Socio-ekonomske karakteristike imigranata SAD-a

25. siječnja 2010. |
Pogledajte sve članke na karti

Identitet pojedinih etničkih skupina u SAD-u teško je očuvati tijekom nekoliko naraštaja zbog činjenice da je američko društvo mješavina mnogih etničkih, vjerskih i drugih skupina, koje se međusobno miješaju sklapanjem prijateljstava i brakova (Getis i dr., 2001). Kada je imigracija bila uglavnom europska, koristio se izraz “melting pot”. Do sredine 20. stoljeća od imigranata se očekivala integracija u jedinstveno američko društvo i zanemarivanje svojih korijena i nasljeđa.

Kako se struktura imigranata mijenja i prevladavaju Azijati i Hispanoamerikanci, tako se i naziv mijenja u “salad bowl”. Njihova se prva, druga i treća generacija fizički razlikuje od Amerikanaca. Oni inzistiraju na razlikama i očuvanju nasljeđa i specifičnosti svake pojedine skupine te ostvarivanje prava na jedinstvenost unutar američkog društva. Smatra se da je kulturna asimilacija prva etapa u asimilacijskom procesu, dok je druga socio-ekonomski napredak (Skop i Li, 2005).

Većina imigranata, a vjerojatno i većina Amerikanaca, uspjeh opisuju u ekonomskom smislu. Razmatrajući veliku važnost napredovanja u obrazovanju, rastuću neravnomjernost u prihodima i različite kulturne prilagodbe koje imigranti moraju savladati, nije u potpunosti jasno koliko su imigranti uspješni. Geografi s University of California, Los Angeles (UCLA) mjerili su razinu prihoda, zvanje i udio onih imigranata koji su vlasnici svojih kuća, da bi procijenili koliko su uspješni otkako su došli u SAD. Rezultati su pokazali velike razlike u zarađivanju između imigranata različitih rasnih i etničkih skupina (Voice of America, www.voa.gov).

Dohodak imigranata

Prosječan dohodak bijelih Amerikanaca sa završenom srednjom školom 2003. godine iznosio je 28 800 američkih dolara ($). Kod imigranata s istom razinom obrazovanja prosječni dohodci su bili nešto niži, pa su Azijati iste godine prosječno zarađivali 24 900 $, Hispanoamerikanci 23 204 $, a crnci 22 823 $.

Treba izdvojiti imigrante Zapadne Indije i pojedinih afričkih zemalja (rasno se smatraju crncima) koji u prosjeku zarađuju nešto više, pa imaju i povoljniji ekonomski status. Prosječni godišnji prihodi su usko povezani sa stupnjem obrazovanja imigranata što je prikazano u sljedećoj tablici. Kako stupanj obrazovanja raste, raste i ekonomski status, ali uz znatne razlike u zarađivanju između pojedinih skupina.

Tab. 1. Povezanost prosječnih godišnjih dohodaka (u dolarima) i stupnja
obrazovanja kod imigranata  2003. godine

Izvor: U.S. Census Bureau

Imigrantskim obiteljima najčešće treba 10 do 20 godina za prilagođavanje na novu zemlju, njenu ekonomiju, zarađivanje viših dohodaka te na vlasništvo kuće. Ranijim istraživanjima dokazano je da su muški imigranti koji ne dolaze iz izbjegličkih zemalja (uglavnom Afrike i Azije), nakon 10 do 20 godina, zarađivali isto kao i muškarci sličnih godina i obrazovanja rođenih u SAD-u  (Allen, 2006). Meksikanke nižeg stupnja obrazovanja imaju prihode koji su za oko 10% niže od žena bijele rase sličnog obrazovanja. Meksikanci koji su završili fakultet zarađuju 11% manje od muškaraca bijele rase istog stupnja obrazovanja (Allen, 2006).

Kod imigranata koji u SAD dolaze s fakultetskim obrazovanjem često dolazi do naglog pada njihovog položaja i prihoda nakon dolaska. To se najčešće događa jer njihove diplome nisu prepoznate u SAD-u ili je znanje engleskog jezika nedovoljno. Počinju raditi poslove koji su manje plaćeni i manje umno zahtjevni nego što su očekivali. Mnogi uzimaju dodatne sate engleskog ili polažu stručne ispite. Ako svoje kvalitete i sposobnosti dokažu, zajamčeno je povećanje prihoda. Ekonomski napredak je čest i za slabije obrazovane ljude. Tijekom vremena se smanjuje i udio siromašnih. Postotak siromaštva kod imigranata Latinske Amerike koji u SAD dolaze 1970-ih pada sa 27% na 22% 1980. i konačno na 17% 2000. godine  (U.S. Census Bureau, www.census.gov).

Poduzetničke ambicije imigranata i niše u zapošljavanju

Imigranti sa slabijim znanjem engleskog jezika i oni koji su zabrinuti da će se suočiti s diskriminacijom na tržištu rada pokazuju interes za pokretanje vlastitog posla. Ti poslovi se uglavnom odnose na trgovine prehranom, praonice ili slično. Većina zaposlenika na takvim radnim mjestima su sami članovi obitelji (Allen, 2006).


Sl.1. Trgovina prehrambenih proizvoda čiji su vlasnici u velikom postotku pakistanske
obitelji
Izvor: Voice of America

Kada imigranti traže način da se ekonomski prilagode novoj zemlji, ustvari traže bolje poslove nego što su prije radili ili traže poslovne mogućnosti u određenom sektoru gospodarstva. Pronalazak takvih poslovnih mogućnosti je bio način povezivanja različitih etničkih grupa koji često vodi određenoj specijalizaciji poslova. Takva specijalizacija se često zove niša i može se mjeriti postotkom zaposlenih imigranata u određenom zanimanju u odnosu na ukupan broj ljudi zaposlenih u tom zanimanju (Allen, 2006).

Neobično jaka specijalizacija poslova dogodila se 1990. godine u Los Angelesu. Primjer za to su Kambodžani koji su u industriji tjestenine činili 30 puta veći udio zaposlenih, zatim Filipinci zaposleni u mikrobiološkim laboratorijima kao tehničari, Kineskinje koje rade kao farmaceutkinje i programerke te dadilje i kućne pomoćnice iz Salvadora (Allen, 2006). Niše su potpuno novi oblik prilagođavanja američkoj ekonomiji.


Sl. 2. Praonica rublja u Kaliforniji u vlasništvu meksičke obitelji
Izvor: Voice of America

Oko 1/4 svih inženjera i kompjutorskih stručnjaka zaposlenih u Silicijskoj dolini (Kalifornija), središtu američke kompjutorske industrije, dolazi iz neke strane zemlje. Radi se većinom o stručnjacima iz Azije. U najnovije vrijeme sve češće surađuju i s kolegama iz zemalja koje su napustili prije više desetljeća. Sve to rezultira novim poslovnim projektima (Voice of America, www.voa.gov). Osim toga, Azijati su najčešće menadžeri, upravitelji i razni stručnjaci.

Crnci su 2002. godine imali najvišu stopu nezaposlenosti, čak 11%. Najčešće su zaposleni u proizvodnim i administrativnim djelatnostima te prodaji. Hispanoamerikanci imaju nešto nižu stopu nezaposlenosti u odnosu na crnce (8,1%) i uglavnom rade u uslužnim djelatnostima (Voice of America, www.census.gov).

Imigracija – pozitivan ili negativan proces?

Zbog toga što je u novoj sredini početak težak, dobar dio useljenika je slabijeg imovinskog stanja u usporedbi s prosječnim Amerikancem. Američko društvo ima dva stava o useljenicima: imigracija je korisna i imigracija je štetna. Direktor Centra za proučavanje imigracija zalaže se za ograničavanje useljavanja. Smatra da masovan dolazak useljenika koji rade slabo plaćene poslove ugrožava egzistenciju američkih radnika. U modernoj ekonomiji je sve manje mjesta za nekvalificirane ili srednje kvalificirane radnike, pa se američki radnici za ta mjesta moraju natjecati s useljenicima. Imigrantima je bolje, ali je pitanje kako to podnosi domaće stanovništvo? Kako podnose natjecanje za poslove s useljenicima?

Mnoge udruge koje pomažu useljenicima demantiraju takve tvrdnje i smatraju da stanje ipak nije toliko dramatično. Useljenici dolaze sa željom i planovima za bolji život što nikako nije loše za američku ekonomiju. Američka povijest je pokazala da se radi o uspješnom projektu kako za ekonomiju tako i za društvo (Voice of America, www.voa.gov).

S rastućim nejednakostima u raspodjeli prihoda, Meksikanci rođeni u SAD-u bi mogli i dalje ostati pripadnici radničke klase. Postoje mogućnosti formiranja socijalne klase koja bi bila vrlo slična klasi siromašnih crnaca rođenih u SAD-u. Procjene za budućnost ipak najavljuju optimističniju situaciju i priča o prilagođavanju imigranata na ekonomiju i život u SAD-u čini se pozitivna.

Literatura i izvori

Allen, James P. (2006): How successful are recent immigrants to the United States and Their children?, Yearbook of  the Association of Pacific Coast Geographers 68, 9-32.
Getis, A., Getis, J., Quastler, I.E. (2001): The United States and Canada, McGraw-Hill, New York
Skop, E., Li, W. (2005): Asians in America’s suburbs: patterns and consequences of settlement, Geographical Review 95 (2), 167-188.
U.S. Census Bureau, Education Attainment in the U.S., http://www.census.gov/prod/2004pubs/p20-550.pdf, 24.8.2008.
U.S. Census Bureau, Incomes, http://www.census.gov/prod/2007pubs/08statab/income.pdf, 24.8.2008.
Voice of America, www.voa.gov, 2.6.2008.