Čad – jezero koje nestaje

29. siječnja 2008. |
Pogledajte sve članke na karti

Bazen jezera Čad smješten je u središnjoj Africi, na južnom rubu Sahare, između 6° i 24° s.g.š. i 8° i 24° i.g.d. Područje bazena pokriva oko 2,4 mil. km2 (oko 8 % površine Afrike) i uglavnom je okruženo planinama i ravnjacima: Tibesti na sjeveru, Djebek Marra na istoku, Adamaoua i Mandara na jugu te Hoggar na sjeverozapadu. Samo jezero smješteno je između četiri države: Čada, Nigerije, Nigera i Kameruna dok u regiju pripadaju i Alžir, Srednjoafrička Republika, Libija i Sudan


Slika 1. Regija jezera Čad
Izvor:  UNESCO


Slika 2. Udio pojedinih država u površini pojezerja
Izvor: UNESCO

Jezero Čad i njegova aktivna hidrološka osnova imaju glavnu socijalno-ekonomsku i političku važnost u životima preko 20 milijuna stanovnika regije. Poljoprivreda, ribarstvo i stočarstvo oslanjaju se na vodu jezera koje je primarni izvor za domaćinstva i stanovnišvo regije. Fenomen smanjivanja jezera u posljednja četiri desetljeća izaziva ozbiljnu zabrinutost za održivost jezera. Nekadašnje površinom šesto jezero na svijetu i jedno od najvećih afričkih slatkovodnih izvora smanjilo se od 1960. za 90 %.

Glavni problem cjelokupne situacije nije samo nestajanje još jednog bisera prirode nego posljedice koje ta cjelokupna situacija povlači za sobom. Ukupni život kako ljudi, tako i životinjske i biljne zajednice ovisi o vodi koje je sve manje. Ribarenje, uzgoj poljoprivrednih kultura, prerada močvarnog bilja i još mnogo drugih izvora prihoda jednostavno će nestati s jezerom čime će u regiji vrlo vjerojatno zavladati glad. Do 2020. godine stanovništvo regije narasti će na između 30 i 35 milijuna. Pritisak stanovništva na vodu, zemlju i hranu nastaviti će rasti. Pravedna raspodjela vodnih resursa između različitih potrošača, svih naroda regije, zahtijeva rješenje temeljeno na točnim i pravodobnim hidrološkim informacijama. Na nesreću, sustav koji bi davao toliko potrebne hidrološke podatke i informacije praktički ne postoji.

Hidrološke osobine

Bazen jezera Čad nastao je uslijed tektonskih procesa u razdoblju krede a geološki i geomorfološki razvoj uvjetovan je polaganim razmicanjem zapadnog i središnjeg afričkog rasjeda. Ovo udubljenje poznato je kao Čadski arteški bazen koji obuhvaća jezero Čad i sustav Chari-Logona. Jezero Čad je plitka depresija s prosječnom dubinom od 1,5 m; između 4 i 8 m u sjevernom bazenu te 2 i 4 m u južnom bazenu. Najveća dubina iznosi 10,5 m. Pretpostavlja se da je zapremina vode jezera oko 72 km3. Jezero je smješteno na 283 metra nadomorske visine i zatvoreno je,  endoreičko (bez odvirka). Glavni vodeni tokovi koji jezero hrane vodom su Chari – Logone i Komadugu-Yobe, koji zajedno s jezerom čine hidrološki sustav regije jezera Čad.


Slika 3. Glavne rijeke u regiji jezera Čad
Izvor: UNESCO

Chari-Logone sustav teče s jugoistoka prema jezeru Čad i donose oko 95 % vode jezeru Čad. Chari je najvažniji pritok, dug oko 1200 km, dok je Logone duga oko 1000 km i nosi manje vode. Obje rijeke izviru na brdovitom dijelu Srednjoafričke Republike i Kameruna gdje godišnje padne u prosjeku 1250 mm kiše. Imaju tropski režim, minimum protoka u svibnju i lipnju, odnosno na početku kišne sezone koja traje od kolovoza do studenog. Kod N´Djamene (glavni grad Čada) Logona se ulijeva u Chari te se oko trideset kilometara dugom deltom ulijevaju u  jezero Čad.


Slika 4. Protok rijeke Chari tijekom godine kod N´Djamena
Izvor: UNESCO

Klima

Većina regije je vruća i suha, s količinom padalina između 1500 mm na jugu regije i manje od 100 mm u sjevernom dijelu. Godišnje padne u prosjeku 320 mm kiše, padaline su monsunskog karaktera, najviše ih je od travnja do listopada, s maksimumom u kolovozu. Prosječna godišnja temperatura iznosi 21,4 °C. Niska vlažnost, visoke temperature i suša u regiji dovode do visoke razine evaporacije koja doseže 2300 mm godišnje.


Slika 5. Raspodjela padalina u regiji
Izvor: UNESCO


Slika 6. Količina i raspored padalina na postaji N’Djamena (Čad)
Izvor: UNESCO

Povijest jezera

Jezero je vrlo dinamično. Neprestano je mijenjalo veličinu i dubinu tijekom prošlih desetljeća i stoljeća. Moderno jezero Čad je ostatak pleistocenskog velikog jezera Čad. Istraživanja su pokazala da je to pleistocensko jezero zauzimalo površinu od 300 000 – 350 000 km2. Pokazalo se da je jezero nekoliko puta tijekom povijesti potpuno nestajalo. S druge strane, u vrijeme najvećeg maksimuma (oko 4 st. pr. K.) voda se prelijevala iz bazena u rijeku Benue, pritok Nigera i otjecala prema Atlantskom oceanu. U XIX. st., s obzirom na izvješća ranijih istraživača, jezero je imalo višu razinu nego tijekom XX. st. Drugi izvori tvrde da je razina vode bila znatno promjenljivija. Na početku XX. stoljeća, nastavila se linija opadanja sve do danas dok na kraju ne postane močvara i samo močvarno tlo.


Slika 7. Površina jezera u posljednjih 40 godina
Izvor: UNESCO

Do 1960. jezero je bilo šesto po veličini na svijetu. Godine 1973. pokrivalo je površinu od 23000 km2 i zauzimalo prvo mjesto među endoreičkim jezerima. Volumen i površina jezera vrtoglavo su padali a rezultat je današnje jezero površine 1350 km2 što je jedna desetina onoga iz 1960. koje zauzima tek 15 mjesto po veličini u Africi. Opadanje razine vode 1970. je izazvalo podjelu jezera na sjeverni i južni bazen s grebenom između njih. Od tada, sjeverni bazen samo povremeno ima vode što ometa Nigeriji i Nigeru prilaz otvorenim vodama jezera.


Slika 8. Kronologija isušivanja
Izvor: 
www.duvet-dayz.com

Stanovništvo i kolonizacija

Prije kolonizacije, organizirane države poput Kanem-Borno i kraljevstva Bilala, Wadai i Fezzan, pokušala su steći dominaciju nad područjem jezera Čad. Prije islamizacije, u IX. st. i nastanka Kanem-Borno carstva, jezero Čad bilo je okupljajući čimbenik okolnog stanovništva. Kanem-Borno carstvo bilo je poznato po svojoj kulturi i učenju te diplomatskim i trgovačkim vezama sa sjevernom Afrikom i Bliskim Istokom. U prvoj polovici XIX. st. europski kolonizatori krenuli su u postupno otkrivanje i osvajanje Afrike. U početku su imali krive predodžbe o ekonomskoj važnosti jezera i pojezerja, zamišljali su unutrašnje more s bogatom trgovačkom flotom koja bi plovila sahelskim morem razvozeći blago okolnih zemalja. Zbog toga je tijekom diobe Afrike među kolonizatorima došlo do previranja oko područja jezera Čad. Razočaranje je nastupilo kad su umjesto mora našli golemu močvaru, jezero u raspadanju. Političke granice su preoblikovane a tradicinalne veze između naroda Kanem, Baguirmi i ostalih kraljevstava oko jezera Čad su se raspale. Nastala područja su ostala u izolaciji dugo vremena nakon kolonijalnoga perioda. Kad su 4 obalne države Kamerun, Čad, Niger i Nigerija stekle nezavisnost 1960. godine javila se želja za suradnjom između tadašnjih političkih vođa koji su skrenuli pozornost na razvitak područja jezera Čad. Shvatili su da područje tvori jednu ekološku zajednicu i da će aktivnosti vezane za razvitak u jednoj državi utjecati i na ostale. Inicijativu je preuzeo Čad 1962. a sporazum i zakon (The Fort Lamy Convention) formalno su donijele i potpisale četiri zemlje 1964. godine čime su uspostavile komisiju za koordinaciju, razvitak i turističku promociju jezera. Političke granice uspostavljene nakon pada kolonijalnog carstva pri diobi pojezerja vrijede i danas.
U posljednja dva desetljeća broj stanovnika raste svake godine za 2,5 do 3 %. Ukupan broj stanovnika regije 2002. godine bio je 37,2 mil. dok je 1990. bio oko 25 mil.

Gospodarstvo

Poljoprivreda je jedna od osnovnih ekonomskih grana kojom se bavi 60 % lokalnog stanovništva, s najvećim udjelom usjeva pamuka, kikirikija, sirka, manioke, prosa, riže i luka. Većina poljoprivredne proizvodnje ovisi upravo o jezeru, odnosno o navodnjavanju. Svi poslovi obavljaju se ručno, bez uporabe kemijskih sredstava. Jezero Čad svojom vodom omogućava poljoprivrednu proizvodnju za tržište. Pored toga, milijuni drugih ljudi, osobito u Nigeru, Čadu i Kamerunu ovise o jezeru  koje je bitno za većinu njihovih ekonomskih aktivnosti i život. Uz poljodjelstvo, u regiji je značajno i stočarstvo, uglavnom transhumantno. U sušnom razdoblju stoka se goni u blizinu jezera gdje je vegetacija bujnija dok se u kišnom dijelu godine povlači i do sto kilometara od jezera. Aktivnosti povezane uz jezero uključuju i ribarstvo koje je glavni izvor prihoda većeg dijela  ruralnog stanovništva (oko 10 mil. stanovnika) koje živi uz obale jezera. Godišnji ulov ribe 1970-ih bio je 130-141 tis. tona,  a sadašnja razina od 60-85 tis. tona godišnje bliska je onoj iz 1977. Riba iz jezera Čad važan je izvor hrane za velika urbana središta okolnih zemalja.

Iako regija sadrži dosta ruda, one su slabo iskorištene. Osnovni mineralni izvor je natrij, koji se eksploatira u području jezera Čad i koristi se u izradi sapuna i u medicini. Godišnje se proizvodi nekoliko tisuća tona. Zlato se kopa u području rijeke Logone, najviše u južnom Čadu i Srednjoafričkoj Republici. Crpljenje nafte u Čadu započelo je 2003. godine te čini 45-50 % čadskog proračuna.


Slika 9. Naftna polja i naftovod u regiji
Izvor: UNESCO

Industrijska proizvodnja temelji se na primarnom sektoru u kojemu je tehnološki napredak spor. Prerađuju se poljoprivredni proizvodi, a uz prehrambenu najzastupljenije su tekstilna i kožarska industrija. Eksploatacija nafte daje razlog još većem povećanju ionako visoke stope urbanizacije a u isto vrijeme rudarske aktivnosti središnje Afrike i veliki poljoprivredni projekti nastavit će se razvijati. Rijeka Chari sa pritokom Logone zbog bogatstva vode uklopljene su u te projekte što znači da će se glavni dotok vode u jezero, uskoro drastično smanjiti ili potpuno nestati.

Flora i fauna

Močvarni pojas kao velika barijera odvaja jezero Čad na sjeverni i južni bazen. Vegetacija južnog bazena sastoji se od močvarnog bilja koje se često upotrebljava u industrijskoj proizvodnji (npr. dobivanje papirusa, košarstvo). Na poplavnim područjima dominiraju travne zajednice. Drvne zajednice variraju od gustih šuma do grmolike vegetacije; najčešće drveće je baobab, pustinjska palma, indijska jujuba.

Veliki sisavci koji prevladavaju u regiji jezera Čad su crvena gazela, gazela dama, majmuni, hijene i ugroženi divlji psi. Ostale vrste nađene u eko-regiji uključuju afričkog slona, dvije vrste vidre, vodenkonja itd. Milijuni zimskih patki naseljavaju jezero svake godine tako ga čineći trećim najvažnijim odredištem za vodene ptice u sjevernoj Africi. Kako se jezero smanjuje, taj broj također opada te se time ugrožava egzistencija brojnih vrsta.  Isto tako, ljudi su pretjeranim izlovom istrjebili neke vrste krokodila te reptila. Unatoč tome, bogatstvo životinjskog svijet u i oko jezera još je uvijek veliko i samo o ljudima ovisi hoće li se očuvati.

Zaključak

Prirodan proces nestajanja jezera teče i danas. Njemu ”pogoduje” i čovjek. Uz globalno zatopljenje, uzroci smanjenja su i sjeverozapadni vjetrovi iz pustinje koji jezero postupno pune pijeskom, rijeke koje donose naslage mulja i talože ga na dno koje postaje sve pliće. Nadalje, vodeno raslinje sve se više širi i guši jezero a tome pogoduje i pretjeran izlov ribe sve brojnijeg pučanstva. Uz pojačano isparavanje zbog povišenja temperature, količinu vode u jezeru smanjuje i korištenje vode iz rijeka za potrebe sve intenzivnije poljoprivrede i novih urbanih središta. Potrebe za vodom u svrhu navodnjavanja u četiri zemlje koje ga okružuju sve više rastu, paralelno s velikim rastom populacije, kako ukupne tako i urbane. Problem će postati još veći u narednim godinama ako broj stanovnika i posezanje za vodom nastave rasti dosadašnjom brzinom. U slučaju da se trend nestajanja jezera nastavi, migracije su neizbježne. Ugasiti će se lokalni ribolov i poljodjelstvo te će lokalno stanovništvo biti prisiljeno potražiti bolji život negdje drugdje.

Problem vezan uz jezero Čad zahtjeva golem trud, angažiranje i regionalnu suradnju cijelog područja jezera i šire. Racionalnim korištenjem vode, smanjenjem izlova i ostalim postupcima trend nestajanja može se usporiti ili prekinuti. Stanovništvo okolnih zemalja postaje svjesno što će se dogoditi ako jezero nestane i da moraju poduzeti sve kako bi spasili svoj izvor egzistencije – bez jezera Čad i njegovih pritoka, regija bi zaista postala mrtva.

Korisni linkovi:

Lake Chad Basin,
http://www.unesco.org/water/news/
newsletter/178.shtml


Lake Chad-HYCOS,
http://www.unesco.org/water/news/
newsletter/178.shtml


Lake Chad,
http://www.ilec.or.jp/eg/lbmi/reports/
06_Lake_Chad_27February2006.pdf


World Wetlands Day 2008.
http://www.ramsar.org/wwd/8/
wwd2008_index.htm