Geografski rječnik

Odaberite početno slovo pojma koje tražite.

Ablacija

1. otapanje i isparivanje leda; 2. proces nestajanja leda.

Izvor: Curić, Z. i Curić, B. (1999) Školski geografski leksikon, Hrvatsko geografsko društvo, Zagreb

Otvori stranicu ovog pojma →

Abrazija

Geomorfološki proces razarajućeg djelovanja morskih i jezerskih valova na obalama.

Otvori stranicu ovog pojma →

Abrazijska (obalna) ravnica

Abrazijski reljefni oblik nastao taloženjem usitnjene stjenovite građe razorene udaranjem valova. Najveće su oceanski plićaci (šelf).

Izvor: Curić, Z. i Curić, B. (1999) Školski geografski leksikon, Hrvatsko geografsko društvo, Zagreb

Otvori stranicu ovog pojma →

Abrazijska pećina

Udubina (potkapina) u stjenovitoj obali, oblikovana djelovanjem valova, a u vapnencima i korozijom morske ili jezerske vode.

Otvori stranicu ovog pojma →

Ada

Riječni otok. Akumulacijski fluvijalni oblik nastao taloženjem riječnog nanosa u koritima nizinskih rijeka. Nastaje taloženjem pijeska, šljunka i ostalih nanosa u zonama sporijeg tečenja u koritu (akumulacijska ada) ili odvajanjem dijelova poloja zbog meandriranja korita (polojna ada). Ovisno o vodostaju uglavnom je iznad površine vode. Za razliku od spruda kojem se s promjenom protoka češće mijenja površina, oblik i položaj u koritu, ada je trajniji oblik pa je često obrastao vegetacijom karakterističnom za riječne obale i poloje (vrba, topola, crna joha, jasen, šaševi). Po većim adama u Hrvatskoj su poznate rijeke Drava, Mura i Dunav.
Najveća ada u Hrvatskoj je Šarengradska ada na Dunavu (P=6,7 km²). Po postanku je umjetna ada jer je nastala prokopavanjem meandra u koritu Dunava radi riječnog prometa krajem 19. stoljeća. Najveća ada na svijetu je Marajó u delti Amazone (P=40 100 km²; izvor: Britannica.com).

Bognar, A. 2008: Geomorfološka obilježja korita rijeke Drave i njenog poloja u širem području naselja Križnica, Hrvatski geografski glasnik 70/2, 49-71.

Zobundžija, V. 2017: Ada Šarengradska, Veslačka udruga Dunavska čipka, Šarengrad

 

Otvori stranicu ovog pojma →

Adaptacija

1. proces prilagođavanja promijenjenim uvjetima okoline;

2. preuređenje nekog prostora za svrsishodnije korištenje.

Otvori stranicu ovog pojma →

Advekcija

Vodoravno kretanje zraka između pojedinih dijelova Zemlje. Vodoravna izmjena topline između pojedinih dijelova Zemlje zove se advekcija topline. Pojavu advekcije susrećemo i kod vodene pare u atmosferi.

Otvori stranicu ovog pojma →

Aeracija

Prozračivanje, dovođenje atmosferskog zraka (npr. u vodu radi pročišćavanja; oranjem se umjetno prozračuje tlo).

Otvori stranicu ovog pojma →

Aerofotogrametrija

Metoda korištenja posebnih zračnih snimaka za izradu planova i geografskih karata. To je istovremeno način određivanja visine.

Otvori stranicu ovog pojma →

Aeropolutanti

Metoda korištenja posebnih zračnih snimaka za izradu planova i geografskih karata. To je istovremeno način određivanja visine.

Otvori stranicu ovog pojma →

Aerosol

Čestice tekuće ili krute tvari raspršene u atmosferi; uglavnom onečišćuju zrak.

Otvori stranicu ovog pojma →

Afel

Najudaljenija točka od Sunca na stazi nekog planeta. Zemlja prolazi kroz afel početkom srpnja.

Otvori stranicu ovog pojma →

Aglomeracija

Gradska regija koju čini središnji (matični) grad sa svojom urbaniziranom okolicom.

Otvori stranicu ovog pojma →

Aglomerat

Stijena nastala spajanjem (bez veziva) nezaobljenih komadića (kršja).

Otvori stranicu ovog pojma →

Agora

Agradacija

Oblikovanje reljefa Zemljine površine od materijala akumuliranoga djelovanjem vode, vjetra i leda.

Otvori stranicu ovog pojma →

Agrar

Ukupnost odnosa zemlje kao posjeda i predmeta obrađivanja, ukupnost odnosa u zemljoradnji (ratarstvu).

Otvori stranicu ovog pojma →

Agrarna država

Gospodarski nerazvijena zemlja u kojoj je poljoprivreda dominantna djelatnost, tj. u kojoj je pretežiti dio stanovništva zaposlen u poljoprivredi i veći dio izvoznih prihoda daju primarne djelatnosti.

Otvori stranicu ovog pojma →

Agrarna reforma

Mjera državne vlasti kojom se mijenjaju posjedovni odnosi i pravo vlasništva nad zemljom radi određenih socijalnih, gospodarskih ili političkih ciljeva. U užem smislu: ponovna raspodjela zemlje, osobito razdioba velikih posjeda siromašnim seljacima i bezemljašima.

Otvori stranicu ovog pojma →

Agrarni pejzaž

Krajolik koji odražava jedinstvo prirodne osnove (reljef, voda, klima i vegetacija) i stupnja okupljenosti seoskih domova i zemljišnih čestica jednoga gospodarstva. Zbijena naselja s raštrkanim posjedom tvore agrarni pejzaž otvorenih polja, a osamljena gospodarstva s okupljenim posjedom čine agrarni pejzaž ograđenih (zatvorenih) polja.

Otvori stranicu ovog pojma →

Agrarno (poljoprivredno) društvo

Gospodarski nerazvijeno društvo u kojem prevladavaju djelatnosti primarnoga sektora (poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo) s relativno velikim brojem nekvalificiranih radnika.

Otvori stranicu ovog pojma →

Agregat

Općenito nešto što je složeno, sastavljeno od različitih dijelova (npr. nakupina čestica tla).

Otvori stranicu ovog pojma →

Agresivna voda

Voda koja sadrži slobodnu kiselinu (ugljičnu, dušičnu i dr.), što joj omogućava otapanje karbonatnih stijena.

Otvori stranicu ovog pojma →

Agrotehnika

Skup tehničkih mjera koje se primjenjuju pri uzgoju poljoprivrednih kultura (obrada tla, gnojidba, zaštita bilja i dr.).

Otvori stranicu ovog pojma →

Aklimatizacija

Prilagođavanje organizama klimi nove životne sredine. U širem značenju aklimatizacija je općenito prilagođavanje novim uvjetima.

Otvori stranicu ovog pojma →

Akropola

Aktivno stanovništvo

v. Djelatno stanovništvo

Otvori stranicu ovog pojma →

Akumulacija

Proces nakupljanja vode, leda, nanosa, organskog materijala.

Otvori stranicu ovog pojma →

Akvatorij

Vodena površina (mora i unutarnjih voda) s određenom namjenom ili svojstvom.

Otvori stranicu ovog pojma →