Ada

Riječni otok. Akumulacijski fluvijalni oblik nastao taloženjem riječnog nanosa u koritima nizinskih rijeka. Nastaje taloženjem pijeska, šljunka i ostalih nanosa u zonama sporijeg tečenja u koritu (akumulacijska ada) ili odvajanjem dijelova poloja zbog meandriranja korita (polojna ada). Ovisno o vodostaju uglavnom je iznad površine vode. Za razliku od spruda kojem se s promjenom protoka češće mijenja površina, oblik i položaj u koritu, ada je trajniji oblik pa je često obrastao vegetacijom karakterističnom za riječne obale i poloje (vrba, topola, crna joha, jasen, šaševi). Po većim adama u Hrvatskoj su poznate rijeke Drava, Mura i Dunav.
Najveća ada u Hrvatskoj je Šarengradska ada na Dunavu (P=6,7 km²). Po postanku je umjetna ada jer je nastala prokopavanjem meandra u koritu Dunava radi riječnog prometa krajem 19. stoljeća. Najveća ada na svijetu je Marajó u delti Amazone (P=40 100 km²; izvor: Britannica.com).

Bognar, A. 2008: Geomorfološka obilježja korita rijeke Drave i njenog poloja u širem području naselja Križnica, Hrvatski geografski glasnik 70/2, 49-71.

Zobundžija, V. 2017: Ada Šarengradska, Veslačka udruga Dunavska čipka, Šarengrad