukčiji su temperaturni odnosi i postanak magle što sve utječe na inverziju u rasporedu biljnih zajednica.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Koje pozitivne i negativne posljedice ima ekonomska imigracija stanovništva na neki prostor?

Pozitivne posljedice su zadovoljavanje potreba za radnom snagom, a negativne mogu biti pojačana društvena stratifikacija s obzirom na dohodak i kupovnu moć.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Možete li mi nabrojati krajnje točke Sjeverne Amerike? (sjever, jug, istok, zapad) Hvala unaprijed!

Najsjevernija kopnena točka: rt Murchison Promontory (Kanada)
Najjužnija kopnena točka: La Puerca (Panama)
Najzapadnija kopnena točka: rt Prince of Wales (Aljaska, SAD)
Najistočnija kopnena točka: rt St. Charles (Kanada)

Otvori stranicu ovog pitanja →

Jesu li tropske bolesti uzrok slabe naseljenosti središnje Afrike ili vlaga koja pogoduje njihovu širenju i razvitku?

Tropske bolesti nisu jedini, ali jesu jedan od uzroka slabije naseljenosti središnje, tropske Afrike, a visoka vlažnost zraka svakako pogoduje njihovu širenju i razvitku pa možemo govoriti o kombiniranom utjecaju.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Jesu li jantar, nafta i ugljen biogene stijene ili nisu uopće stijene?

Iako su jantar, nafta i ugljen biogenog postanka, samo ugljen možemo smatrati sedimentnom stijenom dok jantar uopće nema pravilnu mineralnu strukturu, a nafta nije ni mineral pa samim time ne može formirati stijene.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Je li vapnenac kemogena ili organogena stijena?

Vapnenac je prvenstveno organogena stijena nastala taloženjem karbonantnih ljušturica organizama. Međutim, u speleološkim objektima kemijskom precipitacijom vapnenca nastaju kemogeni oblici (sigovine), a sedra nastaje također kemogenom precipitacijom u kojoj kao jedan od faktora sudjeluju i sedrotvorni organizmi.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Je li kvarc (kremen) slikat ili oksid?

S obzirom da je kemijska formula kremena ili kvarca SiO2, radi se o silikatnoj stijeni.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Koja država svijeta ima najviše kopnenih susjeda, a koja općenito najviše susjeda?

Kina i Rusija imaju granicu s 14 država.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Kako se nazivaju pašnjaci u Sjevernoj i Južnoj Americi?

Vjerojatno mislite na stepske prostore, a ne na pašnjake. Stepski prostori u Sjevernoj Americi se nazivaju prerije, a u Južnoj Americi pampe.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Što znači termofilna vegetacija, a što hidrofilna?

Termofilne biljke su one biljke koje dobro uspijevaju u prostorima koji su sušni i gdje prevladavju visoke temperature.
Hidrofilne biljke su one biljke koje uspijevaju na vodi, ili na vrlo vlažnim staništima (npr. lopoč).

Otvori stranicu ovog pitanja →

Kolika je dubina Mrtvog mora?

Prema novijim podacima najdublja točka Mrtvog mora se nalazi na dubini od 377 metara, međutim sama površina jezera se nalazi 423 metra ispod razine mora.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Koje su dvije karakteristične religije za Aziju? Dvoumim se oko islama i budizma, te hinduizma i budizma.

Karakteristične religije bi bile budizam i hinduizam, jer te dvije velike svjetske religije su slabo zastupljene na ostalim kontinentima. Međutim, prema broju sljedbenika u Aziji najviše je muslimana, a nakon njih hindusa.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Gdje izvire Volga?

Volga zvire u Valdajskom visočju, sjeverozapadno od Moskve.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Koja je točna širina Gibraltarskih vrata? Na mnogim su mjestima različiti odgovori, obično 13, 14 i 15 km.

Širina Gibraltarskih vrata je različita ovisno o koje dvije točke promatramo. Najmanja širina iznosi 13 km. Najveća širina iznosi preko 30 km.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Koja su obilježja gornjih i donjih tokova tekućica?

U gornjem toku tekućice prevladava dubinska erozija u koritu, odnosno tekućica produbljuje korito, ali ne i strane korita. Razlog tome je što se voda u gornjim tokovima kreće brže jer se nalazi pod većim nagibom nego što je situacija u donjem toku. Zbog toga su riječne doline u gornjem toku uske i imaju oblik slova V.
Jednom kad tekućica dospije u niže predjele, voda u koritu usporava i počinje erozija strana korita zbog čega se korito širi. Također, rijeke počinju meandrirati. Plavljenjem rijeke materijal koji ona nosi taloži se na prostoru oko korita pa nastaje naplavna ravan.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Zašto oblast oko ekvatora dobija najviše padavina?

Zbog pojave svakodnevnih zenitnih kiša. Naime, zbog visoke temperature zraka oko ekvatora topli zrak se u popodnevnim satima izdiže. Vodena para koju zrak sadržava na višim visinama zbog niže temperature kondenzira i prelazi u padaline.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Je li energija reljefa veća u panonskoj ili gorskoj Hrvatskoj?

U gorskoj Hrvatskoj. Prouči što je energija reljefa i bit će ti jasno.

Otvori stranicu ovog pitanja →

Zašto rijeke nisu plovne cijelom svojom duljinom?

Neka rijek može biti nepovoljna za plovidbu cijelim svojim tokom iz više razloga. Dubina vode u koritu u gornjem toku može biti nedovoljna, što je slučaj s velikim brojem rijeka, pa i s onim najvećim. Rijeka može imati bujičast karakter, odnosno razina vode u koritu je vrlo promjenjiva, što je nepovoljno za plovidbu (mogu se dogoditi periodi s niskim vodostajem koji onemgući plovidbu). Također, različiti dijelovi toka na rijeci mogu biti na različitim nadmorskim visinama koji su odlijeljeni slapovima ili vodopadima što onemogućuje prolazak plovila.

Otvori stranicu ovog pitanja →