Shanghai – najveća svjetska luka

5. prosinca 2006. |
Pogledajte sve članke na karti

Svjetsko je more izvor života na Zemlji, a istovremeno čini golemu plovnu površinu koja omogućuje odvijanje pomorskoga prometa i ostalih pomorskih djelatnosti. Pomorski promet je najvažnija pomorska djelatnost, koja omogućuje globalno gospodarsko povezivanje. Oko dvije trećine ukupnoga međunarodnog robnog prometa obavlja se putem mora!  Na svjetskom se moru oblikuju važni robni tokovi koji povezuju globalno tržište. Krajnje točke pomorskih robnih tokova a ujedno i ishodišta svih pomorskih djelatnosti jesu luke. One funkcioniraju kao točke u kojima se fokusiraju različite gospodarske, političke i kulturne silnica, ali ujedno i kao oscilatori koji dalje “emitiraju” te silnice u prostor zaleđa (hinterland) i morskoga pročelja (foreland).

Pomorski je promet najjeftinija grana prometa, a često i jedini način transporta roba među kontinentima te između kopna i otoka. Proces globalizacije, koji dominira u svjetskom društveno-gospodarskom sustavu, započeo je još u vrijeme Velikih geografskih otkrića, kada su putem mora Europljani postupno zagospodarili gotovo cijelim svijetom.

Gospodarstvo svih zemalja svijeta ovisno je o pomorskom prometu pa su tijekom prošlosti sve zemlje nastojale ovladati dijelom morske obale. Suvremeni složeni procesi litoralizacije jasno ukazuju na brojne aspekte korištenja obale i mora. Jedan od najboljih primjera jest pomorsko-geografska valorizacija Japana koja je omogućila uspon te zemlje na mjesto druge svjetske gospodarske supersile.

Shanghai – vodeća svjetska luka

Dugo nakon Velikih geografskih otkrića najprometniji ocean bio je Atlantik, posebno zbog frekventnih veza između Europe i Angloamerike. Atlantske luke Europe i SAD-a osvarivale su najveći promet među svjetskim lukama, posebice London, Rotterdam, New York, Le Havre, Porto, Lisabon i dr. Međutim, krajem 20. st. i početkom 21. st. prvenstvo u pomorskom prometu preuzele su pomorske rute i luke na Pacifiku. Rast pomorskog prometa na Pacifiku posljedica je sve intenzivnijih vanjskotrgovinskih veza među dalekoistočnim zemljama te veza između dalekoistočnih zemalja s jedne te Angloamerike i Australije s druge strane. U novije vrijeme došlo je do značajnih promjena na rang listi vodećih svjetskih luka. Od 2005. najveći promet ostvaruje se u luci Shanghai, koji svojim obujmom uvelike nadilazi godišnji promet u lukama Singapore (Singapur) i Rotterdam, a zatim i ostalim svjetskim lukama. Znakovito je da je među deset najvećih svjetskih luka čak šest iz Kine!

Tablica 1. Promet vodećih svjetskih luka od 2000. do 2005.

Izvor: www.portofrotterdam.com, studeni 2006.

Velik dio pomorskoga prometa odnosi se na prijevoz tekućega i rasutog (sipkog) tereta. Među najvažnijim pomorskim robnim tokovima ističu se oni kojima se prevozi nafta, ugljen, željezna ruda i žitarice (cerealije). Generalni teret, koji čini uglavnom industrijska roba, prijevozi se najviše putem kontejnera. Kontejnerizacija velikog dijela pomorskog prometa nameće potrebu međunarodne standardizacije (TEU), te izgradnje specijalnih brodova i kontejnerskih terminala. Posebno je razvijena kontejnerizacija prometa u zemaljama Dalekoga istoka (Japan, Singapur, Hong Kong, Tajvan, Južna Koreja), a potom slijede Angloamerika i atlantska Europa. To je razvidno i iz tabelarnih podataka o prometu vodećih svjetskih kontejnerskih luka:

Tablica 2. Promet vodećih svjetskih kontejnerskih luka od 2000. do 2005.


Izvor: www.portofrotterdam.com, studeni 2006.

Kvantitativna i kvalitatitavna obilježja pomorskog prometa u neposrednoj su vezi sa stupnjem gospodarske razvijenosti pojedinih zemalja i regija. Što je snažnije gospodarstvo, to je veći opseg vanjskotrgovinske razmjene, a s time i veći obujam pomorskog prometa i ostalih pomorskih djelatnosti. Visoko pozicioniranje dalekoistočnih luka zrcali izrazitku gospodarsku dinamiku tog prostora, koja je, uz ostalo, razvidna i iz sljedećih podataka:

Tablica 3. Vodeće gospodarske sile svijeta prema ukupnom BDP-u 2004. i 2005.


Izvor: World Development Indicators database, World Bank, preuzeto s web stranice: http://www.geohive.com, prosinac 2006.

U skladu sa suvremenim društveno-gospodarskim mijenama na međunarodnom pomorskom tržištu dolazi i do svojevrsnog pregrupriranja među europskim lukama. Bez obzira na te promjene, prvo mjesto i dalje ima rotterdamska luka, a zatim slijede luke Antwerpen, Hamburg i Marseille. Luke na Sjevernom moru očito imaju primat, ponajprije jer Zapadna i dio Srednje Europe, područje koje čini gospodarsku jezgru Europske Unije, putem tih luka ostvaruje velik dio vanjskotrgovinskih veza s ostatkom svijeta.

Tablica 4. Vodeće europske luke od 2000. do 2005.


Izvor: www.portofrotterdam.com, studeni 2006.

U ovom kratkom prikazu dani su samo neki statistički pokazatelji, a poštovani čitatelji se upućuju da na temelju priloženih podataka sami oblikuju zaključak i da prodube i prošire ovu problematiku potragom za relevantnim statističkim podatcima te promišljanjem o kompleksnim uzrocima globalnih promjena u svjetskom pomorstvu.

Izvori podataka:
www.portofrotterdam.com
http://www.geohive.com
https://www.cia.gov/cia/publications/factbook/index.html (The CIA World Factbook)