Sečuan

21. rujna 2009. |
Pogledajte sve članke na karti

Sečuan je pokrajina površine 485 000 km2 smještena u zapadnoj Kini, točnije u gornjem dijelu doline rijeke Chang Jiang (Jangce). Pokrajina broji oko 88 mil. st., od  čega 1/8 živi u glavnom grad Chengdu. Većina stanovništva su Kinezi, a među 20-ak etničkih skupina izdvajaju se Dai, Qiang, Miao, Man, Yi, Lishu, Tibetanci i Mongoli.
Sadašnji naziv pokrajine je kratica Sì Chuānlù ili “Četiri rijeke”, što je kratica drevnog naziva Chuānxiá Sìlù ili “Četiri rijeke i kanjona”.

Sl. 1. Kineska pokrajina Sečuan (izvor)

Pokrajina izobilja

Povijesno poznata kao “Pokrajina izobilja” Sečuan je i danas jedna od glavnih poljoprivrednih regija Kine. Žito, riža i pšenica glavni su izvozni proizvodi, a uzgajaju se i agrumi, šećerna trska, slatki krumpir, vinova loza, dudov svilac i dr. Zahvaljujući mineralnom bogatstvu od oko 130 vrsta sirovina među kojima su vanadij, titan, kobalt i litij, Sečuan je jedna od najvećih industrijskih regija Kine. Pored eksploatacije ugljena te teške industrije ponajprije industrije željeza i čelika, u pokrajini je zastupljeno mnogo drugih proizvodnih djelatnosti. Tako su Chengdu i Mianyang središta autoindustrije, proizvodnje tekstila, elektronike i informacijske tehnologije, a Deyang, Pazhihua i Yibin metalurške industrije i proizvodnje vina.

Sl. 2. Polja riže, Sečuan (izvor)

Prirodna osnova

Morfološki, Sečuan je vrlo dinamično područje. Na zapadu su planinski lanci Himalaje te platoi i planinski masivi koji često prelaze 4000 metara nadmorske visine, dok su na istoku porječja rijeka i planinska područja na visinama između 1000 i 3000 metara. Na sjeveru je planinsko područje Qinling, dok je na jugu Sečuanski bazen omeđen planinskim područjem i platoom Yunnan. Najznačajnija rijeka koja kroz njega protječe je Chang jiang (Jangce), a jedan od važnijih gornjih pritoka je rijeka Minjiang, koja teče središnjim dijelom Sečuanskog bazena te se u Chang Jiang ulijeva u južnom dijelu kod grada Yibin. Cijeli Sečuanski bazen obuhvaća 165 000 km2 i  jedan je od četiri najveća bazena u Kini. Nadmorske visine unutar bazena kreću se između 200 i 750 metara, a opadaju od sjevera prema jugu.
Klima je vrlo promjenjiva pa tako u istočnom dijelu pokrajine koji zahvaća Bazen i područje glavnog grada ima karakteristike suptropske monsunske klime s dugim, vlažnim i toplim ljetima te kratkim, hladnim, suhim i oblačnim zimama, s najmanjom godišnjom količinom insolacije u čitavoj Kini. Zapadna područja imaju planinsku klimu koju obilježavaju vrlo hladna ljeta i blage zime, s puno sunca. U južnom dijelu pokrajine, uključujući i predio Panzhihua, klima je suptropska s izrazito blagim zimama i toplim ljetima.
Zahvaljujući bogatoj i raznolikoj prirodnoj osnovi i povijesnoj baštini, razvijen je turizam, a brojna područja su obuhvaćena najvećim stupnjem zaštite. Svakako treba istaknuti područja UNESCO-ve svjetske baštine: Jiuzhaigou, Huanglong, Qingcheng Mountain, Emei Mt., Leshan Giant Buddha, te sustav navodnjavanja Dujiangyan. Osim toga, u pokrajini se nalazi 11 nacionalnih parkova, 40 prirodnih rezervata i 44 krajobrazna područja. Unutar tih područja moguće je vidjeti i doživjeti brojne geomorfološke fenomene i oblike među kojima se izmjenjuju platoi, planine, kanjoni, riječni bazeni, rijeke, jezera, slapovi, brojni speleološki objekti te razni oblici krškog reljefa karakteristični za tropska i suptropska područja.

Sl. 3. Huanglong (izvor)

Sl. 4. Sustav navodnjavanja Dujiangyan (izvor)


Sečuan – pokrajina prirodnih prijetnji


Tektonski, ovo je područje vrlo složeno i zanimljivo. Pomacima tektonskih ploča formiran je veliki rasjed tzv. Longmen Shan Fault, koji se pruža duž podnožja planine Longmenshan u Sečuanskoj provinciji. Rasjed ima SI pravac pružanja, a pokreti duž rasjeda uzrokovali su izdizanje planina prema istoku u odnosu na Sečuanski bazen. Osim što je istočna granica Qinghai Tibetanskog platoa, planina Longmenshan ujedno je i granična formacija između bloka Bayan Kola na Platou i Južnoga kineskog bloka na Euroazijskoj ploči.
Snažan potres, tzv. Wenčuanski, koji je 12. 05. 2008. pogodio Sečuan dogodio se upravo duž ovog rasjeda i bio je najsmrtonosniji u Kini u zadnjih 30 godina. Poginulo je ili nestalo gotovo 87 000 osoba, a ozlijeđeno ih je više od 200 000. Magnituda potresa iznosila je 7,9/8,0 s epicentrom 90 km SZ od glavnoga grada pokrajine – Chengdua. Podrhtavanje se osjetilo čak do Pekinga i Šangaja te u Hanoiu, glavnom gradu Vijetnama. Nakon prvog udara, u razdoblju od dva sata registrirano je još 5 manjih potresa raspona od 4 M do 6 M.

Sl. 5.a Epicentar potresa u Sečuanu 12. svibnja 2008. godine (izvor)

Sl. 5.b Epicentar potresa u Sečuanu 12. svibnja 2008. godine (izvor)


Što se dogodilo za vrijeme potresa?


Pomicanjem Indijskog potkontinenta prema sjeveru, dijelovi Tibetanskog platoa potiskuju se prema istoku, a ti pomaci u konačnici rezultiraju velikim potresom.

Sl. 6. Mjesto nastajanja tektonskih pomaka (izvor)

Takav događaj nije previše iznenadio znanstvenike koji su jako dobro upoznati sa seizmičkim aktivnostima i predispozicijama tog područja. Naime, deformacije u rasjedu Longmenshan iz vremena kasnog kenozoika koncentrirane su duž pukotina Guanxian-Jiangyou, Yingxiu-Beichuan, i Wenchuan-Mao te duž njihovih boranih struktura. Potresi iz 2008. dogodili su se duž pukotine Yingxiu-Beichuan, kao rezultat potiska prema jugoistoku u smjeru kazaljke na satu. Od razdoblja holocena do danas GPS opažanja potvrđuju aktivnosti duž Yingxiu-Beichuan pukotine i brojne aktivnosti te strukturalne deformacije cjelokupne Longmenshan formacije. Stope deformacija su niske, a okarakterizirane su potiskom i rotacijom udesno. Treba naglasiti da formacija Longmenshan i njezini unutarnji prijelomi predstavljaju poseban tip rasjeda s malom učestalošću potresa, no ti potresi imaju veliki potencijal da budu iznimno snažni.

Sl. 7. Područje pogođeno potresom (žuto) uz rasjed Longmenshan (crvene linije), te granica između Sečuanskog bazena (bijelo) i Tibetanskog platoa (plavo) (izvor)

Zanimljivo je da nekolicina kineskih znanstvenika razmatra mogući utjecaj drugih čimbenika koji su pridonijeli potresu. Prema nekim autorima, razlog valja potražiti u velikoj količini vode koja se nalazi u akumulaciji Zipingpu smještenoj uzvodno od grada Dujiangyan i drevnog sistema za navodnjavanje koji je i danas u uporabi. Brana je smještena samo 6,5 km od epicentra i teško je oštećena za vrijeme potresa. Znanstvenici nagađaju da je dodatni pritisak vode mogao uzrokovati kliženje slojeva i pomake duž rasjeda Longmenshan te potaknuti tektonske pokrete.

Sl. 8. Posljedice potresa – Beichuan (izvor)

Sečuanski potres u brojkama:

– Snaga potresa 7,9 M
– 145 sekundarnih potresa jačih od 4 M
– 23 sekundarna potresa jača od 5 M
– Najrazorniji potres u Kini od 1976. godine (Tangshan disaster)
– Službeni broj žrtava:  68.620 poginulih; 17.445 nestalih; 374.142 ozljeđenih
– Gotovo 5 milijuna ljudi ostalo je bez domova
– Materijalna šteta nanesena poduzećima iznosila je 9.5 mlrd. $
– 10 mlrd. $ – troškovi rekonstruiranja infrastrukture
– 25. 05. 2008. – sekundarni potres jačine 6 M
– 27. svibnja – sekundarni potresi jačine 4,5 M i 5,7 M u oblasti Qingchuan; uništeno je još 420.000 domova
– 160.000 ljudi evakuirano iz okolice jezera Tangjiashan
– Grad Beichuan – uništeno je 80% objekata u starom i 60% u novom dijelu grada
– U razdoblju od 27. 05. do 28. 05. zabilježena su 143 sekundarna potresa
– U razdoblju od 12. 05. do 28. 05. zabilježeno je ukupno 8.911 sekundarnih potresa
– U istom razdoblju nastalo je oko 30 tektonskih jezera
– Uništeno je više od 7.000 škola

Sl. 9. Područja zahvaćena potresom (izvor)

Sl. 10. Beichuan – novi dio grada (izvor)

Sl. 11. Proces nastajanja tektonskog jezera na području Beichuan (izvor)

Još opasnosti u Sečuanskoj pokrajni?

Bogata i razvijena hidrografska mreža unutar Sečuanskog bazena također je pokazala svoju negativnu stranu. Dana 27. 07. 2009. snažne oluje i poplave pogodile su provinciju Sečuan. Tom prilikom stradalo je 20 ljudi, a isti broj osoba još uvijek se smatra nestalima. Vodena bujica uništavala je ceste, a kiše su potopile usjeve te uzrokovale prelijevanje rijeka iz korita. O katastrofalnim razmjerima poplava govore i podatci da je za vrijeme trajanja oluje u jugozapadnoj Kini zbog poplava čak 550 000 ljudi moralo napustiti svoje domove.

Nina Lončar

Literatura i izvori:
1. Dong, J., Guoqi, W., Zhuxin, C., Benliang, L., Qing, Z., Guang, Y. (2006): Longmen Shan fold-thrust belt and its relation to the western Sichuan Basin in central China: New insights from hydrocarbon exploration, AAPG Bulletin 90 (9): 1425-1447.
2. Kirby, E., Reiners. P.W., Krol M.A., Whipple, K.X., Hodges, K.V., Farley, K.A., Tang, W., Chen, Z. (2002): Late Cenozoic evolution of the eastern margin of the Tibetan Plateau,  Tectonics 21 (1)
3. Toda, S., Lin, J., Meghraoui, M., Stein, R. S. (2008): 12 May 2008 M = 7.9 Wenchuan, China, earthquake calculated to increase failure stress and seismicity rate on three major
fault systems, Geophysical research letters, vol. 35
IZVOR 1
IZVOR 2
IZVOR 3

IZVOR 4
IZVOR 5