Etiopija – mali afrički div

23. ožujka 2012. |
Pogledajte sve članke na karti
Uvod

Spomenuvši Etiopiju, prvo što nam pada na pamet najčešće su dvije stvari – glad i etiopski car Haile Selassie. Međutim, ova velika afrička država (površina 1.1 milijun kvadratnih kilometara, poput dvije Španjolske) suočena je s nizom problema čiji su uzroci i posljedice na prvi pogled nerazmrsiv čvor.

Kako se Etiopija sve više želi nametnuti kao lider Afričke Unije (pandana EU) i pomoći u rješavanju društveno-gospodarskih i političkih problema čitavog kontinenta, nužno je da se odgonetnu i pokušaju sanirati vlastiti problemi. Svrgavanjem dugovječnog etiopskog vladara Haila Selassia 1974. god., na vidjelo su izašle sve negativne posljedice njegovog vladanja. Podatak da je feudalizam u toj zemlji ukinut gotovo na pragu 21. stoljeća baca novo svjetlo na današnju situaciju u Etiopiji gdje su svakodnevni sukobi oko obradivih površina postali životna realnost.

Geografska obilježja Etiopije

Etiopija je smještena u žarkom toplinskom pojasu. Položaj u srcu Afričkog roga igra značajnu ulogu u društveno-geografskim procesima tog prostora. Područje Etiopije diferencirano je u četiri reljefne zone (slika 2). Etiopski ravnjak je prosječne visine 2000-3000 m, a na njemu se nalazi najviši vrh Etiopije Ras Dashan (4 620 m). Somalijsko visočje pruža se u obliku uskog luka od jugozapada prema sjeveroistoku. Danakilska pokrajina (Afar) je polupustinjski kraj na sjeveru, a Somalijski ravnjak postupno se spušta prema jugoistoku i u tom smjeru otječu rijeke Juba i Uebi Shebeli. Velike razlike u nadmorskoj visini i smještaj u tropima uvjetovali su izdvajanje nekoliko klimatsko-vegetacijskih zona. Tropski vruća Kolla (do 1 800 m) je nezdrava i slabo naseljena zona pogodna za uzgoj kave. Umjereno toplu Woinu Degu  naseljava 75 % Etiopljana, a zona je uzgoja vinove loze i kavovca. Iznad se nalazi umjereno hladna Dega  na kojoj se uzgaja pšenica i ječam, a najviša zona planinskih travnjaka je Choke (iznad 3 500 m). Kratko kišno razdoblje traje od ožujka do svibnja, a veliko od lipnja do rujna. Najkišovitija zona je Etiopsko visočje, a najsušnija Danakilska kotlina.

Slika 1: Hipsometrijska karta Etiopije. (Izvor: http://www.csa.gov.et/pdf/AtlasEthiopianRuralEco.pdf)

Najveća i najvažnija etiopska rijeka je Plavi Nil (1 460 km) koji izvire iz jezera Tana, a dužinom se još ističu Shebele (1820 km) i Genale (875 km) na jugoistoku. Na visočju su zastupljena plodna tla andosoli koja su vrlo ugrožena erozijom. Šume u Etiopiji prekrivaju oko 13 % površine.

Suvremeni društveni problemi

Svakom trećem Etiopljaninu prijeti glad. Gladi je u dugoj povijesti Etiopije bilo uvijek, no rijetko tako učestalo kao posljednjih desetljeća. Etiopski poljoprivrednici ne uspijevaju proizvesti dovoljno hrane čak ni u kišno bogatim sezonama, a neprikladna pomoć u vidu hrane iz inozemstva često završava u džepovima državnih moćnika. Etiopija se konstantno nalazi u razdoblju nestašice hrane od 1980. god., a glavni uzroci su usitnjavanje veličine posjeda brzorastućim populacijskim porastom te smanjenje plodnosti tla intenzivnom kultivacijom.  Etiopija je s obzirom na primanje strane pomoći u vidu hrane najovisnija država svijeta. Godišnja pomoć iz inozemstva varira od  200 000 do 1 200 000 tona. Veliku ulogu u smanjenju siromaštva posljednjih godina igra i etiopska vlada (slika 3).

Slika 2: Izdvajanje sredstava protiv siromaštva iz ukupnog proračuna vlade.  (Izvor: http://www.csa.gov.et/pdf/Zena/NSDS%20Final.pdf )

Ni buduće projekcije o proizvodnji hrane u Etiopiji nisu ohrabrujuće. Afrički rog označen je kao jedno od najranjivijih područja svijeta gdje se očekuje porast temperature zraka od 1-3 C do 2030. god., čime bi se prinosi žetve žitarica smanjili za 30%.

Nedostatak pitke vode

Iako je Etiopija jedna od vodom najbogatijih afričkih država, pitka voda nije dostupna svima, niti u jednakim količinama. Prisutna je tendencija opadanja dostupnosti pitke vode per capita, dok samo neka manja područja u Etiopiji nemaju problema u opskrbi vodom. Pojačani populacijski pritisak, česta razdoblja suša te etnički sukobi samo su neki od razloga koji uvjetuju nedostatak pitke vode.

Do smanjenja količine pitke vode također dolazi smanjivanjem protočnosti rijeka gradnjom irigacijskih sustava. Posebnu opasnost predstavlja i izgradnja akumulacijskih jezera za potrebu velikih hidroelektrana. Primjer takvog megainfrastrukturnog pothvata predstavlja izgradnja HE Gilgel Gibe III na rijeci Omo, koja će po proizvodnji električne energije biti najveća HE u Africi kapaciteta 1 870 MW, dok su etiopske potrebe upola manje (814 MW). Brana će uzrokovati promjenu života u donjem toku rijeke  i dovesti do iseljavanja oko 500 000 ljudi. Novi životni uvjeti mogli bi rezultirati i sukobima oko zemlje,  rijeka Omo uzrokovat će presušivanje jezera Turkana u Keniji, gdje se rijeka ulijeva. Prema riječima etiopskog premijera Melesa Zenawija, hidroelektrana bi trebala postati snažan gospodarski zamašnjak cijelog društva te će izvući Etiopiju, ali i cijelu istočnu Afriku iz mraka. Naime, Etiopija će na tom projektu moći zarađivati gotovo milijardu dolara godišnje samo na izvozu struje u Sudan i Keniju.

Agrarna prenapučenost

Neki znanstvenici tvrde kako Malthusova teorija u Etiopiji nailazi na plodno tlo. U razdoblju 1960.-2010. god. broj stanovnika se utrostručio, dok se veličina zemljišta per capita smanjila pet puta. Vrlo se malo neobrađene plodne zemlje može naći u ruralnim zonama Etiopije, a svakim danom se pojačava broj bezemljaša na selu. Najpogodnije poljoprivredne zone nalaze se na jugozapadu zemlje, dok su sjever, područje Afara i Ogadena izloženi suši. U nedostatku plodnog zemljišta etiopski narod je često sjekao šume da bi došao do njega. Jedan primjer takve deforestacije nalazi se u području oko jezera Awassa na jugu Etiopije, gdje je u razdoblju od 1972.-2008. god. gubitak šumskog pokrova iznosio 82%.

Ostali problemi

Etiopija je domovina brojnih naroda. Oromo, narod stočara i zemljoradnika, najbrojniji je među 80 naroda. Drugi najzastupljeniji je narod Amhar (30 %), zatim Bedja (10 %), Tigre (6 %) i mnogi drugi. Etnička raznolikost područja stvara potencijal za sukob zbog toga što svaka grupa ima različite interese u resursima, posjeduju različite vještine kako da ih iskoriste te polažu prava na različita područja.
Etiopija predstavlja „kršćanski otok“ okružen sa svih strana islamom, osim juga gdje su zastupljena lokalna vjerovanja. Posebnu religijsko osjetljivu zonu čini područje Ogadena nastanjeno nomadskim somalskim stanovništvom (sunitima). Do čestih sukoba dolazi zbog toga što nomadi zbog stočarskih potreba moraju prelaziti granicu između ove dvije države.

Stopa fertiliteta u Etiopiji je gotovo tri puta viša od obnovljive reprodukcijske stope od 2.1. Pismenost stanovništva iznosi kod muškaraca 50 %, a kod žena 35 %. Prema stupnju urbanizacije Etiopija je, poslije Burundija, najmanje urbaniziranija afrička država. Zabrinjava podatak da čak 4/5 gradskog stanovništva živi u slamovima, a očekivano trajanje života iznosi tek 55 god. Uzrok tome svakako leži u neadekvatnoj zdravstvenoj zaštiti – iz nekih dijelova zemlje putovanje do najbliže bolnice može iznositi i više od osam sati. Ako osoba i dođe u bolnicu ne mora značiti da joj je garantiran bolnički tretman jer na jedan bolnički krevet prosječno dolazi 5000 osoba.

Zaključak

Suvremeni problemi s kojima je Etiopija suočena ujedno su i problemi velikog dijela subsaharskih država. Uzroke valja tražiti u povijesnom društvenom sustavu te zemlje, dugim sušnim razdobljima te velikom broju tropskih bolesti. Slike gladnih i mrtvih iz pokrajine Wollo, za vrijeme Selassieve vladavine, obišle su svijet, a budućim generacijama poslužile kao pouka.
Jedino planski smišljena i adekvatna državna politika može inicirati izlaz etiopskog stanovništva iz bijede i gladi. Ciljevi te politike trebaju biti usmjereni na obrazovanje prvenstveno mladog, ali i poljoprivrednog stanovništva koji će znati upotrijebiti tehničke inovacije u obradi zemlje čime će etiopska poljoprivreda ostaviti miljama iza sebe poljoprivredu temeljenu na ručnoj motici i plugu.

Za razliku od susjednih subsaharskih država Etiopija ima znatno veće zalihe pitke vode koje su nažalost neravnomjerno rapoređene. Gradnjom bolnica, vodovoda te prometne mreže slika etiopskog gospodarstva drastično će se popraviti, a broj umrlih u istoj mjeri smanjiti. Kao država koja ima pretenzije da postane vođa svih afričkih zemlja pod okriljem Afričke Unije, nužno je da u vlastiti gospodarski i društveni sistem uloži ogromna novčana sredstva koja može ostvariti prvenstveno razumnim korištenjem svojih prirodnih resursa.

Literatura i izvori

Calvocoressi, P., 2003: Istočna Afrika, u: Svjetska politika nakon 1945. (ur. Budiša, D.), Nakladni zavod Globus, Zagreb, 636-661.

Crkvenčić, I., 1990: Afrika: regionalna geografija, Školska knjiga, Zagreb, 188-194.
Der Fiscer Weltalmanach 2011

Garmaz, Ž., 2010: Kraj Afrike kakva je nekoć bila, Hrvatska revija 10 (2), 44-47.

Miklja, D., 1977: Etiopija – od imperije do revolucije, Sloboda, Beograd.

Natek, K., Natek, M., 2005: Države svijeta, Mozaik knjiga, Zagreb, 404-406.

Pavić, R., 1978: Različitost interesa oko Zapadne Sahare i Horn-a, Geografski horizont 24 (3-4), 11-30.

Trputec, V., Trputec, Z., 1983: Etiopija, Institut za zemlje u razvoju, Zagreb.
Velika enciklopedija zemalja: Sjeverna i zapadna Afrika, Svezak 13, 24 sata, Zagreb, 1350-1455.

World Population Prospects, The 2008 Revision, Highlights, UN

Boelee, E., McCartney, M., Yohannes, M., Hagos, F., Lautze, J., Kibret, S., Climate change, water resource development and malaria in Ethiopia, http://www.slideshare.net/IWMI_Media/climate-change-water-resource-development-and-malaria-in-ethiopia (4.4.2011.)

Central statistical agency of Ethiopia, http://www.csa.gov.et/  (4.4.2011.)

Devereux, S., Food insecurity in Ethiopia, http://www.addisvoice.com/wp-content/uploads/2010/03/FoodSecEthiopia4.pdf (4.4.2011.)

Dorosh, P., Thurlow, J., Agricultural growth and poverty reduction in Ethiopia: A general equilibrium analysis, http://www.slideshare.net/guest9970726/agricultural-growth-and-poverty-reduction-in-ethiopia-a-general-equilibrium-analysis (4.4.2011.)
Gessesse, D., Forest decline in south central Ethiopia,  http://su.diva portal.org/smash/get/diva2:197177/FULLTEXT01 (4.4.2011.)

International Development Partnerships (IDP) Ethiopia, http://idp-uk.org/index.htm  (4.4.2011.)

Wood, A., Conflicts in South-West Ethiopia: State, communities, and the role of the

National Conservation Strategy in the search for sustainable development, http://www.njas.helsinki.fi/pdf-files/vol2num2/wood.pdf (4.4.2011.)