Top lista vodećih svjetskih gradova

9. studenoga 2009. |
Pogledajte sve članke na karti

Polako ali sigurno bliži se kraj još jedne kalendarske godine, kada ćemo već uobičajeno sa svih strana biti obasipani najrazličitijim top listama svega onoga što je obilježilo prethodnu godinu. Niti mi se nismo mogli oduprijeti tom zaraznom trendu.

Odlučili smo se za top listu vodećih svjetskih gradova, no umjesto uobičajenog poretka gradova i urbanih aglomeracija prema broju stanovnika donosimo prikaz inovativnog rangiranja gradova prema  indeksu njihove ekonomske i financijske snage. Top listu izradili su neki od vodećih svjetskih stručnjaka za pitanja urbanog i ekonomskog razvoja, a istraživanje je naručio MasterCard.

Urbanizacija preobražava izgled Zemlje

Prošle su godine Ujedinjeni narodi objavili da po prvi puta u povijesti više ljudi živi u urbanim nego u ruralnim područjima, iznijevši ujedno prognozu da će se taj trend nastaviti i da će 2050. u gradovima živjeti 70 % svjetskog stanovništva.1 Ostavimo ovoga puta po strani sva ona pitanja i primjedbe koje se javljaju svakom istraživaču koji pokuša usporediti broj urbanog i ruralnog stanovništva u različitim državama i različitim vremenskim razdobljima i krenimo od činjenice da je urbanizacija kao univerzalni proces uvelike preobrazila izgled našeg planeta, posebno u posljednjih stoljeće i pol.

19 urbanih aglomeracija ima više od 10 milijuna stanovnika

Najveći broj urbanog stanovništva danas živi u gradovima manjim od pola milijuna stanovnika (52 %). Gradova u sljedećem veličinskom razredu, s populacijom od pola milijuna do milijun je brojčano puno (460), ali u njima živi samo 10 % urbane populacije. U srednje velikim gradovima (prema globalnim mjerilima od milijun do pet milijuna stanovnika) živi 23 % urbanog stanovništva. U velikim gradovima, onima s više od pet, a manje od deset milijuna ljudi živi 7 % urbane populacije, a 19 svjetskih mega-gradova s preko deset milijuna žitelja dom je za 9 % urbanog stanovništva. Godine 1975. tri urbane aglomeracije (Tokio, New York-Newark i Ciudad de Mexico) imale su više od deset milijuna žitelja, a predviđa se da će 2025. taj broj doseći 27. Najveća svjetska aglomeracija jest Tokio (35 676 000 stanovnika, 2007., prema metodologiji UN-a urbanu aglomeraciju čini grad i njegova kontinuirano izgrađena i gusto naseljena okolica).

Od svjetskog do globalnog grada

No u suvremenom, profitu okrenutom svijetu, možda i važnije od broja stanovnika odnosno demografske koncentracije jest ona ekonomska – gradovi su ključne upravljačke lokacije svjetskog gospodarstva. I dok se u šezdesetim godinama 20. stoljeća važnim obilježjima „svjetskog grada“ smatrala prisutnost političke moći (koju je pratila i ekonomska i financijska snaga)2, snažna internacionalnizacija svjetske ekonomije potaknula je stvaranje novog tipa „svjetskog grada“ kojega je uloga kontrola i upravljanje globalnim kapitalizmom u kojem glavnu riječ imaju multinacionalne kompanije.3 Sve se više naglašava značaj svjetskih gradova kao centara “koorporativnih usluga“ odnosno sjedišta međunarodnih tvrtki koje pružaju pravne, računovodstvene, konzultantske, financijske, računalne i internetske te usluge odnosa s javnošću.4

Saskia Sassen, sociologinja i jedna od najznačajnijih teoretičarki novog oblika svjetskog grada, koji danas uobičajeno nosi pridjev „globalni“, isti određuje kao visokokoncentrirane centre upravljanja u organizaciji svjetske ekonomije; ključne lokacije za tvrtke koje se bave pružanjem financijskih i poslovnih usluga; mjesta proizvodnje, uključujući proizvodnju inovacija, u sektoru financijskih i poslovnih usluga te tržišta stvorenih proizvoda, usluga i inovacija.5

Rangiranje ekonomski vodećih gradova svijeta kombiniranim indeksom sedam grupa pokazatelja (metodologija)

Upravo nas je ime spomenute Saskie Sassen, kao članice autorskog tima ovog istraživanja te drugih zvučnih imena u znanstvenom svijetu, poput Petera J. Taylora, uglednog britanskog urbanog geografa koji je zaslužan za pionirske radove u ovoj problematici, privuklo ljestvici koju ćemo prikazati. S obzirom na ukratko obrazloženu ulogu koju globalni gradovi imaju u svjetskoj ekonomiji nije nas iznenadila činjenica da je istraživanje financirala i brandirala kartičarska kuća MasterCard pod nazivom „Worldwide Centers of Commerce Index™“ (u slobodnom prijevodu, s obzirom na korištene indikatore: Indeks važnosti svjetskih ekonomskih centara).

S obzirom na širinu prikazane definicije globalnog grada nameće se pitanje po kojim kriterijima odrediti njihov značaj i ulogu, koje sve pokazatelje uzeti u obzir pri kreiranju ljestvice njihove važnosti? Obično se globalni gradovi rangiraju prema broju multinacionalnih kompanija koje u njima imaju sjedište, ostvarenom BDP-u, izravnim stranim ulaganjima i ostalim kapitalnim investicijama i sl. Autori su umjesto odabira jednog ili manjeg broja pokazatelja odlučili izraditi indeks kojim će obuhvatiti sedam dimenzija globalnog grada za koje smatraju da su važne za njegovu uspješnost kao ekonomskog centra globalnog značaja. Tih sedam dimenzija su: pravni i politički okvir, ekonomska stabilnost, jednostavnost poslovanja, financijski tokovi, značaj grada kao poslovnog centra, stvaranje znanja i protok informacija te kvaliteta življenja.


Sl. 1. Metodološki ovkir izračuna Worldwide Centers of Commerce Index™
Izvor: Worldwide Centers of Commerce Index™

Vidljivo je kako svaka dimenzija nema istu važnost odnosno težinu u stvaranju ukupne ocjene: prema autorima, najvažniji su financijski tokovi (22 % ukupne vrijednosti indeksa) i jednostavnost poslovanja (20 % ukupne vrijednosti indeksa), dok su pravni i politički okvir, ekonomska stabilnost i kvaliteta življenja, svaka sa po 10 % ukupne vrijednosti indeksa dimenzije s najmanjom relativnom važnošću (sl.1). U drugoj godini objavljivanja ove top liste, dakle u 2008. uključena je nova dimenzija – kvaliteta življenja, koja je po mišljenju autora važna za privlačenje visokoobrazovane i motivirane radne snage na globalnom tržištu.  Nakon odabira dimenzija i određivanja njihove relativne važnosti odabrani su indikatori, njih 43, i pomoćni indikatori (74) za koje se smatralo da najbolje ocrtavaju pojedini aspekt uspješnosti grada s obzirom na postavljene ciljeve istraživanja. Važnost u odabiru pojedinih pokazatelja zasigurno je imala i njihova dostupnost za svaki grad uključen u istraživanje.

Rang
2008.
Rang 2007. Grad Država Vrijednost indeksa
1. 1. London V. Britanija 79.17
2. 2. New York SAD 72.77
3. 3. Tokio Japan 66.60
4. 6. Singapur Singapur 66.16
5. 4. Chicago SAD 65.24
6. 5. Hong Kong Hong Kong 63.94
7. 8. Pariz Francuska 63.87.
8. 7. Frankfurt Njemačka 62.34
9. 9. Seul Južna Koreja 61.83
10. 11. Amsterdam Nizozemska 60.06
11. 16. Madrid Španjolska 58.34
12. 14. Sydney Australija 58.33
13. 12. Toronto Kanada 58.16
14. 15. Kopenhagen Danska 57.79
15. 19. Zurich Švicarska 56.86
16. 17. Stockholm Švedska 56.67
17. 10. Los Angeles SAD 55.73
18. * Philadelphia SAD 55.55
19. * Osaka Japan 54.94
20. 25. Milano Italija 54.73

Izvor: Worldwide Centers of Commerce Index™

75 ekonomski vodećih gradova svijeta predvode London, New York, Tokio, Singapur i Chicago (rezultati)

Prva tri mjesta na top listi vodećih gradova svijeta pripala su Londonu, New Yorku i Tokiu i tim rezultatima nismo niti malo iznenađeni. I u brojnim drugim istraživanjima oni se redovito pojavljuju kao tri najvažnija globalna grada: London i Tokio prvenstveno kao poslovni, financijski i industrijski centri (posebno novih, kreativnih industrija) te sjedišta multinacionalnih kompanija, a New York uz to i sjedište važnih političkih institucija (npr. Ujedinjenih naroda).

Šangaj i Moskva nisu među prvih 20

No primjećujemo kako u prvih dvadeset nema primjerice Moskve (51. mjesto) i Šangaja (24.). Šangaj je 2005., zahvaljujući prvenstveno pomicanju težišta svjetske trgovine i pomorstva na Tihi ocean, izbio na čelo vodećih svjetskih luka, a Moskva često figurira kao brzo rastuća metropola i poslovno-financijski div s druge strane Urala. No detaljnije analizirajući svih sedam dimenzija koje pridonose ukupnoj vrijednosti indeksa primjećuje se da oba grada od vodećih zaostaju prvenstveno po stvaranje znanja i protoku informacija, kvaliteti življenja (posebno Šangaj) i dijelom financijskim tokovima što je utjecalo na njihov niži rang. Ipak primjetan je skok koji je ostvario Šangaj – s 32. mjesta u 2007. popeo se na 24. mjesto. Kina ima ukupno pet gradova među vodećih 75.

Razvijeni sjever i nerazvijeni jug: afrički i latinoamerički gradovi nisu među prvih 50

Geografski uvijek zanimljive teze su one koje svijet dijele na „razvijeni sjever i nerazvijeni jug“. I doista, izuzev Sydneya (12. mjesto) među prvih dvadeset vodećih gradova nema niti jednog s južne polutke (Sinagapur na visokom 4. mjestu nalazi se na 1 stupanj sjeverne geografske širine i to valja uzeti u obzir kod ove analize). Niti među prvih pedeset nema niti jednog grada južne hemisfere, niti jednog latinoameričkog ili afričkog urbanog centra! Najviše pozicionirani latinoamerički grad južne polutke je Santigao de Chile (53. mjesto), a Johannesburg je najbolje rangirani afrički grad (ujedno i na južnoj hemisferi). Podjele svijeta nastale u davnim kolonijalnim i imperijalističkim vremenima očito su se zadržale sve do današnjih dana.

Stara i nova Europa: najniže rangirani grad najstarijih članica Europske unije (Rim) na višem je mjestu od vodećeg grada novih članica (Praga)

Beč na 26. i München na 27. mjestu su Hrvatskoj najbliži gradovi na ovoj ljestvici. Od novih članica Europske unije, država nekadašnjeg istočnog bloka, na listu su svojim gradovima ušle Češka (Prag je na 49.), Mađarska (Budimpešta je na 52. mjestu) i Poljska (Varšava na 59.). Na cjelokupnoj listi od ukupno 75 gradova nisu se našli ni Brussels ni Strasbourg, svojevrsni glavni gradovi brojnih europskih organizacia (Europe unije, Vijeća Europe i sl.) potvrđujući time već izrečenu tezu kako je za pozicioniranje globalnih gradova ekonomska moć iznad one političke, barem formalno.

Listu vodećih europskih gradova, nakon Londona, predvode Pariz, Frankfurt, Amsterdam i Madrid. Posljednja dva također se mogu smatrati svojevrsnim iznenađenjem (gdje je Roterdam, jedna od najvećih svjetskih luka?, mogli bismo se upitati), ali oba spomenuta grada, prema ovoj analizi, značajniji su financijski centri i središta stvaranja novih znanja – oba faktora presudna su u suvremenom svjetskom ekonomskom proteku. Madrid se na globalnom tržištu pojavljuje kao vrata južnoameričkog kapitala i poslovanja u Europi, a uspjehu mu pridonosi i uloga sve značajnijeg financijskog tržišta.

Ovu bismo analizu mogli nastaviti unedogled, pa ćemo ovdje jednostavno stati i uputiti na cjelokupno istraživanje koje je dostupno na stranicama MasterCarda (link). Na kraju podsjećamo da ova, kao i svaka slična analiza, uvelike ovisi o odabiru indikatora kao i relativnoj važnosti koji svaka od pojedinih skupina tih indikatora (dimenzija) ima. Stoga ih uvijek treba promatrati kritički i s razumijevanjem.

Izvor

Worldwide Centers of Commerce Index™
http://www.mastercard.com/us/company/en/insights/studies/2008/wcoc/index.html

Literatura

1.    United Nations, Department of Economic and Social Affairs, Population Division, 2008: Urban Agglomerations 2007, www.unpopulation.org
2.    Hall, P. 1966: The World Cities, London, Weidenfeld & Nicolson
3.    Friedmann, J. i Wolff, K. 1982: World City Formation: an agenda for research and action, International Journal of Urban and Regional Research, 6, 3, 309-44
4.    Cohen, R. 1981: The new international division of labour: multinational corporations and urban hierarchy, u M. Dear i A. J. Scott (ur.) Urbanization and urban planning in capitalist society, London, Methuen
5.    Sassen, S. 1991: The Global City: New York, London and Tokyo, Princeton, Princeton University Press (2nd ed 2001)

Reference pod rednim brojevima 2. – 5. citirane su prema Hamnett, C. (2003) Unequal City: London in the Global Arena, Routledge.