Međunarodna godina globalnog razumijevanja

17. siječnja 2017. |

U rujnu 2015. u Durbanu u Republici Južnoj Africi održan je Svjetski forum društvenih znanosti (World Social Science Forum) na kojem su, između ostalih, sudjelovala međunarodna znanstvena udruženja International Social Science Council, International Council for Science, International Geographical Union i International Council for Philosophy and Human Sciences. Tom su prilikom navedena udruženja u suradnji s UNESCO-om 2016. godinu proglasili Međunarodnom godinom globalnog razumijevanja (International Year of Global Understanding – IYGU). Ta inicijativa nastala je kao odraz potrebe da se u svijetu poveća svijest o postojanju kulturnih razlika te razumijevanje socijalnih i kulturnih posljedica ljudskih aktivnosti, radi usmjeravanja prema globalnoj održivosti. Cilj akcije bio je privući pozornost na ključne probleme u svijetu i motivirati međunarodnu javnost da odgovori na te probleme. Naglasak je bio produbiti dosadašnji fokus na zaštitu okoliša i promjene klime da uključiti i promovirati znanje o održivom i dugoročnom korištenju resursa na lokalnoj razini. Za razliku od aktivnosti usmjerenih na suzbijanje negativnih posljedica promjena klime kod kojih je zastupljen pristup odozgo prema dolje, ova akcija usmjerena je na osvještavanje važnosti promjena u svakodnevnom životu na lokalnoj razini za postizanje održivog razvoja na globalnoj razini, potičući pojedince da razumiju i mijenjaju svoje svakodnevne navike. Obilježavanje Međunarodne godine globalnog razumijevanja trebalo je, dakle, primijeniti znanstvene spoznaje te promovirati razumijevanje i održivost putem razvojnih projekata, obrazovnih programa i informativnih kampanja.

Geografija ima posebnu ulogu u obilježavanju Međunarodne godine globalnog razumijevanja, koja proizlazi iz same znanosti koja se, između ostalog, bavi razumijevanjem i rješavanjem okolišnih i društveno-gospodarskih problema na različitim prostornim razinama, od lokalne do globalne. U provedbu aktivnosti uključilo se 38 akcijskih centara na svim kontinentima, od čega 16 u Europi, 10 u Aziji, 4 u Africi, 2 u Australiji i Oceaniji, 2 u Sjevernoj Americi i 4 u Južnoj Americi) (popis regionalnih akcijskih centara dostupan je na: http://www.global-understanding.info/people-behind/continental-centers/). Međunarodnu godinu globalnog razumijevanja podupire veći broj regionalnih i svjetskih strukovnih udruženja, među kojima se od geografskih ističu International Geographical Union (IGU), American Association of Geographers (AAG), European Association of Geographers (EUROGEO) i Geographical Society of China (GSC). U aktivnosti su se uključile i velike organizacije iz privatnog sektora, poput tvrtki ESRI i Katerva, Organização dos Estados Ibero-americanos te Melton Foundation. Pokrovitelji Međunarodne godine globalnog razumijevanja su zaslužne osobe u svijetu: Eliezer Batista (inicijator Earth Summita 1992. g. u Rio de Janeiru i suosnivač World Business Council for Sustainable Development), Jack Dangermond (osnivač ESRI-ja), José Manuel Ramos-Horta (dobitnik Nobelove nagrade za mir 1996. g.), Klaus Töpfer (bivši izvršni direktor UNEP-a) i Yuan Tseh Lee (dobitnik Nobelove nagrade za kemiju 1986. g.).

U Hrvatskoj se u obilježavanje Međunarodne godine globalnog razumijevanja uključio Geografski odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu kao Regionalni akcijski centar za Hrvatsku. Tijekom godine proveden je veći broj različitih aktivnosti. Na samom početku snimljen je kraći promotivni film o Međunarodnoj godini globalnog razumijevanja i o Geografskom odsjeku te su informacije o akciji postavljene na sve web stranice i Facebook profile u okviru Geografskog odsjeka i Hrvatskog geografskog društva. Promotivni film o Geografskom odsjeku kao Regionalnom akcijskom centru za Hrvatsku prikazivan je, zajedno s video materijalima ostalih centara, na IGU konferenciji u Beijigu 2016., a nalazi se također i na mrežnim stranicama IYGU. Znanstveni novaci i studenti su svaki tjedan prikupljali i objavljivali primjere dobre prakse okolišnog, socijalnog i kulturnog razumijevanja u Hrvatskoj (primjeri su dostupni na stranici https://www.pmf.unizg.hr/geog/iygu/primjeri_dobre_prakse).

Projekt Međunarodne godine globalnog razumijevanja predstavljen je na 9. ljetnom seminaru za nastavnike geografije 2. rujna 2016. te na međunarodnom studentskom kongresu Prostor kroz prizmu održivosti, održanom od 21. do 23. listopada 2016. u Zagrebu. U studenom 2016. na Geografskom odsjeku je obilježen GIS dan koji je uključio radionice u GIS-u za učenike osnovnih i srednjih škola te je tematski bio uklopljen u obilježavanje globalnog razumijevanja. Učenici i studenti su obaviješteni o natjecanju Story Maps Competition s ciljem izrade karata koje bi trebale prenijeti glavne poruke Međunarodne godine globalnog razumijevanja: (1) Eating/drinking – surviving, (2) Moving/staying – belonging, (3) Working/housing – urbanizing, (4)  Communicating/networking – interacting, (5) Wasting/recycling – preserving, (6) Sports/entertaining – recreating. U prosincu je na Geografskom odsjeku održana filmska večer tematski posvećena socijalnom razumijevanju. Prikazan je hrvatski dokumentarni film Okus doma koji se bavi problematikom tražitelja azila u Hrvatskoj. Nakon filma organiziran je i razgovor s azilantima i članovima udruge Okus doma s ciljem podizanja razine svijesti i senzibiliziranja studenata o životu migranata.

U provedbi definiranih aktivnosti sudjelovali su djelatnici Geografskog odsjeka Marin Cvitanović, Ivan Čanjevac, Ivana Erdelez, Slaven Gašparović, Petra Radeljak Kaufmann, Lana Slavuj Borčić, Ivan Šulc i Luka Valožić pod vodstvom koordinatorice prof. dr. sc. Borne Fuerst-Bjeliš. U provedbi aktivnosti sudjelovao je i veći broj studenata geografije te Klub studenata geografije, gdje su se posebno istaknuli Jasminka Dimšić, Kristina Jajtić, Andrija Jelavić, Dario Marjanović, Paola Marinović, Marin Mićunović, Iris Mužić, Robert Šulc i Matej Žgela. Ovim putem najljepše im zahvaljujemo na sudjelovanju i doprinosu u obilježavanju Međunarodne godine globalnog razumijevanja. Nadamo se da je Geografski odsjek obilježavanjem ove akcije pridonio povećanju svijesti o važnosti okolišnog, socijalnog i kulturnog razumijevanja u Hrvatskoj te da će se broj dobrih praksi razumijevanja u budućnosti povećavati.

Ivan Šulc

 

Prilog je pripremljen za Hrvatski geografski glasnik 78 (2)