Hrvati u Australiji

18. srpnja 2005. |
Pogledajte sve članke na karti

Zlatna groznica u drugoj polovici 19. st., povoljni klimatski uvjeti na krajnjem JI i JZ kontinenta, snažan razvoj primarnog sektora djelatnosti, ubrzani gospodarski razvoj u drugoj polovici 20. stoljeća i rijetka naseljenost osnovni su pull faktori koji su tijekom posljednjih 150 godina privlačili stanovništvo najvažnijih emigracijskih zemalja na australski kontinent. Tako danas, osim Britanaca i Iraca koji su u početku bili najvažniji doseljenici, na prostoru Australije boravi velika zajednica Talijana, Grka, Hrvata, Srba, Makedonaca, Kineza, ali i mnogih drugih nacija.

Emigracija iz prostora bivše Jugoslavije započela je još u drugoj polovici 19. stoljeća, no najsnažnija je bila u razdoblju nakon Drugog svjetskog rata te u vrijeme i nakon Domovinskog rata. Zbog blizine oceana (razvoj ribarstva) te klimatskih faktora povoljnih za razvoj vinogradarstva prvi doseljenici iz Hrvatske, koji su većinom bili iz Dalmacije, doselili su na prostor Zapadne Australije. Središte rane imigracije bio je Perth zajedno sa tada jedinom imigracijskom lukom Fremantle. Osnovne djelatnosti kojima su se Hrvati ondje u početku bavili bile su ribolov, vinogradarstvo, voćarstvo i povrtlarstvo, a postupno su se počeli zapošljavati u rudnicima te su počeli naseljavati i rudarske centre u unutrašnjosti.

http://www.croatia.org/crown/oldphotos/Gercovich.jpg
Sl. 1. Obitelj Vincenta Gercovicha snimljena 1880. (Jedan od prvih doseljenika u Victoriju i prvi Hrvat u rudarskom gradiću Ballaratu)

U razdoblju do Prvoga svjetskog rata nalazimo ih kao berače šećerne trske u Queenslandu, vinogradare u Victoriji, poljoprivrednike u New South Walesu. Glavni emigracijski prostor odakle su Hrvati krajem 19. st. i u prvoj polovici 20. st. odlazili prema Australiji bio je njen priobalni i otočni dio te neposredno zaleđe od Istre do Dubrovnika. Tek nakon Drugoga svjetskog rata uslijed nepovoljnih gospodarskih i političkih promjena povećao se udio emigranata prema Australiji i iz ostalih dijelova Hrvatske, premda su i dalje dominantni iseljenici iz priobalnog i otočnog prostora. U drugoj polovici 20. stoljeća znatno je povećan broj hrvatskih imigranata u Australiji stoga što u ovom razdoblju zbog provođenja izrazito restriktivne i selekcijske imigracijske politike opada interes potencijalnih emigranata za iseljavanjem u SAD dok je istovremeno Australija širom otvorila vrata političkim izbjeglicama i raseljenim osobama među kojima je bio i priličan broj Hrvata.

Brojna su nagađanja o tome koliki je doista broj Hrvata koji su tijekom dalje i bliže prošlosti odlučili odseliti u Australiju, no zasigurno su najpouzdaniji statistički podaci s najnovijeg službenog Popisa stanovnika provedenog 2001. godine od strane Državnog zavoda za statistiku Australije. Sve do 1991. godine Hrvate je teško pronaći u australskoj statistici budući da su se često vodili pod kategorijom Jugoslaveni. Također često su objavljivani zasebni podaci o broju Hrvata i oni o broju Jugoslavena gdje su dijelom bili sadržani i sami Hrvati. Na posljednjem popisu provedenom 2001. godine gotovo se gubi kategorija «Jugoslaveni» već se stanovnici s prostora bivše Jugoslavije nacionalno izjašnjavaju s obzirom na njihovo stvarno porijeklo.

Među službenim statistikama postoje dvije osnovne kategorije kad je posrijedi Hrvatsko porijeklo australskih građana – prvu čine stanovnici Australije rođeni u Hrvatskoj, a u drugu kategoriju uključeni su Australci hrvatskog porijekla prema državi rođenja roditelja. Godine 2001. u Australiji je živjelo točno 51 909 Hrvata koji su rođeni u Hrvatskoj. Od ovog broja bilo je 52,3 % muškaraca i 47,7% žena. Iako prema podacima Matice Hrvatske najviše Hrvata živi u najvećem australskom gradu Sydneyu, ukoliko pogledamo raspodjelu prema državama/teritorijima, najviše australskih Hrvata rođenih u Hrvatskoj živi na prostoru Viktorije (36,4%), od čega najveći dio u Melbournu. U New South Walesu ih živi 35,5%, u Zapadnoj Australiji 10,0%, a preostalih 18,1% u ostalim državama/teritorijima. Inače u ove tri države obitava 67,8% ukupnog stanovništva Australije, a njihovi glavni gradovi (Sydney, Melbourne i Perth) ujedno su i tri najveća australska grada.

Statistički podaci o broju Australaca hrvatskog porijekla prema državi rođenja njihovih roditelja znatno se razlikuju od gore navedenih koji su zapravo uključeni u ovu statistiku. Tako u Australiji trenutno živi 105 747 Australaca hrvatskog porijekla, a kako su se na Popisu svi Australci imali prilike izjasniti o njihovom porijeklu može se reći da je ovo ujedno i jedini pravi podatak o broju naših iseljenika i njihovih potomaka na australskom kopnu. Prema spomenutim podacima najviše Australaca hrvatskog porijekla živi u New South Walesu (35,5%), zatim u Viktoriji (34,0%) te u Zapadnoj Australiji (12,2%). Čak 80,7% ih ima oba roditelja rođena izvan Australije, svega 6,7% ima oba roditelja rođena u Australiji dok je preostalima jedan roditelj rođen u Australiji, a jedan izvan nje. Različiti izvori često navode i znatno uvećane statistike, no treba uzeti u obzir da izvan Hrvatske živi određeni broj hrvatskih potomaka koji se uopće ne identificiraju s kulturom i običajima Hrvata u Hrvatskoj. Oni često ne govore niti riječ hrvatskog jezika, ne znaju gotovo ništa o Hrvatskoj jer su potomci potomaka prvih doseljenika i potpuno su se asimilirali u sredini u kojoj su rođeni. Stoga su prilikom utvrđivanja broj hrvatskih iseljenika možda upravo najrelevantniji statistički podaci sa službenih Popisa stanovnika imigracijskih zemalja gdje se svatko ima pravo izjasniti o svom stvarnom porijeklu i nacionalnoj pripadnosti.