Obrazovna struktura imigranata SAD-a početkom 21. st.

19. listopada 2009. |
Pogledajte sve članke na karti

Imigranti predstavljaju rastuću komponentu američke populacije zbog čega ta zemlja prolazi kroz značajne promjene. Imigracije iz raznih zemalja donose raznolikost u socijalnom, obrazovnom i ekonomskom pogledu.

Imigranti su skupina ljudi koja legalno prebiva u SAD-u, a uključuje one koji su već dobili državljanstvo, one koji posjeduju vizu, legalne imigrante koji su izgubili svoj imigracijski status, ali i ilegalne doseljenike. Imigranti se često nazivaju prvom generacijom, dok su njihova djeca druga generacija. Imigracija u SAD se naglo povećava 1960-ih godina, a potaknuta je rastućim vezama između država u svijetu te Imigracijskim aktom iz 1965. godine. SAD su 2000. godine imale oko 281,4 milijuna stanovnika, od čega 34,5 milijuna čine imigranti, a 29,2 milijuna čine djeca čiji je barem jedan roditelj rođen izvan SAD-a. Podaci iz 2007. godine pokazuju da je godišnji porast imigranata oko 1 052 420 (U.S. Census Bureau, www.census.gov). Ne treba zaboraviti ni fenomen nezakonitog useljavanja. Pojam se odnosi na imigrante koji su u SAD ušli ilegalno ili na one koji su došli legalno, ali su prekršili vremensko ograničenje ostanka u zemlji. Procjenjuje se da u SAD godišnje uđe oko 100 000 ilegalnih imigranata (Voice of America, www.voa.gov).


Sl. 1. Udio imigranata u SAD-u  prema svjetskim regijama iz kojih potječu, 2000. godine
Izvor: U.S. Census Bureau

Obrazovne karakteristike imigranata

Imigranti se uvelike razlikuju  po obrazovanju. Neki od njih u SAD dolaze s dobrim znanjem engleskog jezika, fakultetskim obrazovanjem ili znanstvenim priznanjima, no većina njih nema takve prednosti. Stanovnici SAD-a stariji od 25 godina u prosjeku su obrazovaniji od imigranata, odnosno, u većem broju imaju srednju stručnu spremu (Skop i Li, 2005). Toj neravnoteži uvelike pridonose iseljenici Latinske Amerike koji su uglavnom slabije obrazovani, a čine najveći udio u ukupnom broju imigranata. Doseljenici iz Azije i Europe većinom imaju srednju stručnu spremu, a često i fakultet. Takva je situacija i s afričkim doseljenicima, ali zbog niskog udjela u ukupnom broju imigranata, nemaju većeg utjecaja na obrazovnu strukturu. Ljudi koji u SAD doseljavaju iz dalekih zemalja obično su vrlo dobro obrazovani. Radničkog ili seljačkog podrijetla su, u velikoj većini, useljenici iz Južne i Srednje Amerike (Voice of America). Velik broj manje obrazovanih imigranata ulazi u SAD u sklopu programa spajanja obitelji. Najveći broj imigranata s visokim stupnjem obrazovanja dolazi iz Kine i Indije. Imaju kvalitete koje se traže u novim industrijama temeljenim na znanju (Skop i Li, 2005).

Tab. 1. Obrazovna struktura imigranata,  2003. godina (u %)

Srednja škola (High school graduate)

Više ili visoko obrazovanje(Some college)

Bakalaur(Bachelor’s degree or more)

Bijelci

89,4

56,4

30,0

Crnci

80,4

44,7

17,3

Azijati

87,6

67,4

49,8

Hispanoamerikanci

57,0

29,6

11,4

Izvor: U.S. Census Bureau

Djeca imigranata (Druga generacija)

Mnogi imigranti u SAD dolaze još kao djeca, pa se ponekad nazivaju jednom i pol generacijom. Djeca imigranata se od svojih roditelja razlikuju po nečem bitnom. Činjenica da su oni građani SAD-a, daje im prednost da se ne moraju brinuti oko svog legalnog boravka u zemlji.

Odrastanjem u američkom društvu i kulturi djeca svoj status i izglede za napretkom uspoređuju s Amerikancima, a ne sa životima svojih roditelja u zemlji iz koje su došli. Kod djece je veći postotak onih sa završenim fakultetom u odnosu na njihove roditelje. U SAD-u imaju puno veće šanse obrazovati se, nego što je to u zemlji iz koje su došli. Oko 3,4 milijuna Azijata u dobi do 24 godine završilo je fakultet. Taj se broj smanjuje u dobnoj skupini od 25 do 74 godine na 2,7 milijuna. Kod populacije Crnaca situacija je podjednaka kao i kod Azijata. Hispanoamerikanaca sa završenim fakultetom ima oko 2,1 milijuna dok se taj broj u dobnoj skupini od 25 do 74 godine smanjuje na 1,7 milijuna (U.S. Census Bureau). Taj relevantni uspjeh druge generacije pokazuje nam da se visoka razina motivacije njihovih roditelja u određenoj mjeri prenijela na djecu. Postaju svjesni da se obrazovanje u novoj domovini cijeni i da je to ključ ekonomskog uspjeha i napretka. Najviše od sebe daju kada se njihovo obrazovanje temelji na kulturi zemlje iz koje su došli. Do sredine 20. stoljeća smatralo se da kulturu, identitet i ponos imigranata treba ukloniti, jer to smeta njihovoj “amerikanizaciji” (Allen, 2006). Preko politike multikulturalnosti nastoje se zadržati etničke i kulturne razlike kroz više generacija imigranata, ali je to gotovo nemoguće zbog jake asimilacije preko škole, medija, glazbe itd. No, dolazak u SAD ima i negativne posljedice za djecu. Dokazano je da djeca imigranata imaju sve manje volje za učenjem što su duže izložena novom društvu i kulturi (Allen, 2006). Nisu svi utjecaji nove zemlje pozitivni.

Stupanj obrazovanja i spol

Stupanj obrazovanja se znatno razlikuje po spolu. Postotni udio djevojaka sa završenom srednjom školom je veći za 1-3% (podjednako za sve etničke i rasne skupine) u odnosu na dječake (U.S. Census Bureau,www.census.gov). Djevojke druge generacije su uspješnije u školi od vršnjaka suprotnog spola. To je velika promjena u odnosu na situaciju u kakvoj su njihovi roditelji odrastali kada je patrijarhat prednost u obrazovanju davao dječacima. Dokazano je da dječaci češće izostaju sa nastave i napuštaju školu (Voice of America). Napuštanje škole često uzrokuje njihova percepcija o rasističkom stavu u američkom društvu. Smatraju da su oni članovi rase u manjini i da kultura bijelaca prevladava u školi i na poslu. Svojim ponašanjem, jezikom i oblačenjem pokazuju suprotnost takvoj kulturi i obrazovanju. Na taj se način rasa često upotrebljava kao izgovor za lošiji uspjeh u školi ili na poslu. Djevojke svoja dobra školska postignuća koriste za odbijanje uloge koju su im prije roditelji odredili (Allen, 2006). Najčešći razlog koji ih sprečava u obrazovanju je prerana trudnoća.

Stupanj obrazovanja kod pojedinih rasnih i etničkih manjina

Kako je već rečeno, najobrazovaniji imigranti dolaze iz zemalja Azije i Europe. Slična je  situacija i s afričkim doseljenicima, ali zbog niskog udjela u ukupnom broju imigranata, nemaju većeg utjecaja na obrazovnu strukturu. Imigranti Zapadne Indije i Afrike (rasno se smatraju crncima) imaju povoljniji stupanj obrazovanja nego crnci u SAD-u. Najniži stupanj je kod Hispanoamerikanaca, a pogotovo Meksikanaca. Meksiko je od 1990. godine izvor oko 1/3 svih imigranata u SAD (Allen, 2006). Istraživanja su pokazala osobito nisku razinu obrazovanja kod Meksikanaca rođenih u SAD-u u odnosu na druge pripadnike etničkih skupina rođenih također u SAD-u. Udio onih Amerikanaca iz Meksika koji su završili fakultet, a pripadaju trećoj generaciji, nije veći od udjela druge generacije (Allen, 2006). Čini se da je međugeneracijski napredak, koji se dogodio kod većine etničkih grupa, zaustavljen kod Meksikanaca rođenih u SAD-u. Njihovi roditelji zbog slabijeg i ograničenog obrazovanja nisu u mogućnosti pomagati djeci i razumjeti njihovu situaciju u školi. Rezultat toga je da mnoga djeca teško spajaju ta dva različita svijeta, svijet u školi i kod kuće.

Učenje i prihvaćanje engleskog  jezika

Velik broj Amerikanaca je tijekom 1990-ih izražavalo zabrinutost zbog vidljivo sporog tempa kojim su imigranti učili engleski jezik i osnove američke kulture. Postojalo je mišljenje da se meksički imigranti i njihova djeca nisu asimilirali i da predstavljaju prijetnju integraciji politike i kulture SAD-a. Iako velik broj njih po dolasku u SAD zadrži španjolski jezik i tradicionalne običaje preko etničkih zajednica, njihova djeca jako dobro i lako prihvate engleski. Prilagodba na sporazumijevanje obično traje tri generacije: odrasli imigranti ne govore dobro engleski, njihova djeca se podjednako dobro služe engleskim i materinjim jezikom, a unuci govore uglavnom samo engleski jezik (Allen, 2006). Preko jezika se druga generacija toliko “amerikanizirala” da slabije znaju jezik zemlje iz koje dolaze njihovi roditelji nego engleski. To uzrokuje pomanjkanje dvojezičnosti što je veliki gubitak za SAD.


Sl. 2. Jezik koji imigranti govore kod kuće, 2001. godine
Izvor: U.S. Census Bureau

Obrazovna struktura novopridošlih imigranata u većini slučajeva pokazuje pozitivne pomake. Njihova velika želja i volja za boljim životom je glavni motiv zbog kojeg ne odustaju. Nastavak školovanja i obrazovanja im uvelike pomaže. Kako se ekonomija SAD-a bazira na znanju i visokim tehnologijama, imigranti će morati ići u korak s tim kako bi napredovali i ostvarili svoj “američki san”.

Literatura i izvori

Allen, James P. (2006): How successful are recent immigrants to the United States and Their children?, Yearbook of  the Association of Pacific Coast Geographers 68, 9-32.
Getis, A., Getis, J., Quastler, I.E. (2001):  The United States and Canada, McGraw-Hill, New York
Skop, E. i Li, W. (2005): Asians in America’s suburbs: patterns and consequences of settlement, Geographical Review 95 (2), 167-188.
U.S. Census Bureau, Education Attainment in the U.S.,http://www.census.gov/prod/2004pubs/p20-550.pdf, 24.8.2008.
Voice of America, 2.6.2008.