Pitanje:

Koja je razlika između klizanja, puzanja i tečenja, a koja između odronjavanja, urušavanja i osipanja (padinski procesi)?

Osipanje, urušavanje (i odronjavanje) i stijenske lavine čine pokrete na padinama izazvane dominantno djelovanjem gravitacije uslijed nestabilnosti stijena i odvijaju se u vrlo kratkom vremenu. Osipanje nastaje kad se stijena uslijed klimatskih ili nekih drugih utjecaja počne mrviti i prosipati niz padinu pa u konačnici niz padinu nastaje sipar s usitnjenim stijenskim materijalom. Urušavanje se odvija kad uslijed nestabilnosti dolazi do odronjavanja većih dijelova stijena pa niz padinu nastaje urušna kupa s krupnim komadima stijena. Stijenske lavine pak nastaju uslijed temperaturnih promjena i destabilizacije stijena na strmim padinama pa nastaju brzi tokovi stijenskog materijala koji se zaustavlja na manje strmim dijelovima padine formirajući stijenske kupe.
Kliženje, puženje i tečenje su pak procesi koji se također odvijaju pod utjecajem gravitacije, ali se vremenski dulje odvijaju i imaju vrlo destruktivne posljedice. Uslijed tih procesa dolazi do pomaka čitave površinske plohe reljefa niz padinu. Puženje zemljiša je vrlo sporo kretanje zemljišta niz padinu (1-2 cm godišnje) uslijed vlažnosti površine. Može se prepoznati po koljenasto povijenim stablima. Tečenje zemljišta je odnosi se na brže spuštanje površinskog dijela zemljišta koje je uslijed velike količine vlage gotovo u tekućem stanju. Može se prepoznati prema stablima koja su ukošena, ali u različitim smjerovima. Kliženje zmeljišta je najdestruktivnijiu proces koji nastaje kad se ispod površinskog sloja zemljišta nalazi glina koja uslijed velike vlage nabubri i postane klizna ploha za površinski sloj koji potom velikom brzinom počne kliziti uništavajući sve građevine i biljni pokrov koji se nalazi na površini. Drveće je na klizištima uglavnom ukošeno u smjeru u kojem je padina klizila.