Geografija.hr na 2nd Annual Geospatial Summitu

6. srpnja 2011. |
Pogledajte sve članke na karti

Otkako postoje ljudske zajednice, broj i kvaliteta prostornih informacija s kojima su one raspolagale značajno su utjecale na donošenje kratkoročnih i strateških odluka. Kao u većini aspekata života, digitalna je revolucija zajedno s razvojem ostalih suvremenih tehnologija, što se prostornog poimanja svijeta tiče, donijela brojne promjene, ogroman napredak i nezanemarive izazove. U sklopu geoinformatike i srodnih znanstvenih disciplina razvijaju se pouzdani, precizni, dinamični i fleksibilni sustavi za prikupljanje, obradu i interpretiranje prostornih podataka s ciljem njihove primjene u svakodnevnom životu. Značajan trend je otvaranje tih informacijskih sustava i tehnologija širokim masama ljudi, odnosno njihova komercijalizacija te porast uporabivosti za prosječnog korisnika. Bez obzira na očite primjere poput sveprisutnih rekreativnih ili automobilskih GPS uređaja, virtualnih on-line globusa i on-line cestovnih atlasa za izrade putnih planova, iza brojnih nacionalnih, regionalnih ili lokalnih odluka stoje stručnjaci i kompleksni (geografski) informacijski sustavi koji dalje od očiju javnosti prikupljaju i obrađuju prostorne podatke te nad njima vrše prostorne analize. Između ostalog problemi nastaju jer se tehnologija razvija brže od društva koje se treba učinkovito nositi s vlastitim tehnološkim napretkom. Zbog toga i zbog ostalih tehničkih, poslovnih i operativnih problema, stručnjaci koji se bave geoinformatikom, daljinskim istraživanjima, geografijom, kartografijom, geodezijom i srodnim znanostima, susreću se na znanstvenim i stručnim skupovima kako bi izmijenili iskustva i unaprijedili struku.


Slika 1: Preklapanje različitih slojeva prostora u GIS-u (izvor: http://www.jeffersoncountywv.org)

Na Drugom geoprostornom skupu u Budimpešti (1. i 2. lipnja 2011.) okupilo se pedesetak sudionika s oko dvadeset izlagača iz različitih struka koje se u potpunosti ili barem nekim dijelom bave prostornim podacima ili informacijama i znanjem o prostoru. Okupljeni stručnjaci djeluju unutar privatnog i državnog sektora gospodarstva, u sklopu akademskih i vojnih institucija, ministarstava te nacionalnih i internacionalnih agencija, manjih privatnih tvrtki i transnacionalnih korporacija. Izlagači su u svojim polusatnim prezentacijama predstavili organizacije unutar kojih djeluju, studije slučaja te aktualnosti s naglaskom na suvremenu problematiku prikupljanja, obrade, procesiranja, pohrane, analize, vizualizacije i distribucije prostornih podataka i informacija. Poseban naglasak stavljen je na potrebu za otvorenom standardizacijom prostornih podataka kroz djelovanje OGC-a (Open Geospatial Consortium), ISO-a (International Organization for Standardization) i INSPIRE-a (Infrastructure for Spatial Information in the European Community). Među ostalim učestalim pojmovima na skupu spominjali su se GEOINT (geospatial intelligence), IMINT (Imagery Intelligence), cloud computing, crowdsourcing, data fusion i open data policy.

Open Geospatial Consortium (OGC) je međunarodni konzorcij nekoliko stotina tvrtki, agencija i sveučilišta koji nastoji razvijati javne, otvorene standarde za rad s prostornim podacima na webu i općenito. Naglasak u OGC standardima stavlja se na podršku interoperabilnim rješenjima, odnosno na osposobljavanje programera za izradu prostornih informacija i usluga koje će biti dostupne i korisne unutar raznih računalnih aplikacija.

Infrastructure for Spatial Information in the European Community (INSPIRE) ili Infrastruktura za prostorne informacije u Europskoj zajednici je direktiva Europskog parlamenta koja nalaže sustavni razvoj principa, politike i legislative za rješavanje problema vezanih uz dostupnost, kvalitetu, organiziranje, raspoloživost i razmjenu prostornih informacija na svim razinama društva. Smjernice INSPIRE-a govore o nužnosti standardizacije prostornih informacija i metapodataka, zatim javnog objavljivanja podataka i njihovoj mrežnoj dostupnosti te definiraju pojmove prostornih podataka, objekata, usluga, interoperabilnosti i dr. (INSPIRE, 2007).

Geospatial Intelligence (GEOINT) ili geoprostorna obavještajna djelatnost je pojam koji obuhvaća skup analitičkih postupaka na geoprostornim podacima pomoću kojih se opisuje, procjenjuje i vizualno predstavlja fizičko-geografske značajke prostora i ljudske aktivnosti unutar njega. Termin GEOINT najčešće se spominje u kontekstu vojno-obavještajne djelatnosti, ali se može primijeniti i u poslovnim krugovima. GEOINT je proistekao iz IMINT-a (Imagery Intelligence) – obavještajne djelatnosti koja se bavim daljinskim istraživanjima te obradom i analizom snimaka nastalih tim putem, dodatno obogaćene ostalim oblicima geografskih podataka.

Termin cloud computing ili „računarstvo u oblaku“, odnosi se na korištenje udaljenih računalnih resursa za pohranjivanje podataka, pokretanje aplikacija ili kao zamjene za veći dio informatičke infrastrukture koju neka organizacija (npr. tvrtka) treba s ciljem manjeg opterećivanja lokalnih računalnih resursa. Radi se o konceptu koji pojedincima i organizacijama nudi uštedu novca, ljudstva i vremena potrebnog za izgradnju i uspostavu vlastitog informatičkog sustava jednostavnim prebacivanjem cijelog tog pothvata na već postojeći „oblak“ i plaćanjem te usluge kao bilo koje druge infrastrukture. Fizički gledano, taj „oblak“ može se nalaziti u nekom skrivenom serverskom bunkeru kojeg vodi dobro uhodana ekipa sa svom podrškom i visokim stupnjem sigurnosti, a osoba ili organizacija se na njega spaja mrežno putem korisničkog računa. Većina korisnika interneta već koristi neke od usluga koje su u „oblaku“ – pohranjujemo podatke on-line ili koristimo web-aplikacije (softver) koji se ne mora instalirati na računalo, već se pokreće izravno iz pretraživača. Uostalom, riječ „oblak“ iz tog pojma se prema nekim autorima odnosi izravno na internet.


Slika 2: Cloud computing (izvor: http://computinged.com/)

Crowdsourcing je postupak korištenja potencijala gomile, odnosno većeg broja ljudi, na dobrovoljnoj, amaterskoj ili povremenoj (honorarnoj) bazi za obavljanje nekog posla. Pojedinac ili organizacija upućuje otvoreni poziv putem suvremenih telekomunikacija, najčešće interneta, za neku aktivnost koja bi u konačnici trebala uroditi plodom – obavljenim poslom ili nekim vidljivim rezultatom. Taj postupak bi u teoriji trebao iskoristiti mudrost i agilnost brojkom nedefinirane i socijalno neprofilirane skupine ljudi te brzinu i fleksibilnost suvremenih komunikacijskih mreža kako bi se u relativno kratkom vremenu i uz manji trošak došlo do rješenja nekog problema. Zapravo, jedini preduvjet da ste s jedne ili druge strane crowdsourcinga je da imate pristup internetu, što u današnje vrijeme podrazumijeva oko 30% svjetskog stanovništva. Korištenje gomile internetskih korisnika može biti dio komercijalnog djelovanja nekog poduzeća ili dio potpuno nekomercijalnog projekta. Posebno zanimljivi, iz perspektive geografske struke, su volonterski projekti Open Street Map (OSM) i Crisis Commons (vidi link dolje). Dok se u prvom slučaju radi o mreži entuzijasta koji nastoje kartirati svijet oko sebe i nude svoj kolektivni proizvod svima koji imaju pristup internetu, drugi projekt obuhvaća širu ICT podršku zemljama pogođenim katastrofama. Volonteri okupljeni u Crisis Camp-ovima već su pomagali unesrećenim područjima na Haitiju 2010. i Japanu 2011. godine. Stručno geografski gledano najzanimljiviji dio posla su kartiranja i vizualizacije prostornih podataka koje su od velikog značaja za spasilačke službe na terenu i vlasti koje ih nastoje što racionalnije koordinirati.

Data fusion ili „stapanje podataka“ podrazumijeva integriranje više slojeva (prostornih) podataka prikupljenih iz različitih izvora ili senzora koje rezultira porastom kvalitete konačnog skupa geografskih informacija. Količina podataka dostupna putem interneta i mnoštvo senzora koji se trenutačno primjenjuju u daljinskim istraživanjima stvaraju potrebu za stapanjem podataka. Glavna svrha integriranja podataka je smanjenje obujma podataka i povećanje kvalitete informacija. Do povećanja preciznosti i pouzdanosti podataka dolazi se primjenom znanja iz brojnih disciplina i područja znanosti – digitalne obrade signala, umjetne inteligencije, neuronske mreže, statistike, teorije upravljanja.

Open data policy je suvremeno načelo djelovanja demokratskih vlada koje teže transparentnom radu te besplatnoj i otvorenoj razmjeni podataka i informacija s javnošću. Na skupu je predstavljen rad aktualne britanske vlade koja nastoji spomenutu politiku provesti kroz legislativu i svakodnevnu praksu. Konkretan primjer je web-portal britanske policije koja javnosti nudi ažurirane prostorne podatke o raznim kriminalnim djelima u zemlji (vidi link dolje).

Problematika spominjana na skupu uglavnom je vezana uz objektivno procjenjivanje kvalitete prikupljenih podataka (te sam postupak prikupljanja podataka) i učinkovito upravljanje ogromnim količinama podataka.  S druge strane, nepredvidljive situacije i izolirane sredine (gorja, tropske kišne šume, nerazvijene zemlje, podmorje, divljina općenito) u kojima se ne može računati na suvremenu telekomunikacijsku umreženost stvaraju nužnost za autonomnim i robusnim informacijskim sustavima. Također je dovedena u pitanje klasična kadrovska potreba organizacija (ili tvrtki) za velikim brojem usko specijaliziranih stručnjaka te je nasuprot njoj postavljen realniji koncept manjih timova sastavljenih od djelatnika-generalista. Primjer za to je trend smanjenja veličina posada suvremenog brodovlja i istovremeni rast broja poslova koje je pojedinac na brodu sposoban obavljati (uz pomoć automatizacije i općenito suvremene tehnologije).

Skup se ne može strogo definirati kao geografski niti kao znanstveni, ali se svakako može ocijeniti kao vrlo zanimljivo i inspirativno okupljanje stručnjaka koji kroz svoje prezentacije nude pregled trenutačnog stanja branše koja temelji svoje djelovanje ili poslovanje na geografskim ili prostornim (geoprostornim) informacijama te otvoreno promišljaju potencijalna rješenja za bilo kakvu aktualnu problematiku koja se tiče njihove struke.

Klikni za link:

Što je cloud computing? (film)

Open street map

Crisis commons

Crowdsourcing (film)

Web stranica britanske policije