Projekt Tri klanca – novo svjetsko čudo ili novi ljudski promašaj?

24. studenoga 2007. |
Pogledajte sve članke na karti
Ukratko o rijeci koju treba ukrotiti

Rijeka Chang Jiang (kin. Duga rijeka) najduža je azijska i treća svjetska rijeka (nakon Nila i Amazone). Duga je oko 6380 km, protječe kroz 8 kineskih provincija te s ukupnim poriječjem od gotovo 2 mil. km2 čini žilu kucavicu središnje i istočne Kine. Prosječni protok joj je oko 31000 m3/s što otprilike znači da godišnje u more odvodi trilijun m3 vode. Ukupni joj je pad 5800 m, pa se snaga hidroenergije procjenjuje na 288 mil. kW od čega se do sada koristi tek 6 %.

Slika 1. Chang Jiang – treća najdulja rijeka svijeta (izvor: lh3.google.com)

Zanimiljivo je da od svoga izvora na Tibetskoj visoravni, podno Kunlun Shana do ušća u Istočnokinesko more u blizini Shanghaija mijenja naziv nekoliko puta. U gornjem dijelu toka zove se Tongtian He (kin. Rijeka koja teče prema nebu), potom Jinsha Jiang (Rijeka zlatnog pijeska), u području Tri klanca zove se Chang Jiang (Duga rijeka), a naziv Jangce Jiang (Plitka rijeka) počinje nositi tek zadnjih 500 km prije ušća. Tome treba dodati i naziv Modra ili Plava rijeka, kako ju je nazvao jedan francuski kolonist u XIX. st., no taj se naziv danas vrlo rijetko upotrebljava. Glavni su joj pritoci rijeke Yalong, Min, Jialing i Han (lijevi) te Wu, Yuan, Xiang i Gan (desni). Za monsunskih kiša Chang Jiang i pritoci se razlijevaju i česti su razorni poplavni valovi (samo u XX. st. zbog njenih poplava poginulo je oko 300 000 ljudi). Dolina rijeke je glavno poljoprivredno (žitnica Kine) i važno industrijsko područje Kine. U njoj se ostvaruje više od polovice kineske poljoprivredne proizvodnje (pšenica, ječam, kukuruz, konoplja i dr.) i čak ¾ kineske proizvodnje riže. Chang Jiang je i glavni unutarnji plovni put Kine (800 mil. t 2005.). Za velike brodove trenutno je plovna do grada Yichanga (940 km uzvodno od ušća), a za manje brodove i 2700 km uzvodno od ušća. Poriječje Chang Jianga najnaseljenije je područje Kine u kojem živi oko 1/3 ukupnog stanovništva. Na njenim obalama nalaze se milijunski gradovi poput Chongqinga, Wuhana, Nanjinga i Shanghaija.

Slika 2. Smještaj brane Tri klanca (izvor: www.fas.usda.gov)

O zidu koji će ju ukrotiti?

Zbog već navedenih čestih poplava i velikog hidroenergetskog potencijala ideja o regulaciji rijeke Chang Jiang dugo je prisutna. Nakon prvih javnih najava 1914. g. prvog predsjednika Kine Sun Yat-sena, provedena su istraživanja o najpogodnijoj lokaciji. Od prvih većih istraživanja mogućnosti izgradnje megaprojekta brane Tri klanca (kin. Sanxia Ba, engl. Three Gorges Dam), najveće hidroelektrane na svijetu i s njom povezane brane i umjetnog jezera 40-ih godina XX. st. koje su vodili američki stručnjaci, do konačnog idejnog rješenja prošlo je oko pola stoljeća. Za Projekt Tri klanca (engl. Three Gorges Project ili skraćeno TGP) organizirana je nacionalna mreža stručnjaka za izradu i pregled pojedinih rješenja i dijelova projekta a uključeni su i brojni stručnjaci iz preko deset zemalja svijeta. Za lokaciju je odabran predio zvan Tri klanca, gdje je rijeka Chang Jiang najuža i gdje joj je hidropotencijal izrazit. Tu su na prostoru dugom 200 km, između gradova Wanxian i Yichang, idući nizvodno smještena tri klanca ili kanjona: Qutang, dug 8 km (najkraći i najuži), Wu, dug 40 km i Xiling, duljine 80 km (najopasniji zbog plićina i brzine vode). Brana je većim dijelom izgrađena u lipnju 2003. na lokaciji 40 km uzvodno od grada Yichanga, neposredno uz klanac Xiling. Radovi na izgradnji projekta započeli su krajem 1994. godine i predviđeno je da će trajati (zajedno s punjenjem umjetnog jezera) do 2009, dok bi maksimalna proizvodnja el. energije trebala biti postignuta do 2011. Brana je armiranobetonska i gravitacijskog tipa, duga u osi 2310 m, visoka 185 m, s najvećom širinom od 181 m. Hidroelektrane su smještene na krajevima brane a njihova ukupna instalirana snaga biti će 18 200 MW. Predviđena je proizvodnja od približno 85 mil. kWh godišnje, a optimistična predviđanja govore i do 105 mil. kWh godišnje u punom pogonu. Dio namijenjen za plovidbu sastoji se od brodske prevodnice za oba pravca koja ima pet odvojenih komora za svladavanje visinske razlike od gotovo 100 m. Brana će stvoriti umjetno jezero zapremine od gotovo 40 mil. m3, površine od oko 1045 km2, kojega će dužina biti približno 600 km, a prosječna širina 1,1 km, što je manje od dvostruke širine sadašnjeg riječnog korita.

Slika 3. Središnji dio brane Tri klanca (izvor: www.spiegel.de)

”Za”

Brana Tri klanca na rijeci Chang Jiang nije najveća brana na svijetu. Postoji desetak viših i većih od nje. Umjetno jezero nastalo izgradnjom brane neće biti najveće ni površinom niti zapreminom na svijetu. Također postoji desetak većih. Ali projekt Tri klanca najveći je hidroenergetski pothvat odnosno hidroelektrana na svijetu, koja po instaliranoj snazi od 18 200 MW odgovara snazi 18 prosječnih nuklearnih elektrana, a godišnja proizvodnja električne energije jednaka je dobivenoj struji u termoelektranama pri potrošnji 50 mil. t kamenog ugljena. Osiguranje energetskih izvora najvažniji je preduvjet nastavku galopirajućeg rasta kineskog gospodarstva. U svojoj punoj snazi hidroelektrana će proizvoditi 7-9 % ukupne kineske proizvodnje el. energije. Značajan je to i ekološki doprinos ako znamo da Kina gotovo svu energiju dobiva izgaranjem fosilnih goriva posebice ugljena. Uz energetsku dobit važna je i zaštita od poplava te plovidba. Upravo zaštitu od razornih poplava kineska vlada naglašava kao primarni cilj izgradnje megaprojekta. Uz smanjenje prometnih troškova do 40 %, od Shanghaija uzvodno do Chongqinga umjesto brodova do najviše 3 500 BRT moći će ploviti oni do 10 000 BRT.

Slika 4. Plovidba kroz Tri klanca (izvor: www.china.org.cn)

Značajna je prednost projekta i navodnjavanje okolnih i nizvodnih poljoprivrednih površina kao i planovi za vodoopskrbu sjevernih i sušnijih dijelova Kine. Rijeka Chang Jiang 23 je puta bogatija vodom od glavne vodotoka sjeverne Kine, rijeke Huang He (Žuta rijeka), a općenito se može reći da cijeli kineski sjever pati od nestašice vode te se računa da već danas u velikim sjevernim gradovima nedostaje 40 mil. m3 vode. Jedno od riješenja vidi se upravo u projektima povezanim s branom Tri klanca.

”Protiv”

Iako mnogi u Kini smatraju projekt Triju klanaca neophodnim za razvoj kineskog gospodarstva i razvoja Kine u vodeću svjetsku silu, mnogi stručnjaci smatraju da bi negativni učinci projekta mogli nadmašiti njegove pozitivne učinke. Službeni podaci uvelike se razlikuju od primjerice podataka međunarodnih organizacija, novinara ili različitih ekoloških i drugih udruga i aktivista što otežava objektivan stav o projektu. No, neosporno je da će negativne posljedice za okoliš i ljude biti dalekosežne. Zadržavanje vode ispred brane povećati će njezinu temperaturu i izmijeniti mineralni sastav što će utjecati i već utječe na biljni i životinjski svijet (nestanak ili ozbiljno ugrožavanje nekoliko rijetkih riječnih vrsta). Zadržavanjem i usporavanjem rijeke smanjuje se njezina funkcija odvodnjavanja otpadnih voda velikih gradova. Rijeka Chang Jiang jedna je od muljem najbogatijih rijeka svijeta.

Slika 4: Chang Jiang nosi velike količine mulja zbog čega je specifične boje (izvor: www.3kingdoms.net)

On će se izgradnjom brane zadržavati i taložiti u jezeru čime se smanjuje njegov povoljan utjecaj na poljoprivredu nizvodno od brane što će za posljedicu imati povećanu upotrebu kemijskih sredstava i daljnju degradaciju tala. Uz to, naglašava se i ugroženost Shanghaija koji leži u delti Chang Jianga koja se izgrađuje bogatim nanosima mulja. Takav scenarij neodoljivo podsjeća na rijeku Nil i Asuansku branu. Zadržavanje mulja i predviđena pojačana erozija tla uslijed degradacije obala i aktivacije klizišta umjetnog jezera zbog naseljavanja stanovništva može dovesti do nepredvidljivih posljedica koje bi mogle ugroziti i stabilnost same brane. Neki stručnjaci izražavaju strah da bi povećana težina uzrokovana nakupljanjem vode i sedimenata mogla reaktivirati rasjednu zonu na kojoj se nalazi buduće jezero što bi opet uzrokovalo potres koji bi mogao oštetiti ili srušiti branu. Već se bilježi pojačana seizmička aktivnost u tom području. Tu su uobičajeno i bojazni o terorističkim pothvatima ili ratnim operacijama čiji su potencijalni ciljevi ovakvi megaprojekti. Najnovija istraživanja pak naglašavaju da bi prebrzo punjenje umjetnog jezera (radi brže zarade zbog proizvodnje el. energije) moglo dovesti do poplava uzvodno od brane i potapanja a time i novih preseljenja stanovništva višemilijunskog Chongqinga. Općenito je prisilno preseljenje stanovništva izazvalo velike polemike u javnosti. Prema različitim izvorima zbog cijelog projekta već je preseljeno između 1 i 2 mil. stanovnika, odnosno oko 140 naselja i oko 1600 postrojenja i rudnika a predviđena su i moguća daljnja preseljenja otprilike 500 000 stanovnika metropolitanskog područja Chongqinga. Možda jedna od najmanje naglašavanih činjenica je utjecaj na kinesku kulturu i povijest. Srednji dio toka rijeke Chang Jiang jedna je od kolijevki (kineske) civilizacije. Zbog izgradnje brane pod vodom će se naći spomenici iz dvije posljednje kineske dinastije Ming i Qing na čak 1208 povijesnih lokaliteta te poznate pećinske skulpture iz dinastije Tang (VII.-X. st.). Dio povijesnih spomenika je preseljen, no mnogi će tragovi života stari i 6000 godina ostati potopljeni pod vodom. Protivnici cijelog projekta naglašavaju i njegovu skupoću. Službene brojke se kreću oko 30 mlrd USD dok neslužbene brojke zbog inflacije rastu i do vrtoglavih 100 mlrd USD. Za taj novac, naglašavaju moglo se izgraditi nekoliko manjih hidroelektrana koje bi uzimajući u obzir negativne učinke imale veću isplativost. Mnoge negativne posljedice teško je predvidjeti, a mnogih nismo niti svjesni. Vrijeme će pokazati, a u slučaju Tri klanca možda i prije no što očekujemo.

Literatura i izvori

Challman, D. (2000): A Whole Dam Story: A Review of the China Yangtze Three Gorges Dam, Energeia, vol. 11, br. 1, University of Kentucky, Center for Applied Energy Research
Nadilo, B. (2002): Projekt Tri klanca – najveća hidroelektrana na svijetu na rijeci Jangce, Građevinar, vol. 54, br. 4, str. 239.-245.
Opća i nacionalna enciklopedija u 20 knjiga, IV knjiga Ca-Da, gl. ur. A. Vujić, Pro leksis i Večernji list, Zagreb, 2005.
Nekoliko korisnih linkova:
http://www.probeinternational.org/catalog/three_gorges_probe.php
http://www.china-embassy.org/eng/zt/sxgc/t36512.htm
http://en.wikipedia.org/wiki/Three_gorges_project