Njemački geograf na privremenom radu u Hrvatskoj

Razgovarali smo s prof dr sc Reinhardom Henkelom o njegovom radu, karijeri i boravku na Geografskom odsjeku PMF-a u Zagrebu.

Vaše školovanje i znanstveno usavršavanje doista je dojmljivo. Možete li nam ga ukratko opisati?

Želio sam postati gimnazijski nastavnik i zato sam upisao, a 1972. godine diplomirao geografiju i matematiku na Sveučilištu u Marburgu, najstarijem protestanskom sveučilištu u Njemačkoj. Tijekom studija pokazao sam veliki interes za geografiju, osobito za regionalnu geografiju Afrike, koja je kasnije odredila moj znanstveni interes. Dio dodiplomskog studija (dva semestra) proveo sam na Sveučilištu u Kielu na kojemu sam slušao i položio neke kolegije. Nakon dodiplomskog (1972.) upisao sam poslijediplomski studij na Sveučilištu u Heidelbergu i prijavio disertaciju pod naslovom “Central Places in Western Kenya”. Time započinje moj trajni znanstveni interes za Afriku. U Keniji sam istražujući boravio oko godinu dana. Nakon disertacije (1975.), koja je objavljena kao knjiga, početkom 1980-ih prijavio sam habilitacijsku tezu “Christian Missions in Africa. A social-geographical study of the impact of their activities in Zambia”, a put me opet odveo, ovaj put zajedno s obitelji, u Afriku. Tri sam godine intenzivno proučavao kršćanske misije u Zambiji, a rezultat je već spomenuti rad. Uz to, također sam predavao i na Geografskom odsjeku u Lusaki. Od 1985. godine zaposlen sam kao profesor na Sveučilištu u Heidelbergu. Moj znanstveni interes u čitavom razdoblju bio je usmjeren na društvenu geografiju (politička geografija, urbana geografija i geografija religije). Predavao sam na mnogim fakultetima u Njemačkoj (Frankfurt, Mannheim, Mainz, Erlangen, Trier),  a poslije ujedinjenja i na sveučilištima u bivšem DDR-u (Greifswald i Halle). Naime, svojim sam radom želio povezati geografske institucije u ponovno ujedinjenoj Njemačkoj. U tom razdoblju, početkom 1990-ih, promjene u bivšem DDR-u bile su vrlo intenzivne. Najviše sam se bavio problematikom migracija istok-zapad i promjenama u strukturi maloprodaje u gradovima.

Zašto ste većinu istraživanja usmjerili upravo na Afriku?

Dva su ključna razloga. Interes za afrički kontinent pojavio se još u dječačkoj dobi. Tada sam s velikim zanimanjem pratio oslobađanje afričkih država od kolonijalne vlasti. Bilo je vrlo uzbudljivo gotovo svakodnevno u novinama ili na radiju saznati ime nove države i imena novih glavnih gradova. Znao sam sve glavne gradove novonastalih država. Kada sam došao na studij u Marburg, upoznao sam profesora Flickea, tada predavača regionalne geografije Afrike. Kroz predavanja i seminare dodatno se usmjerio moj  interes prema crnom kontinentu. Stoga su disertacija i habilitacija logičan slijed događaja. Osim toga, krajem 1980-ih bio sam jedan od voditelja međunarodnog projekta, financiranog od Volkswagen fondacije, u okviru kojega su proučavani urbanizacijski procesi u četiri afričke države (Gana, Senegal, Zambija i Somalija).

U razdoblju kada je u Hrvatskoj problem napuštanja mladih visokoobrazovnih kadrova izrazito naglašen, Vaš dolazak na Geografski odsjek pomalo je začuđujući. Kako to objašnjavate?

Znanost i akademski život su internacionalni ili bi trebali biti internacionalni. Mislim da je manje važno u kojem smjeru ili iz kojeg smjera znanstvenik dolazi. Važniji su osobni kontakti, razmjene ideja i iskustava koje se ostvaruju prilikom boravka na inozemnim fakultetima i institutima. U tom kontekstu gledam i svoj boravak u Hrvatskoj. Točno je da je za Hrvatsku loše što odlaze mladi i obrazovani, ali Hrvatska od njih još može i mora imati koristi stvori li uvjete u kojima će znanja i vještine stečene u inozemstvu kapitalizirati u domovini.

Kako i zašto ste se odlučili doći u Hrvatsku? Kakvi su Vam dojmovi nakon prvih godinu i pol dana provedenih na Geografskom odsjeku?

U Hrvatsku sam došao posve slučajno. Naime, u novinama sam vidio oglas DAAD-a u kojem se nudilo mjesto predavača političke geografije na Geografskom odsjeku u Zagrebu. Do tada nisam ni sanjao da ću živjeti u ovome dijelu Europe. S obzirom da sam geograf i da me je oduvijek vukla znatiželja i želja za upoznavanjem novih prostora i ljudi, odlučio sam doći. Moram priznati da sam bio ugodno iznenađen dobrim prijemom u novoj sredini što mi je u prvim mjesecima prilagodbe bilo od velikog značenja. Nove kolege su od prvoga dana spremne na pomoć i suradnju, a to je u takvim situacijama od velikog značaja. Sretan sam i zadovoljan boravkom u Zagrebu, kao i dio obitelji koji je ovdje sa mnom, supruga i najmlađa kći. Od prošle akademske godine predajem kolegij politička geografija na trećoj godini, a od ove i urbanu geografiju. Jedino što mi se ne sviđa u vašem visokoškolskom sustavu je način organizacije pismenih i usmenih ispita, koji nastavnicama oduzima puno vremena. Na njemačkim sveučilištima ispiti se organiziraju na puno fleksibilniji način.

Geographia Religionum-časopis kojeg uređuje prof. R. Henkel

Bavite se jednom dosta, za nas u Hrvatskoj, neobičnom geografskom znanstvenom disciplinom, geografijom religije. Možete li nam ukratko reći što proučava geografija religije?

Geografija religije je geografska disciplina koja proučava prostornu distribuciju različitih religijskih skupina. Nastoji istražiti uzroke i posljedice takve distribucije u prostoru. Zbog toga je u geografiji religije poznavanje historijskih, društvenih i demografskih obilježja prostora od izuzetnog značenja.. Religija kao objekt proučavanja u geografskim istraživanjima izuzetno je važna zbog velikog utjecaja koji ima na živote pojedinaca, kulturu i društvo u cjelini. Moj sadašnji interes usmjeren je na analizu promjena religijskog pejzaža u Europi osobito u zemljama koje će uskoro postati članicama Europske unije.

Profesore, zahvaljujemo Vam na razgovoru.

Hvala i vama!

Pripremio: Vedran Prelogović
Fotografije: Ivan Zagoda