Geografski rječnik

Odaberite početno slovo pojma koje tražite.

Ablacija

1. otapanje i isparivanje leda; 2. proces nestajanja leda.

Izvor: Curić, Z. i Curić, B. (1999) Školski geografski leksikon, Hrvatsko geografsko društvo, Zagreb

Otvori stranicu ovog pojma →

Abrazija

Razarajuće djelovanje morskih i jezerskih valova na obalama.

Izvor: Curić, Z. i Curić, B. (1999) Školski geografski leksikon, Hrvatsko geografsko društvo, Zagreb

Otvori stranicu ovog pojma →

Abrazijska (obalna) ravan

Abrazijski reljefni oblik nastao taloženjem usitnjene stjenovite građe razorene udaranjem valova. Najveće abrazijske ravni su oceanski plićaci (šelf).

Izvor: Curić, Z. i Curić, B. (1999) Školski geografski leksikon, Hrvatsko geografsko društvo, Zagreb

Otvori stranicu ovog pojma →

Abrazijska pećina

Udubina (potkapina) u stjenovitoj obali, oblikovana djelovanjem valova, a u vapnencima i korozijom morske ili jezerske vode.

Otvori stranicu ovog pojma →

Ada

Riječni otok nastao akumulacijom riječnog materijala u koritu.

Otvori stranicu ovog pojma →

Adaptacija

1. proces prilagođavanja promijenjenim uvjetima okoline;

2. preuređenje nekog prostora za svrsishodnije korištenje.

Otvori stranicu ovog pojma →

Advekcija

Vodoravno kretanje zraka između pojedinih dijelova Zemlje. Vodoravna izmjena topline između pojedinih dijelova Zemlje zove se advekcija topline. Pojavu advekcije susrećemo i kod vodene pare u atmosferi.

Otvori stranicu ovog pojma →

Aeracija

Prozračivanje, dovođenje atmosferskog zraka (npr. u vodu radi pročišćavanja; oranjem se umjetno prozračuje tlo).

Otvori stranicu ovog pojma →

Aerofotogrametrija

Metoda korištenja posebnih zračnih snimaka za izradu planova i geografskih karata. To je istovremeno način određivanja visine.

Otvori stranicu ovog pojma →

Aeropolutanti

Metoda korištenja posebnih zračnih snimaka za izradu planova i geografskih karata. To je istovremeno način određivanja visine.

Otvori stranicu ovog pojma →

Aerosol

Čestice tekuće ili krute tvari raspršene u atmosferi; uglavnom onečišćuju zrak.

Otvori stranicu ovog pojma →

Afel

Najudaljenija točka od Sunca na stazi nekog planeta. Zemlja prolazi kroz afel početkom srpnja.

Otvori stranicu ovog pojma →

Aglomeracija

Gradska regija koju čini središnji (matični) grad sa svojom urbaniziranom okolicom.

Otvori stranicu ovog pojma →

Aglomerat

Stijena nastala spajanjem (bez veziva) nezaobljenih komadića (kršja).

Otvori stranicu ovog pojma →

Agora

Agradacija

Oblikovanje reljefa Zemljine površine od materijala akumuliranoga djelovanjem vode, vjetra i leda.

Otvori stranicu ovog pojma →

Agrar

Ukupnost odnosa zemlje kao posjeda i predmeta obrađivanja, ukupnost odnosa u zemljoradnji (ratarstvu).

Otvori stranicu ovog pojma →

Agrarna država

Gospodarski nerazvijena zemlja u kojoj je poljoprivreda dominantna djelatnost, tj. u kojoj je pretežiti dio stanovništva zaposlen u poljoprivredi i veći dio izvoznih prihoda daju primarne djelatnosti.

Otvori stranicu ovog pojma →

Agrarna reforma

Mjera državne vlasti kojom se mijenjaju posjedovni odnosi i pravo vlasništva nad zemljom radi određenih socijalnih, gospodarskih ili političkih ciljeva. U užem smislu: ponovna raspodjela zemlje, osobito razdioba velikih posjeda siromašnim seljacima i bezemljašima.

Otvori stranicu ovog pojma →

Agrarni pejzaž

Krajolik koji odražava jedinstvo prirodne osnove (reljef, voda, klima i vegetacija) i stupnja okupljenosti seoskih domova i zemljišnih čestica jednoga gospodarstva. Zbijena naselja s raštrkanim posjedom tvore agrarni pejzaž otvorenih polja, a osamljena gospodarstva s okupljenim posjedom čine agrarni pejzaž ograđenih (zatvorenih) polja.

Otvori stranicu ovog pojma →

Agrarno (poljoprivredno) društvo

Gospodarski nerazvijeno društvo u kojem prevladavaju djelatnosti primarnoga sektora (poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo) s relativno velikim brojem nekvalificiranih radnika.

Otvori stranicu ovog pojma →

Agregat

Općenito nešto što je složeno, sastavljeno od različitih dijelova (npr. nakupina čestica tla).

Otvori stranicu ovog pojma →

Agresivna voda

Voda koja sadrži slobodnu kiselinu (ugljičnu, dušičnu i dr.), što joj omogućava otapanje karbonatnih stijena.

Otvori stranicu ovog pojma →

Agrotehnika

Skup tehničkih mjera koje se primjenjuju pri uzgoju poljoprivrednih kultura (obrada tla, gnojidba, zaštita bilja i dr.).

Otvori stranicu ovog pojma →

Aklimatizacija

Prilagođavanje organizama klimi nove životne sredine. U širem značenju aklimatizacija je općenito prilagođavanje novim uvjetima.

Otvori stranicu ovog pojma →

Akropola

Aktivno stanovništvo

v. Djelatno stanovništvo

Otvori stranicu ovog pojma →

Akumulacija

Sabiranje, nakupljanje, gomilanje (vode, leda, denudiranog materijala…).

Otvori stranicu ovog pojma →

Akvatorij

Vodena površina (mora i unutarnjih voda) s određenom namjenom ili svojstvom.

Otvori stranicu ovog pojma →

Bankarstvo

v. Novčarstvo

Izvor: Curić, Z. i Curić, B. (1999) Školski geografski leksikon, Hrvatsko geografsko društvo, Zagreb

Otvori stranicu ovog pojma →

Bantustan

Naziv nekadašnjih rezervata za domoroce u Južnoafričkoj Republici.

Izvor: Curić, Z. i Curić, B. (1999) Školski geografski leksikon, Hrvatsko geografsko društvo, Zagreb

Otvori stranicu ovog pojma →

Bara

Manje područje koje je stalno preplavljeno vodom sa specifičnom vegetacijom (šaš, trska) i životinjskim svijetom.

Otvori stranicu ovog pojma →

Barhana

Barijera, sedrena

Prirodna pregrada kojom je ujezerena voda tekućice.

Otvori stranicu ovog pojma →

Barisfera

v. Zemljina jezgra

Otvori stranicu ovog pojma →

Barograf

Sprava koja automatski bilježi tlak zraka.

Otvori stranicu ovog pojma →

Barogram

Krivulja koja pokazuje tok promjene tlaka zraka.

Otvori stranicu ovog pojma →

Barometar

Naprava za mjerenje tlaka zraka. Kad barometar pokazuje porast tlaka, očekuje se vedro i postojano vrijeme, a pad tlaka najavljuje nestalno i kišovito vrijeme.

Otvori stranicu ovog pojma →

Barometrijska stopa

Veličina koja pokazuje koliko tlak zraka pada s visinom. S porastom nadmorske visine smanjuje se tlak zraka, ali ne jednako (linearno), već isprva naglo, a zatim sve sporije. Barometrijska stopa u najnižim slojevima troposfere iznosi 1 hPa (ili mbar) za 8,4 m.

Otvori stranicu ovog pojma →

Barometrijski maksimum

Sustav (polje, područje) visokog tlaka zraka. Na sinoptičkim kartama označava se velikim slovom V. Nastaje ako su zatvorene kružne izobare raspoređene tako da je najviši tlak u središtu, a pada prema rubovima. Za barometrijski maksimum najčešće su vezane anticiklone.

Otvori stranicu ovog pojma →

Barometrijski minimum

Sustav (polje, područje) niskog tlaka zraka. Na sinoptičkim kartama označava se velikim slovom N. Nastaje ako su zatvorene kružne izobare raspoređene tako da je najniži tlak u središtu, a raste prema rubovima. Za barometrijski minimum najčešće su vezane ciklone.

Otvori stranicu ovog pojma →

Batijal

Morski prostor (podmorje) na dubini između 200 i 3 000 metara.

Otvori stranicu ovog pojma →

Batimetrija

Grana oceanografije koja se bavi mjerenjem morske dubine.

Otvori stranicu ovog pojma →

Batimetrijska karta

Karta morskih, jezerskih ili riječnih dubina. Reljef dna prikazan je izobatama, a područja između njih redovito su istaknuta nijansama (tonalitetom) modre boje. S povećanjem dubine intenzivira se ton modre boje i obrnuto, manje dubine prikazane su svjetlijim tonovima modre boje.

Otvori stranicu ovog pojma →

Batimetrijska krivulja

Dio hipsografske Zemljine krivulje ispod razine svjetskog mora. Izdvaja četiri karakteristična sektora podmorja: kontinentski prag ili šelf, kontinentski odsjek, oceansku zavalu (bazen) i podmorski jarak.

Otvori stranicu ovog pojma →

Batiskaf

Autonomna ronilica za istraživanje velikih morskih dubina.

Otvori stranicu ovog pojma →

Bazalt

Površinska magmatska stijena fine zrnate strukture i tamne boje. Upotrebljava se u građevinarstvu (ukrasni kamen).

Otvori stranicu ovog pojma →

Bazen

Veliko udubljenje tektonskog postanka na kopnu ili u moru (v. Zavala).

Otvori stranicu ovog pojma →

Beaufortova [Boforova] ljestvica

Empirička ljestvica za ocjenjivanje jačine vjetra prema njegovim učincima. Stupanj jačine izražava se u boforima kojima su označene određene brzine vjetrova. Ljestvica ima raspon od 0 bofora (tišina) do 12 bofora (orkan).

Otvori stranicu ovog pojma →

Beduini

(arap. stanovnici pustinje) arapska nomadska ili polunomadska plemena na Arapskom poluotoku i u sjevernoj Africi.

Otvori stranicu ovog pojma →

Beneluks

Gospodarski i politički savez Belgije, Nizozemske i Luksemburga stvoren nakon Drugoga svjetskog rata.

Otvori stranicu ovog pojma →

Bental (Bentos)

Morski organizmi (biljke i životinje) koji žive na dnu mora ili zavise od njega. Organizmi koji su pričvršćeni za dno zovu se sesilni organizmi, a oni koji su slobodni te se gibaju po dnu zovu se vagilni organizmi.

Otvori stranicu ovog pojma →

Bentos

Morski organizmi (biljke i životinje) koji žive na dnu mora ili zavise od njega. Organizmi koji su pričvršćeni za dno zovu se sesilni organizmi, a oni koji su slobodni te se gibaju po dnu zovu se vagilni organizmi.

Otvori stranicu ovog pojma →

Berberi

Autohtono predarapsko stanovništvo sjeverne Afrike. Uglavnom žive u pustinjskim i planinskim predjelima baveći se poljodjelstvom, stočarstvom i obrtom ili rade kao najamni radnici. Prihvatili su arapske običaje i islam.

Otvori stranicu ovog pojma →

Bescarinska zona

Dio područja neke zemlje koji je pod njezinom političkom vlašću, ali na kojem se primjenjuju posebni propisi, prije svega iz područja carina. U toj se zoni promet robe (uvoz i izvoz) obavlja bez plaćanja carine i drugih uvoznih davanja. Skladištenje, ambalažiranje, prerada i obrada robe obavlja se uz posebne, pogodnije uvjete.

Otvori stranicu ovog pojma →

Bezvodica

Narodni termin kojim se ističe oskudica vode u kršu, osobito u doba suša.

Otvori stranicu ovog pojma →

Bidonvili

Bifurkacija

Biljni svijet

Ukupnost svih biljaka na Zemlji.

Otvori stranicu ovog pojma →

Bilo

Uzvišenje zaobljenih vrhova koji određuju smjer pružanja.

Otvori stranicu ovog pojma →

Biocenoza

Životna zajednica raznovrsnih biljnih i životinjskih organizama na određenom staništu (biotopu).

Otvori stranicu ovog pojma →

Biogene stijene

Sedimentne stijene nastale od ostataka organizama.

Otvori stranicu ovog pojma →

Biogeni procesi

Skupni naziv za stvaranje određenih reljefnih oblika djelovanjem biljnog i životinjskog svijeta (koraljni grebeni, sedrene barijere).

Otvori stranicu ovog pojma →

Biogeografija

Dio geografije koji proučava prostornu raširenost živog svijeta. Istražuje uzroke i značenje postojeće rasprostranjenosti biljaka (fitogeografija), životinja (zoogeografija) i čovjeka (fizička antropogeografija).

Otvori stranicu ovog pojma →

Biološko stablo

v. Dobno-spolna piramida

Otvori stranicu ovog pojma →

Biom

Zajednica organizama; udruživanje zbog međusobne ovisnosti jedinki biljaka ili životinja različitih vrsta na nekom prostoru.

Otvori stranicu ovog pojma →

Biomasa

1. svi živi organizmi na jedinici površine ili volumena. Izražava se u jedinicama mase (kg, t) na jedinicu površine (volumena);
2. poljoprivredni i životinjski otpatci koji se mogu iskoristiti za dobivanje goriva.

Otvori stranicu ovog pojma →

Biosfera

Dio litosfere, hidrosfere i atmosfere u kojemu se odvija život.

Otvori stranicu ovog pojma →

Biospeleologija

Disciplina koja istražuje floru i faunu, te uvjete života u podzemlju.

Otvori stranicu ovog pojma →

Biotop

Čatrnja

v. Cisterna

Izvor: Curić, Z. i Curić, B. (1999) Školski geografski leksikon, Hrvatsko geografsko društvo, Zagreb

Otvori stranicu ovog pojma →

Ceh

Staleška organizacija srednjovjekovnih obrtnika, osnivana u većim gradovima radi unapređenja specifičnih interesa pojedinih obrtničkih struka i njihovih pripadnika. U početku se osnivala dobrovoljno, a potom prisilno.

Izvor: Curić, Z. i Curić, B. (1999) Školski geografski leksikon, Hrvatsko geografsko društvo, Zagreb

Otvori stranicu ovog pojma →

Celuloza

Glavni sastojak staničnih stijenki biljaka. Proizvodi se od drva i važan je polazni materijal u proizvodnji papira, umjetne svile, filmova i eksploziva.

Otvori stranicu ovog pojma →

Cementacija

 v. Litifikacija

Otvori stranicu ovog pojma →

Centralizacija

Usredotočivanje, okupljanje u jednom središtu (suprotno: decentralizacija).

Otvori stranicu ovog pojma →

Cerealije

(lat. cerealia, žitarice) biljke od čijih se plodova dobiva brašno: pšenica, riža, kukuruz, raž, ječam, proso, zob, sirak, (v. Žitarice).

Otvori stranicu ovog pojma →

Černozjom

Ruski naziv za crnicu (v. Crnica).

Otvori stranicu ovog pojma →

Ciklon

Atmosferska nepogoda u tropskom području, koju karakterizira vrlo snažni vjetar što se kreće u vrtlogu oko središta vrlo niskog tlaka. Naziva se orkan, uragan i hariken (Srednja Amerika i Atlantik), tajfun (južni dio sjevernog Tihog oceana), ciklon (Indijski ocean), Willy-Willies (Australija).

Otvori stranicu ovog pojma →

Cirk

Polukružno udubljenje strmih strana, nastalo razaralačkim radom leda i snijega pod vrhovima visokih planina. Otvoreno je prema planinskom podnožju. U njemu nastaje i iz njega se “hrani” ledenjak. Često su u cirkovima nakon kopnjenja leda ostala duboka (ledenjačka) jezera.

Otvori stranicu ovog pojma →

Cirkulacija atmosfere

Opći naziv za gibanje zraka u atmosferi bez obzira na horizontalne ili vertikalne razmjere. Strujanje zraka je prirodni mehanizam kojim se nastoje izjednačiti razlike u temperaturi i tlaku zraka.

Otvori stranicu ovog pojma →

Cisterna

Umjetni spremnik padalinske vode, često jedini način vodne opskrbe na kršu. U nekim se krajevima rabe nazivi čatrnja i gustijerna.

Otvori stranicu ovog pojma →

Civilizacija

Ukupnost umijeća, znanja, običaja i nazora u razvijenih ljudskih zajednica; skup materijalnih i duhovnih stečevina određenog društva.

Otvori stranicu ovog pojma →

Cjevovod

Niz međusobno spojenih cijevi zajedno s pripadajućom armaturom. Služi za transport nekog fluida, npr. vode (vodovod), pare (parovod), plina (plinovod), nafte (naftovod).

Otvori stranicu ovog pojma →

Coriolisova sila

Komponenta inercijske sile uzrokovana rotacijom Zemlje. Djeluje okomito na zemaljsku os i na trenutačni smjer gibanja zračnih čestica i svakog tijela koje se giba na Zemlji. Posljedica djelovanja Coriolisove sile jest promjena smjera gibanja (posebice vjetrova i morskih struja) i to na sjevernoj polutki udesno, a na južnoj ulijevo.

Otvori stranicu ovog pojma →

Čovječanstvo

Ljudski rod, ukupnost svih ljudi.

Otvori stranicu ovog pojma →

Creeks

Kratke suhe doline u Sjevernoj Americi i Australiji kojima teku povremene tekućice samo poslije naglih i jakih pljuskova, bujica (dakle, izvan su utjecaja vode temeljnice).

Otvori stranicu ovog pojma →

Crnica

Vrlo plodno tlo tamne gotovo crne boje, bogato humusom, nastalo truljenjem trave u stepskim krajevima.

Otvori stranicu ovog pojma →

Crnogorica

Narodni naziv za drveće i grmlje igličastih listova.

Otvori stranicu ovog pojma →

Crvenica (Terra Rossa)

Tlo crvenkaste boje u krškim krajevima. Nastaje od netopljivih ostataka koji se nakupljaju pri otapanju vapnenca.

Otvori stranicu ovog pojma →

Čvor

1. Mjera za brzinu, iznosi jednu nautičku milju na sat (1852 m/h); izražava brzinu vjetra i plovila;

2. U željezničkom prometu čvor označava mjesto gdje se sastaje više željezničkih pruga iz različitih smjerova.

Otvori stranicu ovog pojma →

Čvorište

Mjesto u kojem se sastaju prometnice, npr. ceste (cestovno čvorište), željezničke pruge (željezničko čvorište).

Otvori stranicu ovog pojma →

Dalmatinski tip obale

Znanstveni pojam za tip obale prihvaćen u svjetskoj geografskoj literaturi nazvan prema južnohrvatskoj (dalmatinskoj) obali. Dalmatinski tip označava obalu u kojoj su oblici raščlanjeni (otoci, poluotoci, zaljevi) i međusobno usporedni.

Otvori stranicu ovog pojma →

Dan

1. Vrijeme za koje se Zemlja jednom okrene oko svoje osi (24 sata);

2. Vrijeme od izlaska do zalaska Sunca (od jutra do večeri), osvijetljeni dio dana.

Otvori stranicu ovog pojma →

Danik

Dnevni (dolinski) vjetar uz padinu kao posljedica površinskog zagrijavanja (najjači je na prisojnoj strani). Puše iz doline prema planini.

Otvori stranicu ovog pojma →

Datulja

Voćka tropskih i suptropskih krajeva iz porodice palmi čiji hranjivi plodovi sadrže mnogo šećera.

Otvori stranicu ovog pojma →

Datumska granica

Zamišljena crta koja uglavnom slijedi 180. podnevnik; pri njenom se prelasku, prema međunarodnom dogovoru, mijenja nadnevak. Idući od istoka prema zapadu, pri prelasku datumske granice dodaje se (preskače) jedan dan. Obrnuto, pri prelasku od zapada prema istoku jedan se dan oduzima (ponavlja).

Otvori stranicu ovog pojma →

Deagrarizacija

Prestanak bavljenja primarnim djelatnostima (poljoprivredom i šumarstvom) seoskog stanovništva koje, ne mijenjajući nužno mjesto stanovanja, prelazi u druge gospodarske grane.

Otvori stranicu ovog pojma →

Deficit

Manjak prihoda u odnosu prema rashodima (npr. proračunski deficit, trgovinski deficit), također manjak određenih faktora proizvodnje (npr. elektroenergije).

Otvori stranicu ovog pojma →

Deflacija

Odnošenje sitnih čestica pijeska i prašine utjecajem vjetra.

Otvori stranicu ovog pojma →

Degradacija

Postupno snižavanje, smanjivanje ili gubljenje nekog svojstva, (npr. štetno djelovanje površinskog spiranja tla i time smanjenje njegove plodnosti; prekomjerno iskorištavanje šuma i sl.).

Otvori stranicu ovog pojma →

Dekalcifikacija

Izdvajanje i ispiranje kalcijevog karbonata (CaCO3) iz tla, stijena i trošina.

Otvori stranicu ovog pojma →

Deklinacija

U astronomiji označava kutnu udaljenost nebeskog tijela od nebeskog ekvatora, mjerenu po nebeskom meridijanu.

Otvori stranicu ovog pojma →

Dekolonizacija

Ukidanje kolonija; odumiranje kolonijalnoga sustava uprave mirnim putem uvjetovano promjenama u svjetskoj politici i gospodarstvu.

Otvori stranicu ovog pojma →

Delta

Oblik razgranatog riječnog ušća s naplavnom ravnicom, nalik na veliko grčko slovo delta.

Otvori stranicu ovog pojma →

Demogeografija (Geografija stanovništva)

Geografska disciplina koja istražuje stanovništvo kao element i modifikator prostora i vremena. Osnovni zadatak demogeografije je proučavanje prostornog razmještaja, prostorne pokretljivosti, razvoja brojnosti (kvantitete), te dobnog, spolnog, gospodarskog i socioobrazovnog sastava (kvalitete) stanovništva.

Otvori stranicu ovog pojma →

Demografija

Znanost o stanovništvu. Proučava zakonitosti u kretanju broja, u strukturi i razmještaju stanovništva.

Otvori stranicu ovog pojma →

Demografska statistika

Znanstvena metoda proučavanja zasnovana na brojčanom istraživanju stanovništva. Obuhvaća probleme organizacije i tehnike prikupljanja informacija, klasifikacije, tabeliranja i izračunavanja pojava vezanih za broj i strukturu stanovništva.

Otvori stranicu ovog pojma →

Demografska tranzicija

Teorija etapnog prijelaza od visoke rodnosti i visoke smrtnosti na nisku rodnost i nisku smrtnost; korjeniti preobražaj režima reprodukcije stanovništva.

Otvori stranicu ovog pojma →

Denacionalizacija

1. Ukidanje nacionalizacije; vraćanje nacionalizirane imovine prijašnjim vlasnicima; prodaja državne imovine privatnicima;

2. Odnarođivanje.

Otvori stranicu ovog pojma →

Denudacija (Ogolićivanje)

Skupni pojam za sve egzogene razaralačke procese na Zemljinoj površini (deraziju, eroziju, abraziju, koroziju…).

Otvori stranicu ovog pojma →

Depopulacija

Proces smanjenja broja stanovnika u nekom kraju ili državi.

Otvori stranicu ovog pojma →

Depresija (Potolina)

1. Kopnena ili jezerska površina niža od razine mora;

2. Barometarski minimum, tj. sustav niskog tlaka.

Otvori stranicu ovog pojma →

Derazija

Skupni naziv za sve morfološke procese koji oblikuju padine (osipanje, urušavanje, odronjavanje, lavine, tečenje, kliženje, spiranje, jaruženje).

Otvori stranicu ovog pojma →

Deruralizacija

Napuštanje sela kao mjesta stanovanja (smanjenje udjela seoskog stanovništva).

Otvori stranicu ovog pojma →

Desalinizacija

Postupak kojim se od morske dobiva slatka voda.

Otvori stranicu ovog pojma →

Devon

Četvrti period paleozoika koji je trajao oko 50 milijuna godina. Dijeli se na donji, srednji i gornji, a karakterizira ga razvoj kopnenih biljaka (crvotočine, prve preslice i paprati). Od životinja osobito se razvijaju ribe, primitivni vodozemci i kukci.

Otvori stranicu ovog pojma →

Dezertifikacija (Opustinjavanje)

Proces kojim se nekoć plodno tlo, pod utjecajem promjene klime (povećanje sušnosti), čovjekove ili životinjske aktivnosti, pretvara u pustinju.

Otvori stranicu ovog pojma →

Diferencirano modeliranje (oblikovanje)

Različito oblikovanje reljefa ovisno o sastavu i građi stijena i zemljišta. Ima veliko značenje u krškom reljefu s obzirom na bitne razlike između karbonatnih i nekarbonatnih stijena.

Otvori stranicu ovog pojma →

Difuzija svjetlosti

Raspršivanje svjetlosti na razne strane.

Otvori stranicu ovog pojma →

Difuzna radijacija

Sva radijacija (zračenje) koja do površine Zemlje ne dolazi izravno već refleksijom (odbijanjem) ili raspršivanjem.

Otvori stranicu ovog pojma →

Dijageneza

Proces stvrdnjavanja sedimenata; skup kemijskih, fizikalnih i bioloških procesa koji se događaju u sedimentu nakon taloženja, tijekom i nakon litifikacije, a isključuje površinsko trošenje i metamorfizam.

Otvori stranicu ovog pojma →

Dijageneza

Proces stvrdnjavanja sedimenata; skup kemijskih, fizikalnih i bioloških procesa koji se događaju u sedimentu nakon taloženja, tijekom i nakon litifikacije, a isključuje površinsko trošenje i metamorfizam.

Otvori stranicu ovog pojma →

Dijagram

Dijaklaza

Dijaspora

Dijastroma

Diluvij

Dina (Sipina)

Akumulacijski eolski reljefni oblik (nakupina pijeska što ga pokreće vjetar). Pravilna dina ima srpasti oblik (barhana) pri čemu je izbočena strana okrenuta prema vjetru.

Otvori stranicu ovog pojma →

Direktna radijacija

Dio Sunčeve radijacije (zračenja) koji se uspije probiti kroz atmosferu do površine Zemlje. Važan je meteorološki element za sav život i za procese na Zemlji.

Otvori stranicu ovog pojma →

Diskonformni reljef

Reljef u kojemu ne postoji sklad između geoloških struktura i reljefnih oblika (npr. na antiklinali može biti udubljenje, a na sinklinali uzvišenje).

Otvori stranicu ovog pojma →

Diskordantni slojevi

Naslage položene pod određenim kutom ili koje ne naliježu jedna na drugu.

Otvori stranicu ovog pojma →

Divergentna granica

Ploha duž koje se litosferne ploče razmiču jedna od druge.

Otvori stranicu ovog pojma →

Djelatno (aktivno) stanovništvo

Dio stanovništva koji se bavi nekim aktivnim zanimanjem (koji privređuje) i tako osigurava sredstva za život. Aktivnim se smatraju i osobe koje traže zaposlenje ili ispunjavaju vojnu obvezu.

Otvori stranicu ovog pojma →

Džungla

Tropska monsunska šuma teško prohodna zbog močvarnih staništa, tipična za južnu i jugoistočnu Aziju.

Otvori stranicu ovog pojma →

Sedrena barijera

Prirodna pregrada kojom je ujezerena voda tekućice.

Otvori stranicu ovog pojma →

Terra Rossa

Tlo crvenkaste boje u krškim krajevima. Nastaje od netopljivih ostataka koji se nakupljaju pri otapanju vapnenca. (v. Crnica)

Otvori stranicu ovog pojma →