La Défense – lice Pariza 21. stoljeća

22. travnja 2004. |
Pogledajte sve članke na karti

Pariška četvrt nebodera nalazi se 3 km zapadno od ruba užeg gradskog područja (Ville de Paris) te čini zapadna vrata grada u punom smislu te riječi. S centrom Pariza komunicira cca 9 km dugom urbanom osovinom koja počinje Malim slavolukom (Le Carrousel) ispred muzeja Louvre preko Avenue Champs Élysées i Slavoluka pobjede (L´Arc de Triomphe) do Velikog slavoluka, jednog od simbola La Défensea. Četvrt La Défense dobila je svoje ime po kipu „La Défense de Paris” koji je na tom području podignut 1883. godine u spomen obrane Pariza  za vrijeme francusko – pruskog rata 1870. godine.

Gradnja La Défensea započela je krajem 1950-ih godina. U to vrijeme tamo su se prostirale livade i pašnjaci. Nakon što je taj prostor izabran za lokaciju novog pariškog poslovnog centra, u svrhu osmišljavanja, razvoja i upravljanja osnovana je agencija (Etablissement Public d’ Amenagement de la Défense). Ona je u početku donijela određene planove i ograničenja (maks. visina zgrada 100 m), no, zbog velike potražnje za poslovnim prostorima te želje za isticanjem i nadmetanjem tvrtki u obliku i visini zgrada ograničenja nisu poštivana (zvuči poznato). To je glavni razlog da je izvorni plan višestruko mijenjan i dopunjavan. Danas u  La Défenseu postoje 34 nebodera viša od 100 m, a još su dva u izgradnji. Najviša zgrada danas su tornjevi blizanci simboličnog naziva Cœur Défense (Srce Défensea) svaki visine 190 m.

Položaj četvrti La Défense (izvan Ville de Paris)

Projekt izgradnje centra tekao je u valovima i s podosta teškoća. Mnoge zgrade bile su obnavljane i nadograđivane. Značajnije je zamro sredinom 1970-ih zbog svjetske ekonomske krize koja je pogodila i Francusku. Gradnja je nastavljena 1980. izgradnjom velikog podzemnog trgovačkog centra Les Quatre Temps (Četiri godišnja doba). Danas je to jedan od najvećih trgovačkih centara u Europi, prostire se na 120 000 m², te sadrži 250 dućana, 9 kina, 25 restorana a kroz njega godišnje prođe 30 milijuna kupaca. Uz prvotnu poslovnu ulogu s tim je centrom La Défenseu dana središnja trgovačka uloga za cijelu Parišku regiju (Ille de France).

1980-ih razmišljalo se koji konačan oblik dati cijeloj četvrti. Na inicijativu francuskog predsjednika Mitteranda prihvaćen je projekt izgradnje Velikog slavoluka (Grande Arche de la Défense ili Tête Défense – Glava Défensea) – novog, futurističkog slavoluka koji je dovršen 1989. godine, za dvjestotu godišnjicu francuske revolucije (1789. g.). Impozantnih je dimenzija: visok 93 m, širok 110 m, tako da bi ispod njegovoga luka mogla stati katedrala Notre Dame. Postao je simbolom čitave četvrti, ali i jednim od novih simbola Pariza. U njegovim pobočnim stranama nalaze se uredi i sjedište francuskog Ministarstva opskrbe a na vrhu sjedište Zaklade za ljudska prava.

Grande Arche de la Défense (Veliki slavoluk)

No, niti to nije bio kraj širenja i izgradnje La Défensea. Godine 1990. donesena je odluka o dvostrukom povećanju poslovne četvrti radi unaprijeđenja međunarodne pozicije Pariza u sustavu globalnih gradova (gradova od šireg, svjetskog značenja). Između ostalih planira se i izgradnja „Tornja bez kraja” ( Tour sans fin) promjera 40 m i visine 400 m!

Zašto uopće potreba za izgradnjom takve poslovne četvrti? Nakon drugog svjetskog rata i obnove Pariza jače se počinju razvijati tercijarne djelatnosti (bankarstvo, trgovina, javne službe, osiguranja…). Velike francuske kompanije počinju se natjecati na međunarodnom tržištu te imaju potrebu širenja i modernizacije svojih poslovnih prostora. Njihov razvoj bio je sputan na tradicionalnim lokacijama u centru Pariza – Avenue Champs Élysées, Boulevard Hausmann i dr. Dok je u nekim drugim globalnim gradovima, poglavito angloameričkim, urbana politika izgradnje jezgre grada podrazumijevala uglavnom rušenje starijih i izgradnju novih u pravilu viših zgrada, u Parizu to nije bio slučaj. Zbog velike kulturne vrijednosti šireg središta grada koji je već tada privlačio velik broj turista (danas središte Pariza godišnje posjeti više od 25 milijuna turista), ali i protivljenja samih Parižana, poslovna četvrt sagrađena je na novom, udaljenijem mjestu te je kvalitetnim prometnim vezama povezana s centrom grada. Poslovna zona La Défense postala je stvaran CBD (central business district) Pariza, mjesto inovacija i odlučivanja u širim francuskim, europskim i svjetskim okvirima uz paradoks da se uopće ne nalazi u administrativnim granicama užeg Pariza (Ville de Paris). Danas je La Défense najveća poslovna četvrt Europe. U njoj se nalazi 2.5 milijuna m² poslovnih prostora u kojima radi oko 150 000 ljudi. Ovdje se nalaze sjedišta 70 % svih velikih francuskih kompanija ali i predstavništva mnogih drugih mutinacionalnih kompanija. Također u samoj četvrti stanuje 20 000 ljudi. Uz poslovnu, trgovačku i stambenu četvrt ima i kulturnu funkciju koja je vidljiva u mnoštvu skulptura na otvorenom. No, takva velika koncentracija širokog broja funkcija ima mnogo prednosti ali i neke nedostatake. Osim problema u samoj četvrti (infrastruktura) javlja se i problem prostorne polarizacije unutar grada koja dovodi do neravnomjernog razvoja čitavog grada kao i do nezadovoljstva stanovnika drugih četvrti koje zaostaju. Radi sprječavanja prevelike koncentracije intervenirala je čak i francuska vlada koja je Ministarstvo financija preselila na istok grada stvarajući time ipak neku (prividnu) ravnotežu.

Plan La Défensea

Cijeli nadzemni prostor La Défensea pješačka je zona popločenih aleja (”esplanade”) a četvrt okružuje obilazna brza cesta (”boulevard circulaire”). No i tu se obilaznu cestu u budućnosti namjerava ukopati radi dobivanja novih građevinskih površina u sklopu već spomenutog širenja poslovne četvrti. S druge strane pod zemljom se osim velikog trgovačkog centra nalaze ostale prometnice, podzemne garaže te stanice i infrastruktura metroa i prigradske željeznice (RER).

Panorama četvrti La Défense

La Défense danas čini neizostavni dio imidža Pariza te je postao nezaobilazna atrakcija za sve posjetitelje ”grada svjetlosti”. Godišnje ga posjeti oko 2 milijuna turista, te još 2 milijuna sudionika različitih poslovnih, znanstvenih ili kulturnih kongresa.

Izvori podataka

http://www.aviewoncities.com/paris.htm

http://www.paris.org

http://www.metropolparis.com