Gdje nas je premalo, a gdje previše: razmještaj stanovništva Hrvatske

14. listopada 2003. |
Pogledajte sve članke na karti

U Hrvatskoj je prema posljednjem popisu pučanstva (2001. godine) živjelo 4,437.460 stanovnika. Na četvornom kilometru u prosjeku živi 78,4 stanovnika što Hrvatsku čini više rijetko nego li gusto naseljenom europskom zemljom. Naime, otprilike je tri četvrtine zemalja gušće naseljeno, a jedna četvrtina rjeđe naseljena od Hrvatske. 

Velike razlike u naseljenosti očituju se već na razini pet glavnih sastavnica (makroregija). Najnapučenija je Središnja Hrvatska (110,0 st/km2), a najrjeđe Gorska Hrvatska (Lika i Gorski kotar, 14,9 st/ km2). Sjeverno primorje najbliže je hrvatskom prosjeku (82,8 st/ km2), dok su Južna (71,4 st/km2) i Istočna Hrvatska (73,9 st/km2) približno jednake gustoće naseljenosti. Omjer između najrjeđe i najgušće naseljene makroregije je 1:7,4.

Na razini pojedinih županija također postoje brojne razlike u gustoći napučenosti. Od Ličko-senjske (10,0 stanovnika na km2) do Međimurske (162,4). Omjer između najgušće i najrjeđe naseljene županije iznosi 1:16,2. Grad Zagreb s urbanom gustoćom pripada posebnoj kategoriji (1214,9 st/km2).

Na razini općina i gradova kao najmanjih administrativno-teritorijalnih jedinica lokalne samouprave, kojih je ukupno u vrijeme popisa godine 2001. bilo 546 (423 općine i 123 grada), razlike su još izrazitije. Neke su općine toliko rijetko naseljene da se može govoriti o polupustošima. Opću gustoću do 10 stanovnika na km2 imalo je devet općina i jedan grad-teritorij (Obrovac). U njima je na 9,5 % državnog (kopnenog) teritorija živjelo svega 0,7 % stanovnika Hrvatske. Najslabija napučenost zabilježena je u općini Civljane (1,7 st/km2), slijedi općina Udbina (2,4 st/km2), općina Lanišće na Ćićariji (2,8 st/km2), Lovinac (3,2 st/km2), Karlobag (3,6 st/km2), Gračac (4,1 st/km2), Ervenik (4,7 st/km2) itd. Vidimo dakle, da prevladavaju »ličke« općine. Gustoću do 20 st/km2 (dakle obuhvaća i prethodnu kategoriju) imalo je 78 administrativno-teritorijalnih jedinica (69 općina i 8 gradova: Cres-10,1, Vrlika, Senj, Gospić, Slunj, Čabar, Glina i Benkovac-19,0) koje su obuhvaćale 30,1 % površine i 4,6 % stanvoništva Hrvatske.

Suprotno navedenim primjerima, mnoge su općine gusto nasljene. Većinom se tu radi o općinama sjeverozapadne Hrvatske te gradovima (misli se opet na gradove-teritorije) diljem Hrvatske. Gusto su naseljene (150-300 st/km2 ) 43 admn.-terit. jedinice (21 grad i 22 općine). One obuhvaćaju 4,3 % povrčine i 10,6 % stanovništva Hrvatske. 31 administrativno-teritorijalna jedinica je prenapučena, tj. u njima živi preko 300 stanovnika na km2. Od toga su 23 grada i 8 općina koje obuhvaćaju 4,1 % prostora i 41,8 % stanovništva Hrvatske. Najnapučenija je općina Dugi Rat kod Omiša (670,9 km2), Viškovo kod Rijeke (479,2 km2), Sveta Nedjelja kod Zagreba(392,7 km2), Strahoninec kod Čakovca (320,1 km2) itd. U tri najnapučenija grada-teritorija (Zagreb-1214,9 st/km2, Split- st/km2 i Rijeka- st/km2) koji se prostiru na 1,4 % površine živi četvrtina (25,4 %) stanovništva. Ako promatramo zajedno gusto napučene i prenapučene krajeve, proizlazi da je 2001. godine na 8,4 % teritorija živjelo više od polovine (52,4 %) stanovništva Hrvatske!

Omjer između najrjeđe i najgušće naseljene općine, a to su Civljane i Dugi Rat, iznosi 1: 394,6. Uzmemo li u razmatranje sve administrativno-teritorijalne jedinice, dakle i gradove, omjer se penje na 1: 1947,4!
Predložena skica osim što ukazuje na izrazitu neravnomjernost naseljenosti Republike Hrvatske traži bitne pomake u društveno-gospodarskom ustrojstvu države. Radi općeg boljitka nužan je ravnomjerniji regionalni razvoj i razmještaj stanovništva.