Moda, novac i prostor: geografija ulice Bond Street u Londonu

24. veljače 2004. |
Pogledajte sve članke na karti

Za većinu putnika koji posjećuju London ime Bond Street ne znači baš puno – to nije glavna trgovačka ulica poput obližnjih Oxford i Regent Street, nije pješačka zona, u njoj se ne nalazi neka poznata atrakcija ili muzej, a nije niti u blizini glavnih turističkih znamenitosti Londona; U njoj nema razvikanih restorana ili pubova, a promet zna biti vrlo bučan i intenzivan; Za razliku od Notting Hilla u zapadnom dijelu Londona, Bond Street nije poslužila kao filmska kulisa nedavnih hollywoodskih hitova; Sasvim obična ulica, oko kilometar dugačka, ili ipak ?

U toj običnoj ulici ipak postoji nešto barem malo neobično. A to su izlozi, odnosno njihovi vlasnici. Calvine Klein, Emporio Armani, Versace, Miu Miu, Max Mara, Moschino, Ralph Lauren, Dolce i Gabana, Emanuel Ungaro, Louis Vuitton… samo su neka od 70-ak (!?!) zvučnih imena fashion bussinesa koja su svoju prodavaonicu (ili nakon što ih jednom posjetite, hram mode postaje bolja riječ) otvorila upravo u Bond Streetu.

Sl. 1. Izlog prodavaonice Armani u Bond Strretu (foto: A.Lukić)

Na dan 18. siječnja 2004. od ukupno 148 trgovačkih ili uslužnih poslovnih prostora u prizemlju ove ulice 90 prodavaonica (60 %)  bilo je u najmu ili vlasništvu nekih od najvećih brandova u svjetskoj industriji mode. Zašto je Bond Street, ulica koja je prije petnaestak godina bila zahvaćena recesijom maloprodaje postala jedna od ključnih londonskih lokacija prodavaonica visoke mode? Što je to u Bond Streetu tako privlačno, posebno stranim imenima dizajnerske odjeće i obuće? Zašto su prostor i lokacija tako bitni za privlačenje stranih investicija? Može li nam geografija pomoći da pokušamo odgovoriti na ova pitanja?

Zara  Next  Cecil Gee  House of Labels
 Timberland  Calvin Klein  Gant  Ivory
 Pellini  Pringle of Scotland  Versace  Fenwick
 Bally  Nitya  Boudi  Folli Follie
 Canali  Miu Miu  Dolce i Gabana  Emporio Armani
 Pal Zileri  Jig Saw  F. Pinet  Avi Rossini
 Armani Collezioni  Mulberry  Loewe  Church’s
 Ermenegildo Zegna  Furia  Anne Fontaine  Gordon Scott
 Longchamp  Russell & Bromley  Emanuel Ungaro  Wana
 Ralph Lauren  Zilli  Daniel Swarowski  hiery Mugler
 Burberry  Hermes  Ballantyne  May Mara
 Donna Karan  Niccole Farhi  Louis Vuitton  Celine
 Cheaney  Salvatore Fergano  Chanel  Joseph
 Camper  Dunhill  Bally  Prada
 Gucci  Etro  Nina Molinari  Daks
 Gina  Marina Rinaldi  Alexander Macqueen  TOD’s
 Yves Saint Laurent  Cesare Pacioti    

Tab.1. Neka od poznatijih imena modnih tvrtki s prodavaonicom u Bond Streetu početkom 2004.

Geografi se trgovinom, i uže, maloprodajom, bave s različitih aspekata. Spomenimo samo neke od njih… Rani interes bio je usmjeren na istraživanja prostorne organizacije trgovačkih djelatnosti u gradu. Gdje se lociraju prodavaonice s obzirom na vrstu robe koju prodaju (roba za kratkoročne, srednjoročne i dugoročne potrebe), kolika je privlačnost trgovačkih sadržaja u gradu za stanovništvo okolice, zašto dolazi i koje su posljedice preseljenja prodavaonica iz gradskog centra na rub grada ili obrnuto? Kako čimbenici poput broja, gustoće i socio-ekonomskih obilježja stanovništva (dob, spol, obrazovanje, bračni status, zanimanje…) utječu na lociranje novih trgovačkih sadržaja?  Gdje i zašto se pojavljuju novi oblici maloprodajnih objekata poput supermarketa, hipermarketa i trgovačkih centara?

Sl.2. Pomalo zaboravljene, trgovačke arkade u mnogim su europskim gradovima bila među prvim mjestima maloprodaje. na slici: Arkade nedaleko Bond Street u Londonu (foto: A. Lukić)

S porastom značaja trgovine i maloprodaje kao ekonomskih djelatnosti, ali i kao socijalnih aktivnosti u «potrošačkom društvu» u kojem se često brišu granice između kupovine, zabave, kulture i obrazovanja, javljaju se i nova pitanja. Kako mjesta u kojima kupujemo (npr. ekskluzivne trgovine u Bond Streetu) utječu na stvaranje identiteta prostora, ali i samih kupaca? Zašto npr. trgovački centri postaju nova mjesta druženja i provođenja slobodnog vremena? Zašto dolazi do internacionalizacije trgovačkih lanca tj. njihovog ulaska na strana tržišta (čega smo i sami svjesni… Bila, Mercatone, Mercator, Metro…). Kako se ekonomski i socijalni procesi održavaju na prostor, ili konkretno na određeni dio grada, njegovu jezgru, suburbanu zonu ili, zašto ne, na trgovačku ulicu kao jedno od tradicionalnih, ali u suvremeno vrijeme ponekad zaboravljenih mjesta kupovine?

I upravo se neka od navedenih pitanja (a posebno zadnje)  provlači u razumijevanju transformacije ulice Bond Street koja je nakon ekonomske krize maloprodaje krajem osamdesetih i početkom devedesetih godina 20. stoljeća, ponovno «oživjela» zahvaljujući prvenstveno stranom kapitalu vodećih svjetskih modnih kuća. Baš kao i londonska ulica Sloane Street u Knightsbridgeu, Bond Street je nakon 1992. doživjela natprosječan rast broja prodavaonica i prodajne površine. Taj je proces zasigurno povezan s ponovnim jačanjem uloge Londona kao modnog centra što pak odražava njegovu privlačnost međunarodnim turistima, ali i rast osobnih prihoda i životnog standarda dijela lokalnog stanovništva.

Sl. 3. Izlog prodavaonice Ralph Lauren u Bond Strretu. Prodavaonica nudi isključivo odjeću i obuću za djevojčice i dječake (foto: A.Lukić)

Odabirom Bond Street kao lokaciju svojih ulaganja strani modni dizajneri su na neki način nastavili tradiciju stila i ekskluzivnosti koju ova ulica ima. Oduvijek je Bond Street bila jedna od najvažnijih londonskih lokacija trgovina luksuznom robom. Poznata aukcijska kuća Sotheby’s, 20-ak draguljara i zlatara te umjetničke galerije čine veći dio od preostalih 40% poslovnih prostora. Dakle, ime Bond Street značilo je ustvari bogatstvo i otmjenost. Neposredno prije dolaska stranih modnih maloprodavača Bond Street je bila i lokacija uglednih britanskih modnih dizajnera, a u obližnjem Saville Rowu svoje su radionice imali vrhunski krojači koji još i danas izrađuju odjeću po mjeri za klijentelu širom svijeta. Riječju, osim otmjenosti i bogatstva, Bond Street asocira i na modu. Zasigurno su i ove percepcije utjecale na koncentraciju prodavaonica stranih dizajnera upravo ovdje.

Sl.4. “Bond Street” uz naziv prodavaonice – simbol prestiža (foto: A.Lukić)

Otvaranje novih prodavaonica odjeće i obuće «s imenom» utjecalo je i na «iseljavanje» dotadašnjih vlasnika i najamnika poslovnih prostora. Naime potražnja je utjecala na vrtoglavi rast cijena poslovnih prostora, čak i do 10 milijuna funti (preko 100 milijuna kuna). Samo su najpoznatiji (vjerojatno i najbogatiji) strani modni dizajneri mogli platiti spomenute astronomske iznose najma prostora. Dolazak “velikih” podignuo je dakle cijene, a visoke cijene pak znače da i nadlje samo novi “veliki” mogu iznajmljivati nove poslovne prostore. Prostor Bond Streeta možemo stoga promatrati i kao jednu veliku reklamu svjetskih modnih brandova. A ti modni brandovi svoj bussines grade na ekskluzivnosti i prestižu. I možda je upravo zato Bond Street njihova lokacija – oni koriste tradiciju bogatstva i prestiža ove ulice za vlastiti poslovni uspjeh.

Sl.5. Bond Street u središnjem dijelu Londona (Mayfair)

Bond Street primjer je ulice koja je u posljednje desetljeće značajno promijenila svoju strukturu. Oživljavanje njene trgovačke funkcije ne možemo promatrati samo iz jednog kuta, ono je rezultat nekoliko procesa. S jedne strane to su ekonomski procesi širih razmjera, kao što je koncentracija kapitala (u našem slučaju u London koji opet, uz Pariz, Milano i New York postaje jedna od ključnih gradova modne industrije), a s druge strane oni kulturno-historijski kao što je simbolika Bond Strreta kao ekskluzivne lokacije maloprodaje. Riječju, lokacija trgovine neodvojiva je od razumijevanja ekonomskih, socijalnih i kulturnih prilika u kojima se javlja.