Spajanje općina u Austriji kao oblik borbe protiv financijske krize i marginalnosti

4. veljače 2015. |
Pogledajte sve članke na karti

Nedavna međunarodna financijska kriza uzrokovana kolapsom američkog bankarskog sektora prelila se na čitav globalizirani svijet u kojem je pogodila ne samo nacionalne financijske sektore, već i lokalne zajednice. Te su posljedice obilježene različitim ekonomskim, socijalnim, kulturnim, političkim i faktorima osobne naravi. Kao rješenje često se u medijima predlagala strukturna reforma o kojoj su raspravljali i političari i članovi lokalnih zajednica. Kakve su posljedice financijske krize po lokalne zajednice u Austriji, kroz analize medija i intervjue s lokalnim političarima istražio je austrijski geograf Walter Zsilincsar u članku “Administrative Reform as a Tool in Fighting Communal Marginality” objavljenom u Hrvatskom geografskom glasniku (Hrvatski geografski glasnik 76 (1), 27-40, 2014).

NEKI UZROCI I MOTIVI ZA REFORMU OPĆINA

Unatoč neslaganjima među političkim oponentima, lošem funkcioniranju administracije, korupciji, neadekvatnoj regionalnoj politici itd., najvažniji razlog za strukturnu slabost lokalnih zajednica u Austriji vjerojatno leži u nepromijenjenom broju administrativnih jedinica, iako se stanovništvo kroz proteklih pola stoljeća u većini ruralnih područja gotovo prepolovilo. To dovodi do neodrživosti općinskih proračuna koji se troše na infrastrukturne, socijalne i kulturne sadržaje u mjeri koja nadilazi financijski potencijal općina, a tome valja dodati i popularno financiranje lokalnih sportskih klubova i prestižnih sadržaja poput toplica koje su uslijed rasta konkurencije postale financijski nekonkurentne i na taj način teret općinama.

FINANCIJSKA KRIZA U OPĆINAMA

Statistički podaci pokazuju da su glavne varijable općinskih proračuna u pokrajini Štajerskoj broj stanovnika i ekonomska produktivnost pa razvijeniji gradovi i industrijske zone ostvaruju veći udio ukupnih regionalnih prihoda u odnosu na broj stanovnika. Manje pak općine u perifernim planinskim i poljoprivrednim regijama ostvaruju iznimno mali dio ukupnih regionalnih prihoda. Pritom valja naglasiti da su prostorne udaljenosti među tim dvama polovima prilično male – deseci kilometara.

Poveći pad prihoda u štajerskim općinama od 6.8% 2009. godine i znatno manji pad 2010. godine ukazuju na izrazito neuravnotežen proračun tih općina, prije svega zbog povećanja izdataka za brigu za starije, socijalnih naknada za mlade i drugih socijalnih davanja. Tome nije pridonijelo ni prebacivanje nekih skupih komunalnih planova na općine u cilju smanjenja zaduženosti države. Sve je to potaklo rasprave o mogućim spajanjima općina radi postizanja njihove financijske održivosti.

Kao odgovor na financijsku krizu, čelnici dviju najjačih stranaka u Štajerskoj su nakon višegodišnjih neslaganja 2011. godine uspostavili suradnju u cilju izlaska pokrajine iz krize. Njihovi politički potezi bili su smanjenje broja članova vlade i zastupnika u pokrajinskom parlamentu radi ušteda, a ta je suradnja rezultirala i prijedlozima strukturnih reformi općina, iako još nije nađeno konkretno ni općeprihvaćeno rješenje.

STRUKTURNE REFORME U OPĆINAMA

Nekoliko je razloga za strukturne reforme u austrijskim općinama. Prvi je sadašnji i budući razvoj stanovništva budući da i rast i pad broja stanovnika predstavljaju izazov za općinske proračune: demografski rastuće općine zahtijevat će dodatna sredstva za razvoj infrastrukture, socijalna davanja, administraciju itd. dok će općine s demografskim padom morati balansirati između izdataka za nužne aktivnosti u zajednici i sve manjih prihoda. Dodatni trošak u svim općinama predstavljaju sanacije sve češćih prirodnih hazarda sve većih razmjera (poplave, lavine, odroni, dugotrajne suše…) koji su posljedica globalnih klimatskih promjena kao i održavanje sustava za obranu od hazarda.

Stvaranje velikih administrativnih jedinica spajanjem općina moglo bi preraspodijeliti financijski pritisak i potaknuti ulaganja u novoproglašenim centrima što bi pak moglo smanjiti i opasnost od demografskih gubitaka. Međutim, nema garancije da će se takvo što sigurno dogoditi na što upozorava i primjer posljednjeg spajanja općina u Štajerskoj 1992. godine nakon čega se broj stanovnika u Frohnleitenu kao centru smanjio umjesto povećao. Drugi potencijalni razlog za spajanje općina je predviđeno smanjenje infrastrukturnih troškova, iako trenutni pokazatelji tvrde da su manje općine ekonomičnije i da su u njima infrastrukturni troškovi manji nego u većim općinama (sl. 1). Međutim, spajanjem bogatijih i siromašnijih općina moglo bi se postići uravnoteženje izdataka što je i cilj vlasti.

Zsilincsar 1
Sl. 1. Administrativni troškovi općina prema veličinskim kategorijama (u Euru po stanovniku)
Izvor podataka: Kleine Zeitung, Graz, 13. travnja 2012.)

.

Treći važan razlog za strukturne reforme u austrijskim općinama je činjenica da male općine po stanovniku troše dvostruko više od velikih. Uslijed rasprave o pitanju spajanja općina 2012. godine održano je i ispitivanje javnog mnijenja o tom pitanju na kojem se gotovo 70% Štajeraca izjasnilo za spajanja s tim da je u nekoliko općina rezultat bio negativan. Jedan od pozitivnih primjera predstavlja spajanje pet malih općina oko grada Birkfelda u istočnoj Štajerskoj koje predviđaju velike uštede u proračunu (sl. 2), iako neki političari sumnjaju u iznesene izračune.

Zsilincsar 2
Sl. 2. Očekivano smanjenje troškova nakon spajanja općina u regiji Birkfeld (Štajerska)
Izvor podataka: Kleine Zeitung, Graz, 24. srpnja 2012.

.

Kao drugi prijedlog javila se suradnja među općinama koju u praksi predvodi deset općina okupljenih oko grada Weiza koje su osnovale regionalno zajednicu općina s ciljem intenziviranja partnerstva među općinama, međusobne podrške i suradnje u glavnim područjima prostornog planiranja, zoniranja i financiranja nove regije oko Weiza.

ZAKLJUČAK

Marginalnost općina nije samo pojava u udaljenim i slabije razvijenim regijama, već ona zahvaća i napredne, vrlo razvijene zemlje poput Austrije. Pozitivan pristup rješavanju aktualne financijske krize pokazuje reformna suradnja dviju donedavno suprotstavljenih stranaka u Štajerskoj. U radu je prikazana administrativna reforma u vidu spajanja općina kao način borbe protiv marginalnosti i financijske krize. Unatoč početnoj skeptičnosti, većina stanovnika Štajerske na referendumu se nedavno izjasnila za spajanja općina te je politika spajanja započela 2013. godine.

 .

Sažetak na temelju članka objavljenog u Hrvatskom geografskom glasniku pripremio
Neven Tandarić.

Za citiranje molimo koristiti izvorni članak:
Zsilincsar, W., 2014: Administrative Reform as a Tool in Fighting Communal Marginality, Hrvatski geografski glasnik 76 (1), 27-40 (cjelovit tekst članka).