Koji su načini borbe protiv financijske krize u austrijskim općinama i može li spajanje općina pridonijeti razvoju i preokretanju negativnih trendova pročitajte u članku austrijskog geografa Waltera Zsilincsara.
Može li marginalnost pridonijeti gospodarskom razvoju otoka? Na ovo pitanje odgovor su potražila dva novozelandska geografa iz Wellingtona.
Pitanje odnosa Turske i Europske unije kao nositelja europskog integracijskog procesa predmet je političkog i geostrateškog spora koji traje više od pedeset godina. Turskoj je još 1960-ih godina „obećano“ punopravno članstvo nakon neodređenog vremenskog perioda, a do danas ona nije postala članica Europske unije. Koji su razlozi tome i kakve su perspektive budućeg odnosa Turske i Europske unije pročitajte u članku Dade Jakupovića i Ive Babić.
Nakon desetljeća borbe, u srpnju 2011. i službeno se raspao Sudan, država koju su nekad nazivali “mostom koji je spajao afrički i azijski svijet”. Tekst o novoj svjetskoj državi, Južnom Sudanu, donosi vam Marin Cvitanović.
Vijesti o somalskim gusarima u Adenskom zaljevu u posljednje vrijeme često se pojavljuju u medijima. Pomorci ili čitavi brodovi bivaju oteti da bi se zatim tražila ogromna otkupnina od brodarskih tvrtki…
O osnovnim obilježjima Francuske Kanade kao kulturne regije te težnji za njezinim izdvajanjem iz Kanade, pročitajte u članku Ivana Šulca, studenta Geografskog odsjeka.
O nekim problemima i statusu nacionalnih manjina u Europi na primjeru Francuske pročitajte u članku Ive Babić i Branimira Arbanasa, studenata 2. godine preddiplomskoga istraživačkog studija geografije.
Cipar je već duže vremena jedno od problematičnih europskih područja nad kojim se za prevlast bore dvije europske zemlje – Grčka i Turska. O Cipru kao otoku vječitog dualizma pišu nam studentice istraživačkog studija geografije Marija Martinjak, Zlatka Matek i Ivana Matošević.
Pjesme koje pjevamo, jezik kojim govorimo, pa čak i karakterne osobine koje posjedujemo, sve to se na različite načine pridodaje „nama“ ili „njima“ u nastojanju da lakše razumijemo i uvedemo svojevrstan red u stvari koje nas okružuju; Iako često nejasnog porijekla, etnički identiteti danas se percipiraju kao nepromjenjiva činjenica i služe kao izvor ponosa na utakmicama reprezentacije, lakoglazbenim natjecanjima ili se pak koriste kao sredstvo manipulacije za postizanje najgorih ciljeva.
Proces globalizacije ima i političku dimenziju, dobiva se dojam da se jedan model političkog upravljanja želi nametnuti čitavome svijetu. No ono što je za nekoga sloboda i ravnopravnost, drugi doživljavaju kao prisilu i gubitak identiteta – oni slobodu i ravnopravnost doživljavaju drugačije.