Nizozemska – zemlja oduzeta moru

12. travnja 2004. |
Pogledajte sve članke na karti

Nizozemska je reljefno, kako joj i samo ime govori, niska zemlja. Smještena je na sjeverozapadu Europe uz Sjeverno more, a njezin je prostor zapravo produžetak velike sjevernoeuropske nizine, gdje prosječna visina rijetko prelazi 50 m nadmorske visine. Velik se dio njene površine danas nalazi i ispod razine mora, što je posljedica izdizanja morske razine od kraja posljednje virmske oledbe, ali i  spuštanja nizozemske obale uslijed nagomilavanja riječnog materijala na ušćima njenih mnogobrojnih rijeka.

Vjetrenjača – simbol Nizozemske

Stoljećima su se Nizozemci borili za kopno svoje zemlje, gradeći nasipe i brane i isušujući poldere snagom vjetrenjača, no kobni naleti vodene agonije nisu se mogli izbjeći. Jedna od najstrašnijih poplava katastrofalnih razmjera dogodila se 1421. kada je poplavni val doslovno progutao jedan srednjovjekovni polder, u jednoj noći razorio 73 naselja i odnio oko 100,000 života. Nakon posljednje velike poplave 1953., kada se utopilo više od 2000 ljudi, konačno se pristupilo izradi tzv. Delta Plan Projecta. Taj impresivni sustav nasipa i brana danas vrlo uspješno sprječava veće katastrofe uzrokovane vodnim valom.


O ulozi vode u nizozemskoj povijesti svjedoče imena mnogih naselja koja su naziv dobila po vodenim tokovima u njihovoj blizini: Maastricht prema rijeci Maas, Amsterdam prema rijeci Amstel i dr. Naime voda Nizozemcima tijekom povijesti nije bila samo neprijatelj, već i vjeran “saveznik” u ratovima: u očajničkoj borbi protiv osvajača (npr. u obrani od francuske vojske Louisa XIV.) otvorili bi ustave brana, te svojom jakom flotom zaplovili u susret neprijatelju. Ta se taktika u više navrata pokazala uspješnom.
Na nizozemskim polderima, tim mukotrpno isušenim dijelovima nekadašnjega plitkog morskog i jezerskog dna, razvio se jedan od najznačajnijih europskih agrara. Nizozemska je danas najveći europski izvoznik poljoprivrednih proizvoda. To se prije svega odnosi na mliječne proizvode (npr. sir gouda, koji naziv nosi po nizozemskom gradu Gouda). Nizozemski izvoz cvijeća (tulipani!) čini 65% svjetskog izvoza.
Nizozemska je jedna od rijetkih država koja je od republike postala (ustavna) monarhija. Nizozemska (Utrechtska unija) nastala je osamostaljenjem u odnosu na španjolsku krunu u drugoj polovici 16. st. Republika Nizozemska službeno je priznata nakon više od pola stoljeća, i to 1648. nakon završetka Tridesetogodišnjeg rata i nakon višegodišnje borbe na kopnu i moru protiv španjolskih Habsburgovaca, kojima je do tada državno-pravno bila podređena. Tijekom 17. st. Nizozemska je vodila teške ratove, posebno na moru, protiv Engleske i Francuske kako bi zaštitila svoju pomorsku trgovinu, okosnicu gospodarske moći zemlje. Na prijelazu iz 18. u 19. stoljeće bila je pripojena Francuskoj (Napoleon je o njoj svojedobno govorio kao o “aluviju kojeg su istaložile glavne rijeke moga Carstva”), a padom Napoleona, 1815. godine osnovana je Kraljevina Nizozemska, kojoj je tada pripadala i Belgija (koja se osamostalila 1830.).

Replika jedrenjaka iz 17. st. – svjedočanstvo slavne pomorske prošlosti

   Na čelu kraljevine danas je kraljica Beatrix, najstarija od četiriju kćeri nedavno preminule i u narodu iznimno omiljene kraljice Juliane. Kraljica Juliana, koja je vladala od 1948. do 1980. Nizozemcima je simbolizirala suvremeno društveno ozračje i gospodarski oporavak Nizozemske nakon njemačke okupacije tijekom Drugoga svjetskog rata. Njena je vladavina označila i kraj nizozemskog kolonijalizma; 1949. potpisala je dokument o stjecanju nezavisnosti Indonezije (koja je više od 300 godina bila nizozemska kolonija!), a 1975. isto je učinila i za Surinam u Južnoj Americi. Njen je rođendan, 30. travnja, najveći nizozemski državni praznik. Na taj je dan dopušteno bez plaćanja poreza prodavati na ulicama širom Nizozemske, pa se na taj dan Nizozemska pretvara u veliki šareni i veseli sajam.
Geografski pojam Holandija često se pogrešno upotrebljava kao sinonim za Nizozemsku. Holandija je uži pojam od Nizozemske; on ujedinjuje prostor nizozemskih pokrajina Noord-Holland i Zuid-Holland (sjeverna i južna Holandija). No, nije neobično kada vam neki Nizozemac kaže da živi u Holandiji. On pritom misli na područje ove dvije pokrajine, jer, iako je to prostor uglavnom ispod razine mora, to je populacijska okosnica Nizozemske. U “dvije” Holandije (2 od ukupno 12 nizozemskih pokrajina) živi dvije petine Nizozemaca, a tu su smještena i tri najveća nizozemska grada: Amsterdam, Rotterdam i Den Haag.

Geografsko-putopisne crtice o važnijim nizozemskim gradovima

   Amsterdam je glavni i najveći grad Nizozemske (740,000 stan., 2002.). Nekada malo ribarsko naselje na ušću rijeke Amstel svoje je današnje ime dobilo u 13. stoljeću, kada je tu izgrađena brana (niz. Dam) kako bi se spriječilo plavljenje okolnoga agrarnog prostora. Većina grada leži na potpornjima zabodenim kroz treset i pijesak u čvrstu glinenu podlogu. Oko 160 kanala razdvaja grad u oko 90 otoka, međusobno povezanih s preko 1000 mostova – prava Venecija zapadne Europe.
Uz kanale se nižu fasade uskih i međusobno spojenih kuća s najviše pet katova i najviše tri vrlo uska i visoka prozora na svakom katu. Ovakve su kuće građene u 17. stoljeću, takozvanom zlatnom dobu Nizozemske, a tradicionalne boje su sve nijanse između bordo i tamno smeđe. Ukoliko vam se tijekom jedne šetnje amsterdamskim ulicama učini da se te vitke građevine lagano naginju prema vama, ne sumnjajte u svoj vid i zdravlje. To vam se ne pričinja jer je zaista tako! Naime, zbog svojih uskih drvenih stubišta veći se namještaj u takve kuće može unositi samo kroz prozore. Namještaj se zaveže debelim konopcem i preko velike bijele kuke, koja se nalazi na vrhu svake kuće, podiže do željenog kata. Kako namještaj pritom ne bi udarao i time oštetio zgradu, sve su fasade lagano nagnute prema ulici.

Živopisna pročelja uz jedan kanal u Amsterdamu

   Oni građani Amsterdama kojima je život u kući postao prekonvencionalan, svoj su dom pronašli u jednom od brojnih kanala. Tu se nižu prave ulice brodova-kuća; od malih “kućica” preoblikovanih iz nekog manjeg brodića, koji više ne pogoduje plovidbi, pa sve do raskošnih malih “vila” sa terasama preplavljenim cvijećem i ležaljkama za sunčanje. Svaki kanal ima svoje ime, a svaka “kuća” svoj kućni broj.
Den Haag je upravno središte Nizozemske, sjedište vlade. Treba spomenuti da, iako je na čelu Nizozemske Kraljevine monarh (kralj, kraljica), on od promjene Ustava iz 1848. ima vrlo malu ulogu u stvarnom vladanju zemljom. Izvršna vlast službeno leži u rukama premijera. Budući da je Den Haag oko 6 km udaljen od morske obale, kao njegovo najvažnije satelitsko naselje ističe se Scheveningen, sjedište “haškog tribunala”, međunarodnog suda za ratne zločine pod nadležnošću Ujedinjenih Naroda, ali prije svega poznato po kupališnom turizmu. Velika pješčana plaža ljeti je popunjena do zadnjeg centimetra usprkos, za naš pojam svježim temperaturama i neizostavnom vjetru koji nosi sitan pijesak s plaže, pa se kupači od njega brane zaklonima.


Zanimljivo je promatrati more na nizozemskoj obali, koje se toliko razlikuje od našega Jadranskog mora: sivkasta tekućina puna pijeska uz veliku se buku fascinantno, ali ipak nekako tromo prelijeva u duge i široke valove. Zakoračite li u nju, iznenaditi će vas snaga kojom vam ta mješavina (vrlo bljutavog) mora i pijeska doslovno odnosi tlo pod nogama. Stoga ni ne čudi što je plivanje zapravo zabranjeno. Uđete li naime u dubinu veću od nekih 1,5 m, do vas će u roku koje minute dojuriti jedan od patrolnih čamaca i ljubazno vas upozoriti da se vratite. I što vam onda preostaje? Brčkati se i boriti za vlastitu ravnotežu u tom neljubaznom mulju. Pa sad…ako se to zove kupanje u moru…
Rotterdam je drugi po veličini nizozemski grad i najveća svjetska luka, koja ostvaruje godišnji promet od oko 300 mil. tona. Smješten je na rijeci Nieuwe Maas, jednom od estuarskih rukavaca Rajne, najprometnije europske rijeke. Stoljećima su preko Rotterdama u Nizozemsku, a time i u Europu, pristizali utjecaji iz cijelog svijeta. To je grad jednoga od najvećih europskih mislioca – humanista Erazma Rotterdamskog. Upravo su višestoljetna pomorska orijentacija i višestruka prometna povezanost s cijelim svijetom utjecale na oblikovanje kozmopolitskoga nizozemskog društva koje se ističe po izrazitoj etničkoj, rasnoj i vjerskoj toleranciji. S tim je u vezi i činjenica kako je Nizozemska prva  zemlja u Europi koja je legalizirala istospolne brakove (2000.) i eutanaziju (2001.), a prostitucija i posjedovanje manjih količina lakih droga već se dugo toleriraju.
Maastricht je glavni grad pokrajine Limburg, “uklještene” na samom jugu Nizozemske između Belgije, Luksemburga i Njemačke. Odlučite li se posjetiti ovaj slikovit mali gradić, ne propustite vožnju brodom po rijeci Maas, jer na taj ćete način “jednim udarcem ubiti dvije muhe”; na jednoj ćete obali ugledati modernu građevinu u kojoj je u prosincu 1991. potpisan poznati Maastrichtski sporazum između tadašnjih 12 članica Europske Unije, a na drugoj ćete se moći “diviti” velikom ponosu Nizozemaca: najvišem brdu u Nizozemskoj – Vaalserberg, visokom svega 321 m. Prema romanopiscu A. Dumasu u Maastrichtu je pokopan slavni mušketir D’Artagnan.

I na kraju – biciklisti oprez!

   Mislite li da se pri posjetu ovoj niskoj zemlji isplati investirati u jedan kvalitetan bicikl, grdno se varate. U ovoj zemlji odličnih biciklističkih puteva vrijedi samo jedno pravilo: što stariji bicikl i što deblji lanac za vezanje. To je jedini način kako izbjeći da vaše besplatno (ujedno i vrlo rekreativno) prijevozno sredstvo za razgledanje nizozemskih zanimljivosti ne nestane dok niste okom trepnuli (a u Nizozemskoj ima još puno toga zanimljivog, pa si nemojte to priuštiti!). Na vaš novopečeni bike tada će vas vjerojatno podsjećati samo ostatak od stručno prerezanog lanca, za koji ste naivno mislili da je dovoljno osiguranje od krađe. Stari bicikli u Nizozemskoj su svojevrsna moda iz nužde. Tko bi rekao da na tom zarđalom limu vozi narod čiji se životni standard nalazi na samom vrhu Europe?

Izbor zanimljivijih linkova:
http://www.holland.com
http://www.cia.gov/cia/publications/factbook/geos/nl.html
www.portofrotterdam.com