Slikarstvo i geografija: Van Gogh, Mondrian i Haška slikarska škola

1. lipnja 2006. |
Pogledajte sve članke na karti

Imaju li slikarstvo i geografija dodirnih točaka? Pa naravno da imaju! To su ustanovili učenici sedmog razreda jedne osnovne škole posjetom galeriji ,,Klovićevi dvori” – šetali su polderima i plažama, gledali vjetrenjače i kanale, ulazili u radničke kuće, gradske crkve i sa slika očitavali geografiju Nizozemske na kraju 19. stoljeća.

O Nizozemskoj

U reljefnom smislu Nizozemska je dio Sjevernoeuropske nizine koja prema jugoistoku prelazi u ogranke Ardena. Zemlja ima izlaz na Sjeverno more, a obala je niska i pješčana. Dio Nizozemske je niži od razine mora. Taj je dio nastao nisušivanje mora nakon gradnje nasipa. Tako su nastali polderi. Kroz prošlost se Nizozemska proširivala na račun mora sve više  pa danas čak 25% površine čini nekadašnje morsko dno (polderi). Klima je oceanska: zime su blage, a ljeta hladna. Zbog reljefne otvorenosti često puše vjetar. Najveći gradovi u prošlosti i danas su Amsterdam, Roterdam i Den Haag. Neki gradovi su srasli i čine konurbaciju koja se zove Randstad Holland. Konurbacija Randstad Holland danas ima oko 8 milijuna stanovnika, a čine ju gradovi Amsterdam, Haarlem, Leiden, Den Haag, Delft, Rotterdam, Dordrecht, Gouda, Utrecht i Hilversum. Nakon reformacije u Nizozemskoj je vrlo raširen protestantizam. Većina otpada na reformacijsku baštinu teologa Jeana Calvina, tj. na Reformiranu crkvu.

O Haškoj slikarskoj školi

U drugoj polovini 19. stoljeća u nizozemskom gradu Haagu djelovali su slikari koji su, za razliku od svojih prethodnika, sustavno i realno prikazivali tadašnji život Nizozemske. Njihove slike često su pejzaži, na kojima vidimo tipične nizozemske scene – ravnice s vjetrenjačama, močvarama, stokom, ali su prikazani i ljudi u svojem jednoličnom životu – kako obavljaju teške i često slabo plaćene poslove, objeduju ili se odmaraju. Kao što je jednolična nizozemska ravnica, tako je jednolična bila njihova svakodnevica. Umjetnici haške slikarske škole ,,uhvatili” su ljude, životinje i krajeve u jednom od bezbrojnih sličnih ili istih trenutaka njihove svakodnevice. Tako u ovim radovima upoznajemo reljef, klimu, biljni pokrov, stanovništvo, gospodarstvo – geografska obilježja Nizozemske u njihovom međusobnom preplitanju koji nam daje jasnu sliku jednog prostora i jednog vremena.

Haška škola je prikazivala način života u Nizozemskoj u drugoj polovini 19. stoljeća. Ona prikazuje nešto tipično za Nizozemsku – poldere s teškim oblacima, ribare i poljoprivrednike.

Nema slavnih heroja, nego samo ribari, seljaci i njihove žene. Haška slikarska škola realno prikazuje tadašnji život u Nizozemskoj, a to je bila novost u nizozemskoj likovnoj umjetnosti. Česta je tema teški život siromašnih stanovnika Nizozemske i njihova dosadna svakodnevica. Osim života ljudi, haška škola često slika i nizozemski krajolik – nepregledna ravnica, stoka, vjetrenjače, more s velikim pješčanim plažama. Prikazan je život na selu, i u gradu.

O slikama s izložbe

Jozef Isräels: Ljudi koji jedu krumpir

 
(www.tportal.hr)

Vidimo starije ljude, Nizozemce. Stoga što jedu povrće, mislimo da su iz poljoprivredne obitelji. U to vrijeme poljoprivreda u Nizozemskoj je bila razvijena. Po namještaju, kući, i odjeći mislimo da nisu baš jako bogati.

U istoj prostoriji izloženo je još nekoliko sličnih slika. Na svima pravladava tama. Ljudi na drugim slikama su siromašniji od ovih što zaključujemo po tome što oni jedu sa stola, a ostali s poda.

Slika nas se dojmila jer je pažljivo i lijepo naslikana kao i ostale slike toga slikara.

Jacob Maris: Mlada pletilja na balkonu

 
(www.tportal.hr)

Slika prikazuje djevojčicu na terasi kako plete, a pored nje na stolu je crna ptica u krletki. U pozadini su zgrade i drvo. Slikar je imao zadatak naslikati djevojčicu, a volio je slikati pejzaže. Kako bi izvršio zadatak, naslikao je djevojčicu, ali je radi svog zadovoljstva u pozadinu ubacio još i prirodu!

Anton Mauve: Žena iz Lorena s janjetom

Na slici vidimo staru kuću u dvorišnom vrtu i ženu koja je obučena kao seljačka domaćica. Malo bijelo janje pije vodu. Krajolik je zelen. Vidimo mnogo drveća i malu livadu. Malo dalje vidimo mnogo kokoši kako kljucaju kukuruz.

Johannes Bosboom: De Nieuwe Kerk u Amsterdamu

Ovo je prikaz siromašne djece i jednog odraslog čovjeka u crkvi baroknog stila. Ljudi imaju odjeću po kojoj se vidi da su siromašni. U Nizozemskoj prevladava protestantizam, odnosno Reformirana crkva. Crkve se ne ukrašavaju kipovima i slikama. De Nieuwe Kerk znači Nova crkva.

Jacob Maris: Stari Dordrecht (Stara kuća)

Kuća blizu rijeke. Ljudi tada nisu imali moderne strojeve za pranje rublja kao danas pa su ga morali prati na rijeci.

Na njoj primjećujemo nekoliko brodica. Dobro se prepoznaje starija kuća po starim prozorima i zidovima.

Slika nam se svidjela baš kao i ostale jer su naslikane svaka na svoj način. Tehnika slikanja je posebna i to slikama daje posebnu čar.

Willem Redofs: Duga


(www.tportal.hr)

Na slici vidimo dugu poslije kišnog dana. Bila je jesen, lišće je opadalo. Bilo je mnogo malih skromnih kućica. Vidimo dva mala potoka koji okružuju stazicu na kojoj se nalaze krave i zapušteni starac odjeven u krpe.

Tmurnim nebom ptice slobodno lete. Preko potoka pružaju se dva stara, drvena mosta. Kraj je dosta šumovit, no na drugoj strani je livada koja se pruža u nedogled.

Slika je jako lijepa. Vrlo je lijepo izvedeno osvjetljenje.

Philip Sadeé: Dio za siromahe

Na slici vidimo dugu pješčanu plažu i jako plitko more u koje ponire kopno. Ovdje su jako siromašni ljudi koji razmjenjuju ribu za novac. Žene su obuvene u prepoznatljive nizozemske klompe. Pokraj njih se nalazi brod pun ljudi odjevenih u krpe.
Malo dalje nalaze se dva konja i bijedna kočija. Malo dijete u plićaku lovi ribu bez obuće.
Iznad mutne vode lete ptice.
Jan Hendrik Weissenbrouch: Plaža

Ravnica pod vrlo blagim nagibom ulazi u more. Zato je plićak još vrlo daleko od obale. Kada bismo se htjeli kupati, trebalo bi dugo hodati kako bismo došli do dublje vode.
Plaža je pješčana. Brodice su također na suhom.

Krajolik je vrlo ravan, a pučina beskonačna. To sigurno utječe i na stanovnike Nizozemske. Sigurno su opušteni, a možda i dosadni.

Anton Mauve: Stado ovaca s pastirom u snijegu


(www.tportal.hr)

Pastir čuva ovce zimi. Zbog utjecaja Atlanstkog oceana zime su u Nizozenskoj blage. Srednja temperatura zraka u siječnju iznosi 0.5 – 3 ºc. Toplina s mora ulazi duboko u kopno zato što je čitava Nizozemska jedna velika ravnica. I na slici prevladava ravničarski reljef.

Jacob Maris: Povrtnjaci kod Haaga

Vidimo povrtnjake kod grada Haaga. Nizozemska je danas poznata po uzgoju povrća, a očito je da je to bila i u 19. stoljeću kada je nastala ova slika. Na slici vidimo kanal koji prolazi kroz povrtnjake. To je navodnjavanje. Na slici primjećujemo nizinu te nebo s oblacima.

Willem Roelofs: Polderski krajolik s vjetrenjačom pokraj Abcoudea

Polder je zemljište niže od razine mora, dobiveno ograđivanjem dijela mora i njegovim isušivanjem. Nekadašnje morsko dno postalo je plodno zemljište. Slika prikazuje ravnicu na kojoj je livada, kanal i vjetrenjača. Velika vjetrenjača koristi energiju vjetra.

Jacob Maris: Kamena vjetrenjača

Na ovoj slici vidimo da se vjetrenjača nalazi u nizini i da je blizu mora. U Nizozemskoj ima puno vjetra zato što nema planina da mu se ispriječe. Nizozemska je poznata po vjetrenjačama. Energija vjetra tada se koristila za mljevenje žita, a danas za dobivanje električne energije.

Anton Mauve: Ovce na nasipu

Začudili smo se kad smo na jednoj od slika vidjeli uzbrdicu. Znamo da je Nizozemska ravna i da ima poldera. Ova je uzbrdica bila dosta strma. Onda nam je naziv slike otkrio da je to nasip kojim je pregrađeno more i nastao je polder.

Willem Maris: Krave u trstici

Na slici su naslikane krave kako stoje u močvari. Močvara se nalazi u ravnici, a uokolo je drveće. Oko krava u mutnoj močvari posvuda su trske. Krave jedu travu. Vedrim nebom lete ptice.

Willem Maris: Topao dan

Krave stoje u vodi. Jedna krava pije vodu, a druge se lijeno šetaju. Neke samo stoje i gledaju u daljinu. Vidi se da im je dosadno. Vruće im je i jedva čekaju da odu kući. Kraj močvare je grmlje i drveće.

Literatura

1. http://hr.wikipedia.org/
2. http://www.t-portal.hr
3. Klemenčić, M. (ur) (1997.): Atlas Europe. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Zagreb.
4. materijali izložbe Van Gogh, Mondrian i Haška slikarska škola. Galerija Klovićevi dvori. Zagreb.
5. Maljković, M. (2004.): NIZOZEMSKA – zemlja oduzeta moru.www.geografija.hr
6. Natek, K. i Natek, M. (2000.): Države svijeta 2000. Mozaik knjiga. Zagreb.